Karlovac – Prijatelji u gostima

U karlovačkom Domu za odgoj djece i mladeži jedan vikend u travnju održava Međunarodna likovna kolonija „Prijatelji u gostima“ , ovog travnja s devedeset sudionika iz cijele Hrvatske , te Slovenije, BiH, Ukrajine i Mađarske.

Pogledajte galeriju 120 foto!

Ravnateljica Doma Nataša Horvat, kazala je na svečanosti otvorenja kolonije da ta manifestacija u proteklih deset godina oplemenjuje život štićenika u ustanovi, doprinosi njihovoj socijalizaciji, a Dom se prema ukupnoj javnosti prezentira na način koji ruši barijere i stigme. Važna su i djela koja nastaju na kolonijama, a ostaju Domu, koji ih koristi da bi nagradili svoje donatore za raznu robu i usluge potrebne Domu za svakodnevni život.

Jedan od sudionika, akademski slikar Ahmet Ibukić, docent je Univerziteta likovne culture u Bihaću, a dolazi na ovu likovnu koloniju jer snažno vjeruje u umjetnost kao terapiju. Radeći s pacijentima s neuropsihijatrije u Bihaću i s djecom s posebnim potrebama napisao je knjigu „Rad i umjetnost kao terapija“ te tvrdi da se svi ljudi, posebno oni s teškoćama, baveći se nekim vidom umjetničkog rada oslobađaju od negativne energije i pune pozitivnom.

– Nestaje ili se ublaži grč, stega i postigne osjećaj slobode, očisti se duša. I ne zavaravajmo se, to i jest bit umjetnosti. I moj je rad kada sam slobodan i bez grča puno čistiji, likovno snažniji i samo se na takvim radovima, kroz koje je došlo do čišćenja duše, vidi i osjeti na slici da je to djelo s dušom, ma kakvo ono bilo, kaže Ibukić.

Simona Dular, zagrebačka Ukrainka, akademska umjetnica i likovna terapeutkinja koja radi s osobama lake i srednje mentalne retardacije, na ovu je likovnu koloniju došla prvi put, te kaže jednostavno da je došla radi druženja. "Svima nama je potrebno upoznati i doživjeti nešto lijepo, „jer kada gledamo i doživimo nešto lijepo to dobro djeluje na našu psihu i oplemeni nas“, kazala je.

Akademski slikar iz Zagreba Nedjeljko Tintor doajen je kolonije, a njegov je razlog i motiv dolaska osjećaj obaveze da talent, koji mu je darovan od Boga ili djedova i prirode, širi i daje drugima. Njegov se talent, kaže, distribuira i kroz njegov likovni izričaj, ali i davanjem i djeljenjem s drugima.

Rafael Andlovic i Simona Dular iz Krškog u Sloveniji na koloniji su često, te kažu da dolaze jer se ovdje dobro osjećaju i vide što rade drugi slikari, a draga im je i pomoć koju Dom dobije kada kasnije raspolaže s njihovim slikama za redovne potrebe, nabavke ili putovanja.

Darko Jovanović iz Osijeka smatra da mlađi i neafirmirani autori na ovakvim kolonijama više dobiju nego daju. To su poticaj na rad i cake zanata iskusnijih, a dolasci onih afirmiranih, koji nerijetko nemaju vremena, to je čisto "davanje". Što se slikanja tiče Jovanoviću osobno se sviđa što svoje iskustvo slikanja ravničarskog slavonskog pejzaža na izduženim formatima ovdje u Karlovcu može zamijeniti uskim i dugim vizurama starih karlovačkih kuća uz rijeku Kupu.

Stjepan Katić, osnivač web portala „Akademija Art“ i slikar je i magistar prirodnih znanosti, a također je na koloniji, jer smatra svojom obvezom podržati svaki likovni i kulturni događaj koji može utjecati na mlade na način da više uvažavaju kulturne vrijednosti. Jednostavno zato jer osjeća, kaže, da smo zbog raznih okolnosti izgradili „nepismenu generaciju“ i to se treba promijeniti. Generacije starijih školovanih ljudi imali su generacijsku motiviranost za umjetničko i slobodno izražavanje, humanost, a mlade generacije to nemaju, te nam, ako se to ne promijeni tek slijedi za dvadesetak godina velika kriza u društvu.

– Živimo u vrijeme kada i stručnjaci kažu da su galerije ‘groblja umjetnosti’, umjesto da nose ogromnu energiju. Današnje likovne izložbe nikome ne trebaju, posjećuju ih stalno isti ljudi i još prijatelji i rodbina. Hitno treba oživjeti sterilne galerije da one budu klica likovnog opismenjivanja mladih generacija, a jedan od načina je da se sve opreme kompjutorima s likovnim i drugim sadržajima, te internetom. Drugi je korak da se umreže i druge kulturne institucije i škole s ciljem sa se sačuva naša kulturna baština, ali također i da se u nju integriraju najnoviji informatički i komunikacijski alati, kazao je Katić.

Sve je to dramatično važno, jer su po njegovom najdubljem uvjerenju umjetnici nositelji ideja napretka, prvi koji nešto kreiraju, pa onda slijede stručnjaci, inžinjeri, struka. Zato su važne i likovne kolonije, unatoč tome što je njihov produkt uvijek šarolik, doslovce u rasponu od savršenstva do dilentatizma.

 

Popis sudionika
 

ABDIĆ FIKRET-TODO

ANDLOVIC  RAFAEL

ARBANAS  IVICA

BADROV INGRID

BARKOVIĆ  WANDA

BEDEK  MARINA

BEKANOVIĆ  HASAN

BILANDŽIĆ  ZVONE

BJELOŠ  JADRANKA

BOŽIĆ  NENA

BUDIMIR BRANKO

CETINJANIN NEVEN

CIKUŠA  IGOR

CRNEC  BOŽIDAR

CRNKOVIĆ JELICA

DJANJEŠIĆ MATIJA

DULAR SIMONA

DURBIĆ ZORAN

ČAPLJAK GORAN

ERCEG NIKŠA

FERENČAK JOSIP

FERKO JDRANKO

FIJUCEK JOŠKO

GARAFOLIĆ ROBERT

GORETA ALEKSANDRA

GRGELJAC ZDENKO

GUBIJAN SAŠA

HASIČEVIĆ AMIR

HINKELMAN ROBERT

HODŽIĆ AMIL

IBUKIĆ AHMET

IBUKIĆ  ANITA

IVANKOVIĆ MIRA

JOVANOVIĆ DARKO

KATIĆ STJEPAN

KECMAN MARIJAN

KOREN MRAZOVIĆ MARIJA

KOŠTA TOMISLAV

KOS MIROSLAVA

KNEŽEVIĆ MILUTIN

KOMUŠKIĆ MIRKO

KRMPOTIĆ VANJA

KRNIĆ MIROSLAV

KRNIĆ 

KRUPA ALFRED-FREDY

LASIĆ ZDENKO

LEŠ JOSIP

LEŠ LJUBICA

LOLIĆ ŽELJKO

LULIĆ IVA

LUKAĆ EDNA

MAČEK STANIČ LIDIJA

MARIĆ MIJAT

MAREKOVIĆ ŽELJKO

MAŠIĆ LONČAR ANA

MIHAJLOVIĆ ŽIVKA-ŽAK

MILAŠINOVIĆ ANA

MLADIĆ ROBERT

NIKOLIĆ BOŠKO

OREŠKOVIĆ SLAVICA

PAPAC VESNA

PAVLOVIĆ DRAŽEN

PETRAŠ IVICA

PRIBANIĆ SUZANA

PERAKOVIĆ AMALIJA

PREBEG ELA

RADOVANČEVIĆ LJUBOMIR

RAIĆ ZDRAVKO

RUPČIĆ BOŽO

RUPČIĆ MILORAD

SELEŠ DRAŽEN

SILVAŠI LADISLAV

SLADOVIĆ KAJA

SOKOLOVIĆ BLAŽENKA

SOKOLOVSKI OLENA

STUNJA MILAN

ŠTAJDUHAR JADRANKA

TALIĆ MIRSAD

TINTOR NEDELJKO

TOMAS MARIO

TOPLAK ŽIVKO

VACKA BORIS

VALJALO ISKRA

VUKADINOVIĆ MIŠO

VULETIĆ DAVORKA

ZGOMBIĆ-HALAJI INES

ZOVKO NELA

ŽUŽA BORIS

ŽIVANOV STEVAN

Pogledajte galeriju 120 foto Akademija-Art!

Akademija-Art.hr
16.04.2011.