Gliptoteka HAZU: izložba o našim učenicima arhitekta F. Schmidta
Akademik B. Kincl, akademik Đ. Seder, prof.dr. Zvonko Maković, akademik V. Neidhardt, prof.dr. Dragan Damjanović, akademik Z. Kusić, predsjednik HAZU, A. Kralj, upraviteljica Gliptoteke, akademik, Z. Bourek i akademik B. Magaš
Izgradnja i restauracija katedrala i stvaranje hrvatskoga identiteta
U Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvorena je 26. studenoga izložba "Hrvatski učenici Friedricha Schmidt. Bečka Akademija i hrvatska arhitektura 19. stoljeća". Izložba, koja se može razgledati do 18. prosinca, donosi pregled života i stvaralaštva šestorice hrvatskih arhitekata koji su u Schmidtovoj klasi završili Akademiju likovnih umjetnosti u Beču ili su radili u njegovom ateljeu: Hermana Bolléa, Josipa Vancaša, Janka Holjca, Martina Pilara, Vinka Rauschera i Janka Josipa Grahora.
Autor izložbe i pratećega kataloga povjesničar umjetnosti i docent na Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Dragan Damjanović predstavlja najvažnije arhitektonske projekte spomenutih arhitekata nastale od kraja 70-ih godina 19. do 20-ih godina 20. stoljeća. Likovni postav izložbe, postavljene u Medvedgradskoj 2, potpisuje arhitekt Mario Beusan, a otvorena je u sklopu prvoga "Dana otvorenih vrata HAZU" i u organizaciji Austrijskog kulturnog foruma.
Otvarajući izložbu tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Boris Magaš istaknuo je da ona govori o vremenu u kojemu su arhitekti stvarali hrvatski identitet dostignuvši trajne vrijednosti, a tadašnja strujanja u arhitekturi obilježila su i vrijeme u kojemu danas živimo.
Po njegovim riječima, izložba će sigurno postaviti i veliko pitanje koliko smo danas dorasli zadaći koju su tada ostvarili spomenuti arhitekti te vjeruje da će na to pitanje, makar djelomice, i odgovoriti.
Riječ o izložbi identiteta hrvatske kulture zadnjih desetljeća 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća, misli i ravnateljica Gliptoteke HAZU Ariana Kralj spomenuvši zdanja palače i Gliptoteke HAZU te zagrebačku katedralu. Direktor Austrijskoga kulturnog foruma Christian Lack rekao je da izložba ukazuje na arhitektonske veze Zagreba i Beča te mnoge arhitektonske tragove koji govore o kulturnom identitetu koji se podrazumijeva pod pojmom "Srednja Europa". Izložba je podijeljena u 15 cjelina, među kojima su – Vrijeme katedrala, Neogotika kao dominantan stil sakralne arhitekture, Varijante neobizanta, Odjeci neoromanike, Neorenesansa u sakralnoj arhitekturi, Neorenesansa – dominantan stil stambene i javne arhitekture, Povratak baroku, Potraga za narodnim stilom i Secesija. Član suradnik HAZU Zvonko Maković podsjetio je da su učenici Friedricha Schmidta u potpunosti izgradili jednu katedralu – onu u Đakovu te restaurirali pet od ukupno šest tada restauriranih katedrala.
Financijsku potporu održavanju izložbe dali su Zaklada HAZU, ministarstva kulture te znanosti, obrazovanja i športa, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport te Austrijski kulturni forum.
