Gotovina ili kartica: Čime je pametnije plaćati?

Živimo u eri ubrzane digitalizacije koja je temeljito poljuljala naše tradicionalne navike, a jedno od ključnih pitanja koje se pritom nameće jest koliko se zapravo promijenila svijest potrošača i gospodarstva o novcu te svjedočimo li konačnom presudnom zaokretu od gotovine prema digitalnim oblicima plaćanja. Prema riječima stručnjaka, svjedočimo trajnom zaokretu prema digitalnim plaćanjima, ali ne i potpunom nestanku gotovine. Gotovina će ostati važna za dio građana, manje iznose i situacije u kojima digitalna infrastruktura nije dostupna. Budućnost stoga nije samo kartica, nego tržište u kojem digitalna plaćanja postaju dominantna, a gotovina ostaje jedna od dostupnih opcija.

Dorijan Elezović

Kada govorimo o svakodnevnoj kupnji i brzini obavljanja transakcija, ključne prednosti kartičnog plaćanja u odnosu na fizičko nošenje i prebrojavanje novčanica leže u jednostavnosti. Kako objašnjava financijski stručnjak i generalni direktor tvrtke Teya, Branimir Zorko, potrošač ne mora unaprijed podizati novac, nositi veći iznos niti prebrojavati novčanice i kovanice. Plaćanje se obavlja u nekoliko sekundi, a kartica ili mobilni telefon već su nam pri ruci. Uz to, tu su i praktične prednosti poput manje potrebe za vraćanjem ostatka, manje kontakta s gotovinom i lakšeg plaćanja na internetu ili u inozemstvu.

Iako mnogi tradicionalni potrošači još uvijek imaju psihološku zadršku i povezuju gotovinu s većom sigurnošću, financijski stručnjak Branimir Zorko ističe da su kartične transakcije zapravo znatno sigurnije od gotovine u slučaju gubitka ili krađe. Kod gotovine je problem jednostavan jer ako je izgubite ili vam je netko ukrade, vrlo ju je teško vratiti budući da fizički novac nije povezan s osobom. Kod kartice je obrnuto jer je povezana s vlasnikom, može se odmah blokirati, transakcije se mogu pratiti, a za neovlaštene transakcije postoje postupci prijave i zaštite korisnika, ovisno o okolnostima i pravilima izdavatelja.

„Kartično poslovanje i automatsko praćenje troškova putem mobilnih aplikacija banke pomažu pojedincima da lakše upravljaju svojim kućnim budžetom i ostvare dugoročnu financijsku disciplinu, što je s gotovinom praktički nemoguće u istoj mjeri. Kod gotovine često znamo koliko smo imali na početku, ali ne i gdje je novac točno otišao, dok kartično plaćanje i bankovne aplikacije stvaraju pregled transakcija. Korisnik tako može vidjeti iznos, vrijeme i trgovca, a neke aplikacije nude i kategorije potrošnje, mjesečne preglede i upozorenja, što digitalni zapis čini znatno lakšim za praćenje navika i pretvaranje u dugoročnu financijsku disciplinu“, govori nam financijski stručnjak Branimir Zorko.

S makroekonomske strane, širenje bezgotovinskog plaćanja izravno pridonosi suzbijanju sive ekonomije, smanjenju porezne utaje i stvaranju pravednijeg tržišnog natjecanja. Direktor tvrtke Teya naglašava da digitalno plaćanje stvara provjerljiv trag transakcije, što otežava neprijavljivanje prometa i smanjuje prostor za poslovanje izvan formalnih tokova, posebno kada je plaćanje povezano s fiskalizacijom i uredno evidentiranim računom.

„Ako govorimo o poduzetnicima, iako gotovina ima neke svoje pristalice, troškovi rukovanja gotovinom poput sigurnosnog transporta, pologa novca, rizika od ljudske pogreške ili manjka u blagajni često su skriveni i visoki. Trošak gotovine ubraja prebrojavanje, usklađivanje blagajne, polog novca, odlasci u banku, sigurnosni transport, rizik od manjka i vrijeme zaposlenika. Kada se veći dio naplate obavlja digitalno, smanjuje se potreba za tim ručnim koracima, a novac je brže vidljiv u poslovnim evidencijama, što poduzetniku omogućava da se više bavi kupcem i razvojem poslovanja, a manje administracijom te može povećati i konverziju jer kupac ne odustaje od kupnje zato što nema gotovine kod sebe“, objašnjava Zorko. 

Kartično poslovanje ujedno otvara vrata domaćim poduzetnicima prema globalnom tržištu u vrlo konkretnom smislu. Mali obrtnik ili proizvođač više nije ograničen samo na kupce koji mogu fizički doći u njegovu trgovinu, već s dobrim proizvodom, web-stranicom, platformom za prodaju i pouzdanim načinom naplate može prodavati kupcima u drugim zemljama Europe i svijeta bez složenog dogovaranja plaćanja i slanja gotovine, pri čemu ključnu ulogu igra i u turizmu gdje strani turisti imaju naviku plaćanja karticom i ne nose gotovinu.

Financijske studije često pokazuju kako kartice nude dodatne pogodnosti poput nagradnih bodova, cashback programa i popusta kojima kartičarske kuće i banke zapravo nagrađuju vjernost i donose konkretnu uštedu potrošaču. Prema riječima ovog financijskog stručnjaka, takvi programi pokušavaju nagraditi korisnika za lojalnost i učestalost korištenja određene kartice ili usluge, pa ako potrošač ionako planira kupnju, bodovi, povrat dijela novca ili popust mogu smanjiti efektivni trošak i donijeti konkretnu uštedu.

„Troškovi tiskanja, distribucije i rukovanja gotovinom u usporedbi s digitalnom infrastrukturom postoje i kod države, poreznih obveznika i cijelog financijskog sustava, ali su drugačije strukturirani. Gotovina zahtijeva cijeli fizički lanac, od proizvodnje i zamjene novčanica i kovanica, distribucije, osiguranja, transporta do pohrane, dok su kod digitalnih plaćanja potrebna ulaganja u mreže, terminale, softver, cyber-sigurnost, održavanje i zaštitu potrošača“, zaključuje generalni direktor tvrtke Teya Branimir Zorko. Usporedbe se ne bi trebale svesti na pitanje što je apsolutno besplatno, nego koji sustav za određenu vrstu transakcije pruža veću efikasnost, sigurnost i transparentnost.

Gledajući u budućnost za pet ili deset godina, očekuje se da će kartice, mobilna plaćanja i druga digitalna rješenja biti još dominantniji u svakodnevnoj trgovini, ali gotovina neće u potpunosti nestati jer društvo mora imati opciju za ljude koji ne koriste pametne telefone, kao i rješenje za situacije prekida mreže ili druge izvanredne okolnosti. Digitalne valute mogu dodatno promijeniti način na koji razmišljamo o novcu, ali njihov utjecaj ovisi o tome kako budu uređene i koliko će korisnicima stvarno nuditi vrijednost, poručuje za kraj generalni direktor tvrtke Teya, Branimir Zorko.

FOTO: Dejan Tatomir / Teya