Ljerka Njerš
Gliptoteka HAZU (Galerija II.), Medvedgradska 2, Zagreb
Ljerka Njerš
Poezija u staklu
od 11. 1. (u 12.00 sati) do 30. 12. 2010.
Pogledajte galeriju 90 fotografija!
Fotografije snimila: Višnja Serdar
U subotu 11. prosinca, u 12.00 sati, u Gliptoteci HAZU (Galerija II.) otvorena je izlozba Ljerke Njerš pod nazivom Poezija u staklu. Umjetnica Ljerka Njerš je izložila svoj novonastali ciklus u tehnici stakla.
Ljerka Njerš – Poezija u staklu
U svojem stvaralačkom nagnuću Ljerka Njerš, slikarica i jedna od najuglednijih živućih keramičarki, ostvarila je složeno likovno djelo koje se bujno rasprostrlo u širokom rasponu likovnih izričaja, tehnika i tehnologija, materijala i likovnih medija. Iznimno plodna i raznorodna, njezina je putanja neprekidno tekla u izmjeničnom, pa i paralelnom stvaranju: u slikarstvu, keramici, grafici, kolažu, emajlu i tapiseriji, a kad bismo već očekivali da će se njezin istraživački nerv pomalo smirivati, a snaga slabjeti, još su nas jedanput iznenadili potencijali vitalne kreativnosti ove umjetnice, koja se posljednjih godina opsesivno zaokupila oblikovanjem u staklu.
Ta iskusna slikarica i keramičarka, s impozantnim i, kao što rekosmo, polivalentnim opusom iza sebe, u svojoj se visokoj zrelosti, upravo u tijeku priprema za retrospektivu u Muzeju za umjetnost i obrt 2007. godine, upustila u još jednu avanturu. Riječ je doista o pravoj otkrivalačkoj avanturi, ovoga puta u staklu, u osjetljivoj i njoj dotad posve neokušanoj materiji. Kako bez ikakva iskustva, bez znanja i poznavanja tehnologije, što i jest bio najveći problem i nepoznanica s kojom se morala suočiti, kako sve to što je ispisivala na platnu, papiru i oblikovala na keramičkoj ili nekoj drugoj podlozi, prenijeti na staklo? Bio je to hrabar skok u nepoznato – salto mortale, mogli su s pravom pomisliti oni koji je nisu dovoljno poznavali. No, Ljerka Njerš ne zna za uzmak pred neizvjesnim ishodima, u što nas je već odavno uvjerila. Unutarnja vatra omogućuje joj savladati svaku zamisao, pa su se tako i ova okušavanja u staklu plodno odjelotvorila.
Odmah valja reći kako nije riječ o tradicionalnom slikanju na staklu, a ni o svima dobro poznatoj drevnoj tehnologiji oblikovanja u staklu. Riječ je o složenom tehnološkom postupku staklene fuzije višeslojnoga stakla, koju je ona eksperimentirajući usavršila. Višestrukom toplinskom obradbom na temperaturi do 830 °C spajaju se dva ili više slojeva oslikanog i doslikavanog stakla koje se prije paljenja stavlja na odgovarajući kalup kako bi pod utjecajem visoke temperature – tako fuzionirano s oslikom između slojeva – poprimilo još i željeni oblik reljefne ploče, zdjele ili neku drugu formu.
Na otvorenju: Predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivo Josipović između uglednih gostiju i rodbine
Već je u prvim radovima izvornim domišljajem vehementno prenijela u žitku materiju stakla svoju tematsku paradigmu ženskog akta, naga djevojačkog tijela u opuštenoj sjedećoj ili poluležećoj pozi, što ju je ranije uobličila u ciklusu uljenih monotipija i glinotisaka. U svojoj proćućenoj senzualnosti evocirano ženstvo, obrisnom linijom tek naznačena tjelesnost, doživljava se poput smirene glazbene fraze.
U prosijavanju providne staklene površine ta poetska muzikalnost forme i linije u isti je mah u svojoj senzualnosti i nenametljiva i silno pobuđujuća. Htjeli mi to ili ne, ta uzbudljiva rukopisna evokacija plijeni pozornost. No, njezina se maštovita invencija nije zadržala samo na jednom motivu. Prenijela je na staklo bogat repertoar vegetabilnih motiva, stiliziranih i simplificiranih listova i cvijeća, ptica, morskih sirena – i što je dalje radila, to se ornamentalna arabeska sve više apstrahirala.
Započela je s oslikanim pločama, a s vremenom joj se i u staklu nametnuo funkcionalizam naslijeđen iz keramičke prakse, te su se počele nizati zdjele i pladnjevi rastvorenih formi oblikovanih s velikim osjećajem za mjeru ili pak posve minijaturne forme. Ni na tome nije zastala. U jednom se trenutku osmjelila oslikati veliki stakleni vitraj čudesne ljepote.
S jedne i druge strane odozgo do dolje prosuli su se po staklenoj plohi raskošni grozdovi u svim nijansama ružičasto violetne i modre palete, a središnju os kompozicije ističu dvije jake vertikale stabala u toploj jesenje smeđoj gami na tirkiznoj površini. Ne sjećamo se nijedne tomu slične realizacije koja bi na tako inventivan način reinterpretirala duh sada već davnašnje "art-decoovske" amblematike.
Bit će doista zanimljivo vidjeti kakva će reagiranja i struke i javnosti izazvati ova izložba Ljerke Njerš. Jedino iskustvo javnog predstavljanja, osim na retrospektivi, bio je njezin ovogodišnji nastup na međunarodnoj izložbi "Umjetnost minijature", na kojoj je njezina staklenom fuzijom izrađena minijatura "Fantazija" nagrađena posebnom nagradom u kategoriji keramike, stakla i porculana.
Samo bi nam umjetnica mogla odgovoriti na pitanje: što ju je zapravo privuklo staklu, koje ju je opsesivno zaokupilo? Sve dublje i dublje staklenom fuzijom prodire u jezgru same materije poigravajući se njezinom fragilnom prozirnošću i igrom svjetlosti koja se lomi i daje novu ljepotu njezinim slikarskim intervencijama. Učinak svjetlosti na staklu bio je i za nju iznenađujući. Svjetlo je, zajedno s bojom, pretežno plavičaste i zelenkaste game, ušlo u samu materiju i tu se nastanilo dajući nov život svemu što je ona rukom u tu materiju utisnula, a vatra dokraja oformila. Kao da se u staklenoj armaturi isplodio nov naboj uzbudljiva stvaralačkog senzibiliteta Ljerke Njerš izmamivši na površinu još jednu znakovitu paradigmu njezine likovne osobnosti.
Ljerka Njerš, slikarica i keramičarka, diplomirala je slikarstvo 1961. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Marina Tartaglie, završivši prije toga Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu u klasi poznate keramičarke Blanke Dužanec. Djeluje kao profesionalna likovna umjetnica, izlaže na mnogobrojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i širom svijeta, sudjeluje na mnogobrojnim međunarodnim stručnim skupovima, simpozijima i likovnim kolonijama, usavršavajući se studijskim boravcima u inozemstvu. Jedan od takvih značajnih studijskih boravaka bio je i onaj 1987. u Portugalu, gdje je radila u tvornici kamenine Santana u Lisabonu. Već iduće godine bila je pozvana u renomiranu portugalsku tvornicu porculana Vista alegre u Ílhavu, kao artist in residence. Godine 1988. radila je u čuvenom The Curwen Studiju u Londonu (voditelj Stanley Jones), gdje je specijalizirala litografiju. Jedna od tamo nastalih litografija bila je tada izabrana za prestižnu Ljetnu izložbu Kraljevske umjetničke akademije (Royal Summer Exhibition). Od 1985. sudjeluje i na aukcijama suvremene keramike poznatih londonskih aukcijskih kuća Christie’s i Bonhams. Sudjelovala je u radu mnogobrojnih kolonija i radionica keramike kao što je radionica u Plemenitašu u Sloveniji, te u brojnim kolonijama za pomoć dječjim domovima Paunovac (Gornje prekrižje, Zagreb), ZILIK (Karlovac) i dr. Svojim radovima na aukcijama pomaže mnogobrojnim bolnicama, školama i ranjenicima Domovinskoga rata. Također u Engleskoj, uza svoju sestru Jadranku Beresford-Peirse, sudjeluje u radu njezine Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike (The International Trust for Croatian Monuments). O keramici i slikarstvu Ljerke Njerš Grafički zavod Hrvatske izdao je 1990. godine monografiju iz pera Josipa Depola (Biblioteka PRIZMA, knjiga 18., urednik Božo Biškupić). Animirano-dokumentarni film „Umjetnost gline i vatre“ snimio je 1983. godine Ernest Gregl u produkciji Zagreb filma i Filmoteke 16, a kratkometražno-dokumentarni film „Ljerka Njerš“ 1991. godine Eduard Galić za Hrvatsku televiziju. Dobitnica je nagrada i priznanja, od kojih valja spomenuti Nagradu Grada Zagreba za 1994. Osvojila je posebnu nagradu u kategoriji keramike, stakla, porculana i terakote na međunarodnoj izložbi „Umetnost minijature“ u Majdanpeku u Srbiji 2010. godine. Odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos u kulturi. Članica je Vojničkoga i bolničkog reda sv. Lazara Jeruzalemskog. Uza slikarstvo i keramiku, Ljerka Njerš bavi se ilustracijom i opremom knjiga. Članica je HDL-a i ULUPUH-a Zagreb, te Society of Designer Craftsmen u Londonu. Živi i radi u Zagrebu.
Fotografije: Višnja Serdar
Pogledajte tekst Merine Tenžere u Vijesniku (10.12.2010., 22. str.)
Ariana Kralj
arikralj@hazu.hr
Akademija-Art.hr
06.12.2010.
