Skip to content

Zagreb – od Griča do Kaptola

Sample Image

Misli se dakako na slikare koji su Zagrebu poklonili pokoju sliku, no nisu zadugo kroz sliku zadržali tu sklonost ka osebujnoj ljepoti. Možda je slikovitost njegovih zgrada i zaplašila poneke, pa su se okrenuli manje obvezujućem, odnosno temama i motivima gdje se nije mogla povući paralela između neponovljivosti gradskih izgleda i vlastite interpretacije.

Sample Image

Slikar koji je Zagrebu posvetio cijele cikluse, koji je u znanim vizurama prepoznao nove mogućnosti ili u spomeničkom potvrđivao trajanje načina i izgleda je Stjepan Katić. Tehnikom pastela zabilježio je doživljaj koji je spoj neposrednog, viđenje i kumuliranje promatranja, posvojenja motiva. Tako da se kroz bljesak izraza prepoznaje i promišljaj, kroz neposrednost – red. Izgradio je, za pastel donekle neuobičajno, no likovno potpuno razložno, djelo pregledne arhitektonike, čvrstih formi koje su istovremeno zadržale treptaj, vibrantnost oblika, koji je i opisan ali se stapa s prostorom u kojem se sabiru svi segmenti slike. Unio je slikar u svoj i naš Zagreb, notu romantičnog, ljepote koja negira svu grubost vremena, poradi sklada kojim odiše i uzbuđenje koje susret s dragim gradom nosi.

Uzorak Slike 

Slikarstvo je to emocionalne povezanosti s motivom, ali ne i emocionalne žestine, već fine mjere odnosa, ljubavi i promatranja s distance. U interpretaciji ne teži kolorističnoj buri već tonskom smiraju i u njemu pronalazi bogastvo. Nijansiranje vrijednosti smeđeg kreće se od otvaranja koje dodiruje bjelinu, do zasićenosti na pragu crnila, s akcentima koji su slikarskoga karaktera i izvan karakteristične siluete zdanja. Slično kao i traganje za originalnim rakursima idealnog izgleda. Pomaka kojom je intimizam scene označen, prvenstveno je u odnosima svijetlo – tamnog otkrivanja zakutaka u kojima je osvojena oaza smiraja za dijalog slikara i grada.

Plohe zdanja pulsiraju poradi slikarske odnjegovanosti, ali i tek naznakom traga koje sluti grad i izvan određenog kadra. I Kaptol i Kamenita vrata i Tkalčićeva ulica i Lotršćak postali su ambijenti kroz koje je spojio monumentalno i lirsko, ostvarujući način u kojem reprezentativno postaje prisno.

Sample Image

Zagreb je dat u više slojeva trajanja i postojanja vremena sabranog u njegovom izrazu, kojem ne nedostaje discipline, ali i kojem se slikarskim nervom i senzibilitetom za tonsku raskoš, za značenje svjetla uvijek dogodi i nota nepredvidivog. To je čar ovih dojmljivih zagrebačkih veduta. Stanko Špoljarić, 1996.

 

 
 
ZAGREBU

 

 
Povrh starog Griča brda,
Kao junak lijep i mlad,
Smjele glave, čela tvrda,
Slavni stoji Zagreb-grad.
Živ, ponosit,
Jak, prkosit,
Kad slobode plane boj.
Tko tu kliko ne bi,
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
 
Mnoge bure povrh njega,
Prosu svijeta udes ljut,
Al pod krilom našeg stijega,
On stajaše tvrd i krut.
Ljutit stresa
Juriš bijesa
i razmrvi vraga roj.
Tko tu kliko ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
– – –
Kad zarudi mlada zora,
A iz zore dvor i hram,
Zlatno-polje, zelen gora,
Sjajna Sava, loze plam:
Od miline
Duša gine,
Po krasoti bludeć toj.
Tko tu kliko ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj.
 
Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite nas,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik,
Jak ko čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko tu kliko ne bi
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divan moj!

 

 
August Šenoa

 

 
 
  • 1. Zagrebačka uspinjača
  • 2. Slika u podlozi: Prvostolnica u jesen
  • 3. Zagreb – Jesen na Griču
  • 4. Zagreb noću
  • 5. Zagreb – Kamenita vrata Grada
  • 6. Hrvatsko Narodno Kazalište u Zagrebu noću
  • 7. Zagreb – Šetači na Trgu bana Josipa Jelačića

Uzorak Slike

Akademija-Art.hr