Miroslav Krleža
Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com
Književni petak: tribina "Krleža – trideset godina poslije"
Tribina, "Krleža – trideset godina poslije" održana 2. prosinca u sklopu Književnoga petka u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici ugostila je dva ugledna stručnjaka za Krležu, a to su Georgij Paro i Željko Senečić
Tribinu je vodio Tonči Valentić, priređena je u povodu 30. godišnjice smrti Miroslava Krleže (1893.-1981.), a ujedno je u prizemlju Gradske knjižnice otvorena izložba Krležinih djela koja se nalaze u fundusu biblioteke.
Tribinu je vodio Tonči Valentić, priređena je u povodu 30. godišnjice smrti Miroslava Krleže (1893.-1981.), a ujedno je u prizemlju Gradske knjižnice otvorena izložba Krležinih djela koja se nalaze u fundusu biblioteke.
Georgij Paro je na tribini rekao: – Krležin roman "Zastave" najvrjednije što je napisano u hrvatskoj literaturi. „Zastave" su još nepročitane, a u njima se na najbolji način prikazuje hod po trnju hrvatskoga bića i pojedinca i naroda. Godinu dana čitao sam taj roman pripremajući njegovu adaptaciju za kazalište. – Govoreći i svojim režijama Krleže Paro je rekao i ovo: – Prisjećam se vremena kad je upravo Krležin nihilizam dobro je došao da se suprostavimo nametnutom optimizmu. Krleža je slovio za autora koji nije dopuštao da mu se dira tekst, ali znao je reći kad bih mu nosio pojedinu adaptaciju – „to je vaš cirkus, ja sam svoje napisao“. Davao mi je kao redatelju slobodne ruke kod adaptacije teksta. Kad sam mu nosio "U agoniji" zatvorio tekst i rekao: "Radite što hoćete", te me ponudio konjakom. Moje iskustvo rada sa Krležom bilo je fantastično, pustio mi je krajnju slobodu. – rekao je Paro, dodavši kako je uvijek poštovao njegov svjetonazor i participirao u njemu.
Na početku tribine prikazan je kratki film "Krleža&Zagreb", koji je realizirao Željko Senečić u produkciji Interfilma. Filmski scenograf i autor Željko Senečić je u prigodi 30. godišnjice Krležine smrti najavio osamdesetminutni film o Krleži koji, kako je rekao, kane ponuditi i Hrvatskoj televiziji, kao seriju u tri dijela – u prvom dijelu bilo bi zahvaćeno Krležino djelo do početka rada u Leksikografskom zavodu, u drugom dijelu rad u Zavodu do smrti i u trećem Krleža danas.
U prikazanom filmu se pojavljuje sedamdeset sugovornika od kojih je većina poznavala Krležu. Zadnji je tren da se čuju ljudi koji su poznavali Krležu i mogu o njemu neposredno govoriti, rekao je Senečić, primjetivši kako je „prava šteta što nemamo nijedan film s Krležom u kojem on govori.“
Senečić je istaknuo i ovo: – Na televiziju bi trebalo vratiti Krležu da se čuje prava rečenica, koju su ljudi zaboravili. Ne bi to bio samo doprinos da se Krleža vrati na televiziju, nego da se na televiziji napravi nešto bolje nego što se danas radi.- zaključio je Senečić.
Georgij Paro Željko Senečić
Akademija-Art.hr
03.12.2011.
