Nizak vodostaj zaustavio kompu, ali ne i osječku ljubav prema rijeci
Boris Markuš
Plovidba osječke kompe privremeno je obustavljena zbog niskog vodostaja Drave. To je rečenica koja zvuči tehnički, birokratski, gotovo hladno. Ali u Osijeku, takva rečenica uvijek ima drugu težinu – jer kompa nije samo plovilo. Kompa je navika, uspomena, prijelaz, ritam. Kad je 1916. godine prvi put zaplovila, nitko nije mogao znati da će postati jedno od najprepoznatljivijih lica grada. Da će generacije djece preko nje odlaziti u ZOO, da će studenti njome skraćivati put do predavanja, da će stariji ljudi na njoj nalaziti svoj mali ritual prelaska preko rijeke. Da će postati dio identiteta, jednako važan kao Tvrđa, mostovi ili šetnica. A kompa je zapravo čudo jednostavnosti. Ekološko plovilo koje pokreće samo struja Drave – bez motora, bez buke, bez goriva. Drava je njezin pogon, njezin smjer, njezin dah. A da ne bi otplovila nizvodno prema Dunavu, kompa se „drži“ za čelično uže dugačko 195 metara, dopremljeno iz rudnika u dalekim Karpatima. To uže je njezina sigurnost, njezina granica, njezin tihi savez s rijekom. Stoji u Gornjem gradu, zapadno od Solarskog trga, na mjestu gdje je Osijek najmirniji. Tamo gdje se čuje voda, a grad se čini mekšim nego inače. I zato, kad kompa stane – kao ovih dana – dogodi se mala praznina.
Ne velika, ne dramatična, ali osjetljiva. Ljudi dođu do obale, gledaju prema drugoj strani, i kao da shvate da je Drava odjednom šira. Da je prelazak postao duži. Da je nešto što je uvijek bilo tu – nestalo na trenutak. Možda je baš zato kompa toliko voljena. Jer podsjeća da se grad ne sastoji samo od zgrada i ulica, nego od malih, tihih veza. Od prijevoza koji ne žuri. Od plovila koje sluša rijeku. Od tradicije koja traje više od stoljeća. Kad se vodostaj podigne, kompa će se vratiti. Ponovno će povezati lijevu i desnu obalu, kao što to radi već 110 godina. Ponovno će djeca trčati prema njoj, biciklisti je čekati, a rijeka će joj dati snagu da prijeđe još jednom, i još jednom, i još jednom. Do tada – Osijek stoji na obali i čeka. A čekanje, ponekad, najviše govori o tome koliko nam nešto znači.
EKOLOGIJA – NASTAVAK RADOVA: Donji grad Osijek – Višnjevac – šetnja promenadom
Nova ulaganja uz Dravu nastavljaju pretvarati osječku promenadu u jedan od najuređenijih i najatraktivnijih javnih prostora u Hrvatskoj Boris Markuš Radovi na novoj dionici osječke promenade: Drava dobiva još ljepše lice gradaOsijek nastavlja uređivati svoju najprepoznatljiviju šetnicu uz Dravu. Radovi na novoj dionici osječke…
Prilog o knjizi HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK
Ivana Vidović Bolt i Ana Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK Nedavno je Ljevak u zgodnoj opremi objavio knjigu Ivane Vidović Bolt i Ane Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK, na 237 stranica Ovaj rječnik okuplja 555 frazemskih natuknica s kojima se učenici susreću čitajući hrvatske…
Tkanje topline – Kako autohtona tradicija i ljudska dobrota nadrastaju sivilo matrixa
Povratak korijenima i slavljenje nevidljivih pobjeda u obiteljskom taboru. Zašto su miris jesenjih plodova i ženski diplomatski šarm naša najljepša obrana? U suvremenom društvenom pejzažu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira hladnim administrativnim podacima, lažnim dramama i bukom uštogljene instalirane većine, lako…
Osijek voli životinje, ali sve više građana upozorava na problem neodgovornih vlasnika
Psi i mačke obogaćuju život grada na Dravi, no nepoštivanje pravila i nekultura pojedinaca izazivaju nezadovoljstvo među građanima Boris Markuš OSIJEK JE GRAD ŽIVOTINJA, PROBLEM SU NJIHOVI VLASNICI? Osijek se godinama ističe kao grad ugodan za život ljudi i njihovih kućnih ljubimaca. Sve više…
Izložba MI HRVATI Nika Titanika u Gradskoj knjižnici Požega
Nakon Zagreba, Oroslavja, Nove Gradiške, Donje Stubice, Gospića, Omišlja, Pregrade, Blata, Ivanić-grada, Pakraca, Čazme, Našica, Preloga, Krapine, Metkovića i Čakovca, izložba “MI HRVATI” Nika Titanika stigla je na posljednju stanicu putovanja – u Gradsku knjižnicu Požega! Izložba “MI HRVATI” posjetila je ukupno 17 ustanova…
Carta incognita – Dolazak, ciklus skulptura Hame Čavrka
Drvo i boja u obliku kocke, pravca, kugle daju smisao, život tim oblicima Miroslav Pelikan Akademski kipar i grafičar Hamo Čavrk dugi niz godina je kontinuirano stvarao, dograđivao, oplemenjivao svoj kompleksni ciklus Carta incognita – Dolazak, u uljima i akrilu, u grafici ali i…
TO SU MOJE RUKE – Umjetnica Ljerka Vladović spaja tradiciju i kreativnost
Umjetnica Ljerka Vladović predstavila je izložbu „To su moje ruke”, u kojoj spaja tradicionalne miljee i kolaže u jedinstvenu likovnu priču. Precizan ručni rad, kreativnost i brojni sati posvećenosti daju svakom detalju novu dimenziju i pokazuju kako i svakodnevni predmeti mogu postati prava umjetnička…
Od grada odlazaka do grada povrataka: Osijek ispisuje svoju najbolju priču
Nakon godina političkih eksperimenata i koalicija sklopljenih „s konca i konopca“, Osijek danas pokazuje kako izgleda grad po mjeri čovjeka. Boris Markuš Na portalu Akademija Art Zagreb godinama pratimo razvoj Osijeka i promjene koje su obilježile posljednje razdoblje. Od grada koji se često spominjao…
Prijatelji životinja apeliraju na Tončija Glavinića: Hrvatskoj je hitno potrebna posebna Inspekcija za zaštitu životinja
Nakon potresnih slučajeva u Dvoru i podno Učke, gdje su zbog dugotrajnog zanemarivanja pronađene izgladnjele i uginule životinje, udruga Prijatelji životinja zatražila je korjenite promjene u inspekcijskom nadzoru. U dopisu upućenom novom glavnom državnom inspektoru Tončiju Glaviniću, udruga apelira na osnivanje specijalizirane Inspekcije za…
Dan polja duhana
Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana u Hrvatskoj koji posluje u sklopu BAT grupe, Danom polja duhana obilježili su 19. 10. 2026. kraj još jedne proizvodne godine u kojoj je, usprkos ekstremnim vremenskim uvjetima, uspješno zadržana stabilnost domaće proizvodnje duhana. Danu polja duhana prisustvovali su…
Rendgen vlastite pameti – Zašto su neovisne platforme jedini štit od tišine i lažnog morala?
Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije odbaci uštogljene društvene ladice. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta? U svakom društvenom i kulturnom pejzažu u kojem administrativni matrix i uvezane interesne grupacije pokušavaju diktirati pravila igre, sačuvati pravo…
Premijera Carmen u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
Uoči premijere nove produkcije opere Carmen Georgesa Bizeta, koja će se održati 23. listopada 2026. godine, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu održan je Kazališni doručak posvećen jednom od najpoznatijih i najizvođenijih djela svjetske operne literature. U središtu razgovora bile su dvije nove…
Koprivnica: Sjever protiv megafarm
Građani okupili su se u Koprivnici na prosvjedu „Ni Podravini nije ravno – Sjever protiv megafarmi”, nastavku prosvjeda diljem Hrvatske protiv širenja industrijskih megafarmi i klaonica. Transparenti nosili su poruke „Promatranje ptica – dok ih još imamo”, „Doživi Dravu. Ne Posljedice”, „Nismo tranzitna zona…
Tradicija na stolu: ‘Bakina’ pogača u Osijeku
Akademija Art Zagreb i ove godine prati „Bakinu pogaču” Venina Markuš I ove će godine tradicionalnoj manifestaciji „Bakina pogača” nazočiti ekipa portala Akademija Art Zagreb, jednog od najznačajnijih hrvatskih portala posvećenih kulturi, umjetnosti i očuvanju baštine, koja će zabilježiti i predstaviti najzanimljivije trenutke ovog…
U „STIHOTRONU” BILOSNIĆ ZASTUPLJEN S TRI PJESME
IZ ZBIRKE „AFRIKA” U reprezentativnom zborniku suvremenoga hrvatskog pjesništva „Stihotron”, koji okuplja 154 istaknuta hrvatska pjesnika i pjesnikinje, Tomislav Marijan Bilosnić zastupljen je s tri pjesme iz svoje međunarodno afirmirane zbirke „Afrika”. Riječ je o vrijednom književnom izdanju koje predstavlja svojevrsnu panoramu suvremenoga hrvatskog…
Prilog o knjizi CRNI RUJAN
Sandro Veronesi CRNI RUJAN Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman CRNI RUJAN Sandra Veronesija, u lijepoj opremi u tvrdom uvezu, u prijevodu s talijanskog Snježane Husić, na 263 stranice. U romanu se neumitno isprepliću privatne sudbine s povijesnim zbivanjima,…
