Autorski opus Željka Borčića (Zagreb, 1942.–2015.) osobita je kombinacija aktivnosti – dizajnerskih, umjetničkih te fotografskih, ostvarenih kroz nekoliko desetljeća. Iako je zapamćen prvenstveno zbog dizajnerskih rješenja, njegov otvoren način propitivanja tema rezultirao je djelovanjem u raznim medijima u kojima se “snalazio” bez zadrške. Već i sumaran prikaz njegovih umjetničkih aktivnosti, među kojima izdvajamo izložbu održanu 1973. godine u Galeriji Studentski centar u Zagrebu – Prvi svjetski psihokibernetički autoportret – kojom je zacrtao svoje konceptualne interese na području nove umjetničke prakse, kao i godinu dana kasnije održana Akcija za konfrontacijsku reakciju na Trgu maršala Tita u Zagrebu, dokazuju širinu njegovih interesa, pri čemu je znatan dio njih ostvaren upravo u mediju fotografije.
Zahvaljujući boravku u New Yorku te zatim studiju pri Sir George Williams University u Montrealu u drugoj polovici 1960-ih, Borčić se upoznaje s aktualnim metodama u području dizajna vizualnih komunikacija pri čemu tradicionalne razlike u poimanju medija nadomješta stavom o cjelovitom pristupu općim ljudskim temama na koje se referirao u svom radu.
Borčić kao umjetnik – a ne isključivo dizajner – djeluje iz pozicije čovjeka svjesnog aktualnog trenutka, novih tehnologija i metoda rada. Koja je specifičnost njegove metode?
Izložbom Transformativna snaga fotografije prisjećamo se njegova trajna interesa prema fotografiji, koju je mnogo puta upotrijebio u svojim grafičkim rješenjima. I pritom postavljamo pitanje o važnosti fotografije u području dizajna, ne samo u smislu preuzetog vizualnog znaka i/li sadržaja, već metode promatranja i reagiranja na svijet kroz leću objektiva. Je li njegov dizajnersko-fotografski opus specifičan ili kroz sinergiju medija prepoznajemo i druge autore u određenom razdoblju za koje je takvo djelovanje specifično? Ima li fotografija posebno mjesto u području dizajna i mogu li eksperimenti u fotografiji pomoći da se u dizajnu djeluje izvan standardnih obrazaca? Jesu li psihološki postupci koji čine važan dio planiranja u dizajnu usporedivi s odlukama s kojima se susreću fotografi, znatno utječući na način kako vidimo svijet oko sebe?
O ovim i drugim sinergijama dvaju medija razgovarat ćemo na panel-diskusiji Fotografija i dizajn u kojoj sudjeluju Alira Hrabar Oremović, grafička dizajnerica i autorica nedavno održane izložbe o Dušanu Bekaru, u čijem opusu (kao i Borčićevom) nailazimo na umjetničke eksperimente u mediju fotografije, likovni kritičar i voditelj HDD galerije Marko Golub, te dizajneri Dora Bilić iz Studija bilić_müller i Damir Gamulin Gamba. Razgovor će se održati u srijedu 6. veljače u 19.00 sati u Galeriji Spot, Čanićeva 6.
Srijeda, 6. veljače u 19 sati
Galerija Spot, Ured za fotografiju, Čanićeva 6
Izložba Transformativna snaga fotografije otvorena je do 15. veljače.
