Sendi Katić: "Hrvatski suvenir – knjiga o slikarstvu Stjepana Katića"
Retrospektivna izložba i predstavljanje monografije
U četvrtak, 15. listopada 2009. godine, s početkom u 12.00 sati, u Srednjoj školi Ban Josip Jelačić u Zaprešiću, Galerija ANIMA, promovirana monografija „HRVATSKI SUVENIR – knjiga o slikarstvu Stjepana Katića" urednice Sendi Katić i otvorena Retrospektivna izložba Stjepana Katića.
Izložba je otvorena do 28. veljače 2010. godine
Pogledajte 110 fotografija s promocije by Komarica!
Pogledajte 120 fotografija s pomocije by Jerković!
O radovima više na linku likovnog portala Akademija-Art
Stjepan Katić: Grozdovi, 1994.
Zima, akvarel
Varaždin, ugljen
Iz Put Isusov, III ciklus: Isus pada drugi put pod križem
O radovima više na linku likovnog portala Akademija-Art
http://www.akademija-art.net/content/category/19/73/155/
Učenice SŠ Ban Josip Jelačić su glazbom uveličale promociju
Pogledajte 110 fotografija s by Komarica!
Pogledajte 120 fotografija by Jerković!
Ravnatelj SŠ (Galerija Anima) dr. sc. Alan Labus i gradonačelnik Željko Turk uz glazbeni dio otvorenja
Promociju monografije i retrospektivnu izložbu organizirao je Klub Zaprešićana „Zapreščan", uz Dan grada i pokroviteljstvo grada Zaprešića, a u suradnji sa Srednjom školom Ban Josip Jelačić u Zaprešiću.
Gospodin gradonačelnik Željko Turk pozdravio je sve prisutne, a dr. sc. Alanu Labusu čestitao na uspješno obranjenoj doktorskoj disertaciji.
U programu otvorenja Retrospektivne izložbe sudjelovali su:
U programu promocije monografije "HRVATSKI SUVENIR – knjiga o slikarstvu Stjepana
Katića", urednice Sendi Katić, sudjelovali su:prof. dr. Nikola Skledar, autor uvodnog teksta nakladnika, dekan Visoke škole za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić" u Zaprešiću,
O radovima više na likovnom portalu Akademija-Art
http://www.akademija-art.net/content/category/19/73/155/
Pogledajte 110 fotografija by Komarica!
Pogledajte 120 fotografija by Jerković!
Višnja Goljački, prof.
Iz uvoda:
Prof.dr.sc. Nikola Skledar
Pojedina poglavlja donose i prigodne tekstove naših suvremenika; likovnih kritičara, književnika, pjesnika, profesora i drugih. Tekstove vezane uz slikarstvo napisli su pored uvaženog likovnog kritičara Stanka Špoljarića i prof. dr. Nikole Skledara, koji je napisao uvodnu riječ nakladnika još i Božidar Petrač, Branko Pilaš, Dubravko Horvatić, Ernest Fišer, Josip Depolo, Katarina Butković, Klaudija Gucić, Marija Bajt, Miroslav Hreljac, Mladen Čutura, Nikola Mahovlić, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Snježana Pintarić, Željko Obad i Željko Špoljar.
Mirjana Šigir, prof.
Nadalje, uz pojedine slikarske rubrike prigodno su odabrane antologijske pjesme koje su napisali velikani našeg pjesništva: Ana Bešenić, Anđelko Vuletić, Ante Stamać, Antun Gustav Matoš, August Šenoa, Biserka Rožanković, Božidar Staroveški, Dobriša Cesarić, Drago Britvić, Dragutin Tadijanović, Ivan Čedomir Ostreš, Ivan Goran Kovačić, Ivan Gundulić, Vesna Parun, Josip Pupačić, Marko Vukasović, Mate Balota, Miroslav Krleža, Nada Bonić, Nikola Šop, Pero Pavlović, Silvije Strahimir Kranjčević, Stanka Klanac-Tulić, Stojan Vučićević, Tomislav Diklić, Tin Ujević, Vladimir Nazor i Željko Špoljar.
Prof.dr.sc. Jurina
Zahvaljujem se svim spomenutim, ali i onim osobama koje nisam spomenula, a doprinijeli su svojim savjetima i trudom da Hrvatski suvenir bude upravo ovakav.
Vlasta Knezović, glumica i slikarica
Sve ovo ovdje spomenuto i ono drugo što će te sami otkriti stopljeno je u originalnu i jednistvenu atmosferu koju nosi Hrvatski suvenir.
Sendi Katić, urednica Hrvatskog suvenira
Vjerujem da će ovo osobito djelo pobuditi u Vama posebne osjećaje i da će Vam ostati zanimljiva uspomena.
Pogledajte 110 fotografija by Komarica!
Pogledajte 120 fotografija by Jerković!
Impressum:
Sendi Katić:
tekstovi
Mr.sc. Vinko Morović
fotografije
pjesme
sudjelovali
Rođen je u Čapljini 1959., gdje je i maturirao. Od 1978. živi u Zagrebu, a od 1984. u Zaprešiću, tako da mu Klub Zaprešićana Zapreščan, kao sugrađaninu, s punim pravom objavljuje ovu impozantnu monografiju – Hrvatski suvenir, koja na svoj način objedinjuje i sintetizira sve prethodne.
Tu se nalaze vizure Zagreba kojemu je posvetio cijeli ciklus, od katedrale iz različitih kutova i njezina uklapanja u tkivo grada, preko Griča i Kaptola koji odišu bogatom poviješću, do slikovitih šetnji zagrebačkim ulicama u različitim godišnjim dobima. Zatim, tu su trgovi , ulice i zvonici baroknoga Varaždina, Požege, bogatstvo Vinkovačkih jeseni i Hrvatskoga Zagorja, povijesne znamenitosti Nina, vedute kraljevskoga srednjoeuropskoga grada Samobora i ostalih prelijepih hrvatskih gradova: Dubrovnika, Metkovića, Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke, Pule, Gospića, Siska, Bjelovara, Osijeka, Slavonskoga Broda. Tu su, dakako, i Zaprešićke šetnice u kojima je s ljubavlju pokazao kontraste ostataka staroga Zaprešića koji neminovno nestaje i suvremenoga grada koji nezaustavljivo raste.
Osim toga, ovdje su i drugi autorovi slikarski ciklusi: Spomenici, Vode, Krajolici, Minijature, Grozdovi, Mrtva priroda, Put Isusov, itd
U sve ove drage i poznate motive, Stjepan Katić, dakako, uz vjernost predlošcima, unosi i ono nešto svoje, vlastiti kut gledanja i doživljaj, vlastitu likovnu imaginaciju i invenciju, ostavljajući pritom i nama, poštovateljima njegova slikarstva, mogućnost našega doživljaja i interpretiranja njegova djela, u čemu se i sastoji bit "estetske univerzalnosti" (I. Kant), prilaza i doživljaja umjetničkoga djela. Kada je, naime, riječ o umjetničkom djelu, ne radi se o mehaničkom oponašanju iskustvene stvarnosti, nego je na djelu i umjetnikova «vlastitost» (M. Heidegger), izvornost, dar i inspiracija, vlastito doživljavanje i shvaćanje zbilje, te njezina stvaralačka transpozicija u umjetničko djelo. Umjetnik kao poietičko (stvaralačko) biće proizvodi svijet umjetnosti, koji je jedan nov, osebujan svijet, a ne samo sredstvo, osjetilni izraz neke druge svrhe.
Umjetnički doživljaj nije samo psihološka kategorija, ne može se poistovjetiti samo s trenutnom emocijom u psihologijskom smislu riječi, budući da su u njega uključeni i elementi intuitivnoga razumijevanja, uzbuđenja i potresenosti, što zahvaća cijelu čovjekovu duhovnost i osobnost (Ingarden). Po tome umjetnost i jest "najdemokratskiji" oblik ljudskoga duha. Naime da bi se doživjelo umjetničko djelo, njegova poruka, ljepota, tragika i sl., u slikarstvu kao i u glazbi, ne moramo o njima mnogo znati (kao primjerice, u znanosti i u filozofiji, koje su kao u osnovi racionalni oblici duha, kumulativni).
Tome treba dodati da su slikarova djela popraćena dobro odabranim stihovima poznatih hrvatskih i zaprešićkih pjesnika te napisima kompetentnih likovnih kritičara, što nam upotpunjuje doživljaj ovoga izvanrednog izdanja.
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb
Hrvatski suvenir: knjiga o slikarstvu
Stjepana Katića / <urednica> Sendi Katić;
<tekstovi Božidar Petrač… <et al.>;
pjesme Ana Bešenić… <et al.>; prevele
na engleski Tessa Cernjak, Ana Skledar>. –
Zaprešić: Klub Zaprešićana "Zapreščan",
2006.
Bibliografija. – Kazalo.
djelo
301030040
Pogledajte 110 fotografija by Komarica!
Pogledajte 120 fotografija by Jerković!
Stjepan Katić je rođen 1959. godine u Čapljini. Od 1978. godine živi u Zagrebu, a od 1984. u Zaprešiću. Nakon maturiranja gimnazije, godine 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Godine 2004. magistrirao je prirodne znanosti (biokemija) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Uspio je stvoriti impresivan slikarski opus različite tematike u različitim slikarskim tehnikama. Slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva te portreta i to u slikarskim tehnikama – ulju, akvarelu, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu.
Objavljeno mu je 14 grafičkih mapa: Zagreb – od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb – staro zlato, Zagreb – metropola hrvatskoga duha, Zagreb – od Gradeca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II, Ivanićgradski etno i Samoborske vedute.
O Katićevom likovnom radu su pisali i govorili: Stanko Špoljarić, Dubravko Horvatić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Željko Špoljar, Božidar Petrač, Branko Pilaš, Josip Depolo, Marija Bajt, Antun Bauer, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Željko Obad i drugi.
Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama te privatnim zbirkama. Ostvario je četrdeset samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Slike su mu objavljene u knjigama, zbornicima, razglednicama, kalendarima te video zapisima.
Pokrenuo je i vodi likovne radionice i kolonije „More" na Rabu i u Ninu. Suosnivač je umjetničkih kolonija u Zaprešiću „Zaprešić" i likovne kolonije slikara naive „Matija Skurjeni", zagrebačke likovne kolonije URIHO te umjetničke kolonije u Neumu. Organizirao je i nekoloko međunarodnih likovnih radionica (u Varaždinu i Rabu). Suradnik je u Galeriji Sunce Zagreb. Predsjednik je Udruge likovnih umjetnika Akademija-Art.
Godine 2008. dobio je medalju grada Zaprešića za doprinos u kulturi. Urednik je hrvatskog likovnog portala Akademija-Art. Voditelj je više likovnih projekata kao npr.velike likovne enciklopedije u izradi „Hrvatski likovni umjetnici – i gosti" kao i „Internetskih galerija likovnih umjetnika" itd. Član je Kluba zaprešićana „Zapreščan" te Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu. Radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb na Rebru u Laboratoriju za molekularnu mikrobiologiju na DNA tipizaciji mikroorganizama.
Sendi Katić je rođena u Zagrebu. Osnovnu školu „Ljudevit Gaj" je završila u Zaprešiću, a gimnaziju "Tituša Brezovačkog" u Zagrebu. Diplomirala je na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić" u Zaprešiću. Studirala je poslovnu komunikaciju na John Carroll University u Clevelandu u Sjedinjenim Američkim Državama. Živi i radi u Zagrebu.
Sendi Katić, urednica HRVATSKOG SUVENIRA
sendi.katic@gmail.com
Akademija-Art.hr