Noć muzeja donosi zoru zbirkama na Ižu

Tomislav Marijan Bilosnić

Noć muzeja donosi zoru područnim zbirkama na Ižu

U Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž ravnateljica Narodnog muzeja Zadar gđa. Renata Peroš, koja je i inicirala sva ova događanja, otvorila je Noć muzeja na Ižu tjedan dana prije službene međunarodne manifestacije 

Bogata iška muzejska noć, vjerujem, ostat će za pamćenje sudionicima programa kao i domicilnom otočkome stanovništvu u zimskom periodu, kad ovamo ne svraćaju ni zalutali galebovi, a kamo li umjetnici i muzealci s desetosatnim raznovrsnim programom.

Na Velom i Malom Ižu, u petak 21. siječnja 2011. godine, tjedan dana prije službene međunarodne Noći Muzeja, održana je prva Noć muzeja u povijesti otoka. Bila je to i uopće prva Noć muzeja van urbanih središta kod nas i van središnjih muzejskih zbirki. Bogata iška muzejska noć, vjerujem, za pamćenje sudionicima programa kao i domicilnom otočkome stanovništvu u zimskom periodu, kad ovamo ne svraćaju ni zalutali galebovi, a kamo li umjetnici i muzealci s desetosatnim raznovrsnim programom. Manifestaciju održanu u Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž i Područnoj kulturno-povijesnoj zbirci Mali Iž organizirao je Narodnim muzej u Zadru u suradnji s Udrugom 3000 godina Za dar iz Zadra.

Međunarodna Noć muzeja, koja se inače obilježava 28. siječnja, a u kojoj hrvatski muzeji sudjeluju po sedmi put, na Ižu je obilježena i proslavljena tjedan dana ranije iz razloga što Odjeli Narodnog muzeja u Zadru, u čijemu su sastavu i Područne zbirke na Ižu, za službeni program manifestacije pripremaju bogati program u Zadru, kada djelatnicima muzeja nije moguće boraviti u dislociranim zbirkama. Nadalje, Narodni muzej u Zadru uključivanjem područnih zbirki na Ižu u svoj program obilježavanja Noći muzeja htio je poručiti široj društvenoj i kulturnoj javnosti, a prije svega stanovništvu otoka Iža, kako zadarski Muzej ubuduće neće samo stručno skrbiti o ovom Zbirkama, već da ovom gestom najavljuje i njihovu potpunu valorizaciju, a time i uključivanje u svakodnevni, kulturni, gospodarski i turistički život otoka. U tome smislu već su izvršene i određene stručne pripreme za adaptaciju i moderno uređenje prostora etnografske i kulturno-povijesne zbirke otoka Iža.

Zvona sa zvonika Župne crkve

Točno u podne kada su sudionici programa Noći muzeja na Ižu silazili s broda  Paula – G&V line doo – Dubrovnik, na Ižu je zvonilo podne. Zvona sa zvonika Župne crkve sv. Petra i Pavla, apostolskih prvaka, koja se prvi puta spominje 1341. godine, kao do su željela pozdraviti prve sudionike Noći muzeja na otoku.

Duga je povijest otoka Iža i nisu nimalo slučajno na njemu utemeljene dvije muzejske zbirke. Oko spomenute župne crkve, prvotno izgrađene u gotičkome stilu na izdvojenom otočiću, koji je nasipavanjem pripojen Iži, razvilo se današnje naselje Veli Iž, koje se po svojoj crkvi svojerdobno i nazivalo Selo sv. Petra (1471.g.). Ime Iž već polovicom 10. stoljeća, kao Ez, bilježi bizantski car Konstantin Porfi­rogenet. Ksnije susrećemo nazive Již, Issa, Iso, Eso (talij.), Esium, konačno Iž. Otok je naseljen već u prapovijesti, a u liburnsko doba značajnim je središtem, pa otkud i dopire poznata iška keramika i dana poznata i aktualna na Ižu. Iž spominje i Plinije, kao Esum , što nalazimo kod Bi­anchija, a u svojoj je povijesti gotovo od tih dana dije­lio sudbinu Zadra, baš kao i danas.

U ateljeu Ivana Šuljića Brke

Dobrodošlica gostima upriličena je, odmah po dolasku na Iž, u Galeriji Phoenix iškoga slikara Ivana Šuljića Brke. Uz iške suhe smokve i rogače i domaću rakiju, u nesvakidašnje atraktivnom umjetnikom prostoru, ispunjenom Šuljićevim radovima, vrlo spontano, krenuo je program Noći muzeja na otoku Ižu. Hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je i osmislio ovaj program, prisutnima je kazivao svoj haiku o Ižu. Bila je to i svojevrsna prva iška promocija njegove haiku zbirke «Iž» tiskane još davne1986.godine, kao prva knjiga u glasovitoj biblioteci «Matsuo Bashō». O Bilosnićevom haiku govorio je dr. sc. Igor Šipić, književnik iz Splita, posebno ističući kako je T. M. Bilosnić uz pokojnog dr. Vladimira Devidea jedan od prvih autora koji je u hrvatskoj prihvatio ovu japansku pjesničku formu i tako je uspješno nastavio da je danas zastupljen u više svjetskih haiku antologija, nagrađen s više haiku nagrada, dok je japanska državna televizija o svemu tome i snimila, baš na otoku Ižu, gdje Bilosnić često boravi, i film o tome kojeg je vidjelo preko 30 milijuna gledatelja.

Odmah potom program je nastavljen u Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž. Ravnateljica Narodnog muzeja Zadar gđa. Renata Peroš, koja je i inicirala sva ova događanja, otvorila je Noć muzeja na Ižu. Potom je otvorena izložba knjiga izdavačke kuće Naklada Bošković iz Splita, na temu otoka i mora, djelatnici Narodnog muzeja Zadar predstavili su svoj ovogodišnji kalendar «Narodne nošnje Zadarske županije», autora Stephana Lupina. Istodobno je priređena i zasebna izložba fotografija na istu temu, gdje su Ižani mogli vidjeti i fotografije svoje stare nošnje zastupljene na ovogodišnjem kalendaru, što je izazvalo posebnu znatiželju publike. Zoran Bošković, vlasnik istoimene Naklade izložio je stotinjak vrijednih djela više domaćih i svjetskih autora na temu otoka i mora. Uz povijesna i monografska djela, bilo je tu romana, zbirki pjesama, putopisa, a među njima i djela nekih od sudionika ove manifestacije, kao što su djela Igora Šipića («Blažena rič» i «Šutnja za dvoje») i Tomislava Marijana Bilosnića («Pustolovine morskog konjica», «Iški kralj» i «Put za Casablancu»).

Posebne zasluge Nede Sutlović i Danice Pekić

O povijesti i značaju Područne etnografske zbirke Veli Iž nadahnuto je govorila Jasenka Lulić-Štorić, u čijoj se nadležnosti i nalazi ova Zbirka. Posebno je primijećeno isticanje posebne zasluge Nede Sutlović i Danice Pekić za nastajanje iške etnografske zbirke, koje su «fascinirajućim entuzijazmom krenule prikupljati stare predmete koji nam danas pružaju vjernu sliku o tradicijskoj kulturi Iža». Zbirka je nastala, dakle, zalaganjem lokalnih pojedinaca 1975. godine od isključivo domaće etnološke građe, a uz suradnju Etnografskog odjela Narodnog muzeja Zadar. Kako Etnografska zbirka u Velom Ižu broji 781 predmet, ubraja se u jednu od značajnih zbirki. Postav slikovito dočarava život nekadašnjeg Iža u svim segmentima, a po raznolikosti građe predstavlja jedinstven primjer na dalmatinskom otočju. Predstavljena je tu iška kuhinja sa svom svojom opremom, nošnja, tkalački pribor, tehnike i rukotvorine od vune, lana i pamuka, obućarstvo, domaće i importirano lončarstvo, kultura stanovanja, zemljoradnja, ribarstvo, stočarstvo, organizacija obiteljske zajednice i vjerski pučki običaji.

Posjet Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž

Posebno valja istaknuti bogati postav o iškom lončarstvu, što je posebno značajno ne samo za Veli Iž, nego i za širi zadarski, nekad liburnski prostor, jer je Veli Iž značajno središte lončarstva ručnog lončarskog kola. Od starine neke se obitelji u Velom Ižu bave lončarstvom, izradom zemljanog posuđa na ručnom lončarskom kolu koje se peče na vatri. To su lonci (teće i lopiži) i peke (črpnje), ribarska kuhala (fogun) i druge posude s kojima su Ižani, do Drugoga svjetskog rata, snabdijevali čitav zadarski kraj, zapravo prostor od Rijeke do Kotora. To je vrlo staro rukotvorstvo, po tehnici izrade an­tičke provenijencije, dok su oruđa i pomagala kame­nodobskog tipa. Iž je jedini otok na hrvat­skom Jadranu gdje nalazimo ovakvu proizvodnju, koja u novije doba izumire.

U Područnoj kulturno-povijesnoj zbirci Mali Iž

U prostorijama Područne kulturno-povijesne zbirke Mali Iž, Malinu (Mlinu) u Knežu i Društvenoj sali MO Porovac, nastavljen je bogati kulturološki program Noći muzeja na Ižu. Još jednom, sad mnogobrojnoj maloiškoj publici obratila se Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar govoreći o značaju Područne kulturno-povijesne zbirke Mali Iž, koja će uskoro biti cjelovito osmišljena i djelomično renovirana, zadržavajući prvotni postav i ulogu. Više o samom zbirci kazao je Vladimir Alavanja, voditelj Odjela Muzeja grada Zadra. Zbirka je osnovana 1978. godine odlukom ondašnjeg vodstva Općine Zadar, kako bi se iskazala počast Ižanima i Iškama palim u Drugome svjetskom ratu. Od osnutka je pod stručnom skrbi nekadašnjeg odjela Narodne revolucije, danas odjela Muzeja grada Zadra – Zbirke suvremene povijesti. Danas zbirka obrađuje svekoliku povijest otoka Iža od prapovijesti do dana današnjih, s posebnim osvrtom na stradanja 256 maloižana u Drugome svjetskom ratu od talijanskih fašističkih okupatora. Kulturno – povijesna zbirka u međuvremenu je obogaćena izlošcima prapovijesnih nalaza, srednjovjekovnog crkvenoga graditeljstva, faksimilima bogate iške glagoljice i crkvenih umjetničkih rukotvorina, odnosno crkvenog inventara.   

Dr. sc. Igor Šipić održao je u prostorijama MO Porovac predavanje «Zavjetno slikarstvo u pomorskoj kulturi». Tako smo saznali kako korijeni votivnog slikarstva nalaze svoj smisao u raciju pomorca i njegovoj uvijek upitnoj sudbini. Votivno slikarstvo, kojeg nazivaju i laičkim, primitivnim, kao dio ikonografske cjeline, traje od 15. do konca 19. st. kad nestaje s posljednjim jedrenjacima duge ili slobodne plovidbe. Običaj darivanja titulara razvio se na području današnjeg hrvatskog jadranskog prostora još u doba prvih grčkih kolonizacija. Ex-voto se javlja već u antičko grčko-rimsko doba kad mnogi pomorci prinose bogovima poklone u formi skulptura, keramike, srebrnine, osobito nazočne u brojnim pločicama s motivima bolesnih dijelova tijela. Kao mediteranski fenomen pomorske ikonografije votivne daščice u kasnom srednjem vijeku, a poslije toga tempere i ulja i naplatnima, pak ukazuju na širinu aspekta pomorstva i pomorske tradicije. Iako ulazi u krug pučkoga stvaralaštva, i kao takvo nema vrhunsku likovnu vrijednost, od iznimne je kulturološke važnosti sublimirajući manje poznate dijelove duhovne baštine sredozemno-jadranskog podneblja.

Izložba iških slikara, članova HDLU Zadar

U prostorijama Malina (Mlina) otvorena je izložba slikara, članova HDLU Zadar, rodom s otoka Iža. Svojim su se radovima predstaviti Ivo Govorčin, Nives Brajković, Zvonko Govorčin, Ivan Šulić Brko, Đani Martinović i Vladimir Medanić. Izložba se pokazala kao pravo likovno osvježenje. Iako raznoliki po umjetničkim tendencija, iški su se slikari pokazali kao izraziti mediteranski koloristi, za koje se može reći da doista u krugu zadarske likovne scene predstavljaju izdvojenu i prepoznatljivu likovnu grupu. Tomu je, vjerojatno, i razlog što se ovi umjetnici već više od petnaestak godina u istom izložbenom prostoru, svake godine, tijekom turističke sezone, zajedno s uspjehom predstavljaju turističkoj likovnoj publici. Izložbu je otvorio Ivo Govorčin, predsjednik HDLU Zadar.

Iški slikari

Uslijedilo je predstavljanje romana za djecu Tomislava Marijana Bilosnića «Iški kralj» o kojemu je govorio Igor Šipić. Govoreći o sadržaju romana i dobu o kojemu roman govori, pitajući se gdje i kako je nestao taj svijet, Šipić je, među ostalim, i ovo rekao: «Iška naslovljenost, istodobno imaginarna i životna, nije samo insignijski simbol, ona je stvarni nositelj kulture u kojoj brod i more određuju sudbinu većine. „Sve što volim, meni otplovi“ – sjajna je dječakova konkluzija u kojoj je utkana jedna cijela filozofija povratka. Mi, Mediteranci, znamo da bit plovidbe nikad nije u odlasku broda, niti u nekom novom meridijanskom iskustvu, nego u njegovom povratku, nečemu uvijek odisejevskom, itačkom. Brod je poveznica s kopnom i stoga uvijek aktualnim povratkom. On je posrednik bez kojeg „povratak“ ne može, i ne bi bio moguć, jer onda ne bi ni toposa bilo, ne bi bilo otoka.»

Program Noći muzeja na Ižu završio je kasno navečer u Područnoj etnografskoj zbirci na Velom Ižu. Pred mnogobrojnom publikom kojoj nije bilo teško prostajati na nogama blizu puna dva sata, svoje su stihove govoriti pjesnici otoka Iža Zvonko Sutlović, Ana Strgačić Trninć, Rada Brčić i Etilio Orlović, koji se predstavio i kao izvrstan pjevač jadranskih balada. Bila je ovo doista nadahnuta pjesnička večer, koja je kod mnogih izmamila uzdahe. Mnogi su javno izrazili i svoju želju, da se sličan program ponovi što prije na Ižu. Svojim su se radovima svojim iškim kolegama, na kraju, pridružili i gosti Tomislav Marijan Bilosnić i Igor Šipić.

Područne zbirke na Ižu bile su u petak 21. siječnja otvorene od 8 sati ujutro do 23 sata navečer. Za nadati se kako će uskoro novo radno vrijeme ovih zbirki biti slično svečarskome. Na kraju, valja još jednom istaći kako je cilj ove akcije, koju je pokrenuo Narodni muzej u Zadru, a osmislila Udruga 3000 godina Za dar, oživljavanje i revaloriziranje ovih dislociranih područnih zbirki. Na kraju, manifestacija Noć muzeja na Ižu pokrenula je i ideju o organiziranju muzejske zbirke i drugih zadarskih otoka, a koju je iznio Vladimir Alavanja, nudeći i njezin radni naslov – «Muzeji zadarskih otoka». Noć Muzeja na Ižu moguće je da tako donese zoru njegovim područnim zbirkama.

Interes publike bio je van očekivanja

Akademija-Art.hr
25.01.2011.