Varaždin – Koraljka Rajn: Traganja

Od 14. 10. 2010. do 01. 12. 2010.

Pogledajte galeriju fotografija!

Na dvadeset i sedam slika objedinjenih pod nazivom “Traganja”, a rađenih u tehnici ulja na platnu i medijapanu, obrađene su dvije klasične slikarske teme – pejsaž i mrtva priroda.

Prema riječima profesorice Gordane Kokanović-Krušelj, ujedno i autorice predgovora u katalogu, zamjetna je slikaričina dinamična interakcija i povezanost s prirodom te ona ne rezultira doslovnim mimetičkim prenošenjem , već refleksivnošću emotivnih stanja od kojih ovisi i promjena atmosfere. Promjene kroz koje nas vodi autorica na svojim slikama ujedno ukazuju na postupak samoga stvaranja : emotivni impuls usmjerava likovni govor Koraljke Rajn.

Prisutnima se prigodnim riječima obratila i izložbu otvorila ravnateljica Gospodarske škole Varaždin, gđa Katica Kalogjera Novak

U glazbenom dijelu programa nastupila je vokalno – instrumentalna skupina Kalinka iz Čakovca, koja djeluje unutar Udruge ruskog govornog područja u Međimurju.

Pejzaž i mrtva priroda klasične su slikarske teme. Prisutne u varijacijama tijekom brojnih umjetničkih pravaca, nerjetko su poslužile iskazivanju unutarnjih umjetnikovih stanja. Upravo na tome tragu, bez namjere pukog “isporučivanja realiteta”- slikajući cvijeće, pejzaž i voće- Koraljka Rajn traži i izgrađuje likovni idiolekt. Iako je tehnika koju voli upotrebljavati suhi pastel, na ovoj nam se izložbi predstavlja uljima na platnu i medijapanu.

Na njenim pejzažima nema šetača ili panoramskih pogleda, najčešće ni kakve druge prisutnosti čovjeka; samo se raslinje pruža dravskom ravnicom ogledajući se na površini vode, izrastajući u pastoznim nanosima boje.

Koraljka Rajn služi se slikarskom žlicom. Postupak ostaje vidljiv u fakturi površine: nanosi boje jasno su artikulirani u uzlaznom rastu. Pravac rasta podržavaju  kratki potezi vertikalnih crta gradeći tako izražajnost forme, naglašavajući emotivnu gestu. Dinamika u nanosima boje gradi dinamiku kompozicije formirajući ritmično nanizane objekte ravničarskoga pejzaža. Pri tome autorica ne slijedi doslovni prirodni kolorit; ona prenosi kromatske dojmove iz prirode i pojačava ih zasićivanjem plave, crvene, ljubičaste, zelene boje, što povremeno rezultira pravim kromatskim praskom. Zrcaljeni u vodi, oblici omekšavaju, šire se i ublažavaju u lazurnim premazima, ne mijenjajući kolorit.

Poput vodene površine i nebo je oslikano duljim, širim potezima koji su usmjereni uglavnom dijagonalno i stoga suprotstavljeni potezima na raslinju. Ta suprotstavljenost na pojedinim slikama postaje izrazita: potezi neba postaju izduženiji i energičniji, pastozni, a  sam odabir boja ekspresivan, pun energije svjetlosti. Faktura priziva taktilno kušanje. Sukobljenost usmjerenosti poteza ponekad je pojačana komplementarnošću koja je sama po sebi upečatljiva, tako da prizor počinje vibrirati, kretati se, silovito se gibati: prava eksplozija emocije i ushita. Tu silnu vibraciju i pokret autorica instinktivno pokušava „prizemljiti“, stišati vodoravnim prostiranjem, ali emocija nadvladava takvo stremljenje k racionalnom. Čitav prizor nosi otisak emocijama nabijenog umjetničinog habitusa.

I poput kakve katarzične sekvence, na pojedinim se slikama potezi smiruju, manje su artikulirani. Nanosi boje se istanjuju, ublažava se njena zasićenost, gasi se u tamnim tonovima ili u neutralnosti zelene koja se gubi u stiliziranoj daljini, sfumatu. Na tim slikama do punog izražaja dolazi  smirujući učinak horizontalno postavljene kompozicije. Smirenost se iščitava i iz zimskih pejzaža gdje se autorica zanosi, oslikava melodiju koja je nosi, i nas zajedno s njom, eskapistički.

Na slikama voća, iz dviju ploha što prate doslovnu dvodimenzionalnost medija izranja volumen: voće oslikano bojama punim svjetla- crvenom, žutom, narančastom.  I kada je u pitanju motiv zelenih smokava, one pucaju, prezrele, otkrivajući crvenu unutrašnjost. Svjetlost u samoj boji dodatno je naglašena vanjskim izvorom što se odražava kao sjaj na površini. Sve to sugerira putenost – autorica nam nudi dionizijski princip životnog, ujedno slikarskog opredjeljenja. I ovdje ponekad računa na učinak komplementarnosti. Ipak, poput usputne misli što se javi iza stvaralačkog erosa, u atmosferi slika vaza s cvijećem, u hladnim bojama naznačena je sjeta, možda slutnja  vremenitosti i njene neumitnosti,  gašenja svjetlosti.

Koraljka Rajn na samim je počecima likovnog razvoja i ne ustručava se uputiti nas u svoja traganja i otkrivanja. No, već sada je zamjetna sukladnost tehnike koju upotrebljava s njenim temperamentom, a isto tako i imanentnost motiva koje slika s njenim osnovnim životnim pozivom- hortikulturom. Njena je interakcija s prirodom dinamična- ta povezanost nikako ne može rezultirati doslovnim mimetičkim prenošenjem, već refleksivnošću emotivnih stanja od kojih ovisi i promjena atmosfere od zanesenosti, preko ushita, nemira do smirenosti. Te promjene kroz koje nas vodi na svojim slikama ujedno ukazuju na postupak samoga stvaranja: emotivni impuls usmjerava likovni govor Koraljke Rajn.

Gordana Kokanović-Krušelj, prof.

Koraljka Rajn rođena je 1968. godine u Varaždinu. Prvi konkretni sudar s likovnošću događa se još u varaždinskoj Gimnaziji, gdje kao članica likovne sekcije, koju tada vodi akademska slikarica, prof. Vera Kuntner, stiče osnovna likovna iskustva. Dugi niz godina radi u srednjoj vrtlarskoj školi Arboretum Opeka u Vinici kao suradnik u praktičnoj nastavi, a kasnije se samostalno bavi krajobraznim projektiranjem te  izvedbom vrtova i parkova. Slikarstvom je ozbiljnije zaokupljena od  2006. godine. Inspiraciju crpi u krajolicima varaždinskog podravlja, zagorskih brežuljaka i parkovnih vizura.  Rado obrađuje i motive mrtve prirode. Izražava se u tehnici ulja na platnu i medijapanu te  suhom pastelu, a bavi se i rezbarijama u drvetu te izradom nakita i raznovrsnih  suvenira. Članica je likovne udruge  « Likovna republika « , koja djeluje u Sv. Martinu na Muri. Sudionica je mnogih humanitarnih likovnih kolonija ( Rab, Čakovec, Lepoglava, Zaprešić, Jastrebarsko,Višnjica, Radoboj, Zagreb, Ludbreg, Sv.Martin na Muri, Mursko Središće, …). Paralelno se bavi  i zborskim pjevanjem, gdje u dionici prvog soprana  daje svoj doprinos djelovanju Mješovitog pjevačkog zbora Obrtničkog glazbenog društva Varaždin. Živi i djeluje u Varaždinu, u ulici Nikole Tavelića 9, u Hrašćici.
Mob. 091 946 32 58
Tel. 042 712 604

Samostalne izložbe

2006. Galerija hotela Minerve, Varaždinske Toplice

2008. Galerija restorana Vuri , Mursko Središće

2010. Galerija Sunce, Zagreb

2010. Galerija Gospodarske škole, Varaždin

Skupne izložbe

2006.  4. zagorski likovni salon  – Galerija grada Krapine, Krapina

2008. Galerija grada Krapine, Krapina

2009. Paletafest –  Špancirfest, Varaždin

2009. Ludbreška likovna paleta, Ludbreg

2009. Galerija Sveti Martin,  Sv.Martin na Muri

2010. Noć muzeja  –  Muzej grada Čakovca, Čakovec

2010. Galerija restorana Regina – Zrin, Spa & Golf Resort Sveti Martin, Vučkovec

2010. Mlin na Muri , Sv. Martin na Muri

2010. Porcijunkulovo – zgrada Šajer, Čakovec

2010. Paletafest –  Špancirfest , Varaždin

Priredio:
Mladen Rajn
mladen.rajn@vz.t-com.hr

Akademija-Art.hr
16.10.2010.