POZIRAJTE LEGENDARNOM NIKU TITANIKU, POSJETITE KAZALIŠNI BUVLJAK, ZAPLEŠITE UZ DJ-a WUNDERKINDA I VRUĆE LATINO RITMOVE RICARDA I PRIJATELJA
Iva Cikojević
Svečana proslava 50 godina Centra za kulturu Maksimir
„I danas svakodnevno živimo temeljnu ideju Centra –
ne stvaramo samo kulturu za građane, već zajedno s njima“
Pola stoljeća Centra za kulturu Maksimir obilježit će se u subotu 3. listopada brojnim besplatnim programima u parku Otti Berger te koncertom Ricarda Luquea i prijatelja u velikoj dvorani
Centar za kulturu Maksimir slavi velikih pola stoljeća rada pa je tim povodom za subotu 3. listopada pripremio veliku rođendansku proslavu, uz iznimno bogat cjelodnevni program prepun radionica, koncerata, cirkusa, izložbi i zabave za sve generacije.
Centar za kulturu i informacije Maksimir s radom je započeo davne 1977., s namjerom da bude jezgra kulturnog stvaralaštva, obrazovanja i susreta građana na području Maksimira. Od skromnih početaka u dvjema prostorijama izrastao je u važnu zagrebačku kulturnu ustanovu, a njegovu su povijest obilježile manifestacije Ljeto u Maksimiru, Maskarada, Praznik kestena, Solsticijske svečanosti, Trka na prstenac, Od poklada do jeseni, Kazališni kotao, Nedjeljna košnica, Mali kvadrat i Raspjevani Maksimir. Njihova dugovječnost svjedoči o temeljnoj ideji Centra – ne stvarati samo kulturu za građane, nego zajedno s njima.
Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta. Poseban trag ostavile su umjetničke intervencije Julija Knifera, Zlatana Vrkljana, Krešimira Bauera, Vladimira Dodiga Trokuta, Milene Lah, Ivana Briskog i drugih autora, čime je javni prostor postao mjesto neposrednog susreta građana i suvremene umjetnosti. Važan dio djelovanja bilo je poticanje kulturnog amaterizma. Razvijale su se likovne, plesne, glazbene i dramske skupine, a alternativnu kazališnu scenu obilježila su kazališta Aruša, Penso+, Šipak, ARS i akrobatsko kazalište Triko. Informativnu ulogu imao je lokalni list Maksimir, pokrenut 1981., a poslije obnovljen kao Maksimir moj kvart.
Preseljenje u Dom na Kozjaku donijelo je bolje uvjete za rad, a objedinjavanje svih aktivnosti u Švarcovoj 18 tijekom 2013. otvorilo je novo razdoblje programskog razvoja. U posljednjem desetljeću Centar istodobno čuva tu tradiciju i prilagođava je suvremenim kulturnim potrebama. Galerija Crta sustavno predstavlja crteže i crtačke koncepcije umjetnika mlađe generacije, a Izložba na cesti i Kultura ulice likovnu umjetnost ponovno iznose u javni prostor. Film u kvartu vraća zajedničko gledanje filmova, dok Q’ART u tvom KVARTU, programi tolerancije, permakulturni sadržaji, škola mjuzikla, koncerti školskih bendova, prikupljanje sjećanja građana o Maksimiru i druge aktivnosti u zajednici povezuju kulturu sa svakodnevnim životom kvarta. Radionice novih medija i podcast Kulturni maksimalac otvaraju Centar digitalnim formatima i novim publikama, a Kuća Nahero, Empiria Teatar i Suvremeni glazbeni ansambl donose prostor suradnje s nezavisnom umjetničkom scenom.
Program slavljeničke subote u Centru za kulturu Maksimir
𝗞𝗔𝗗𝗔: Subota, 3. 10. 2026. | od 10:00 do 22:00 h
𝗜𝗭𝗟𝗢Ž𝗕𝗔 𝗡𝗔 𝗖𝗘𝗦𝗧𝗜 (𝗢𝗸𝗿𝗲𝘁𝗶š𝘁𝗲 𝗕𝗼𝗿𝗼𝗻𝗴𝗮𝗷)
10:00 – 16:00 h | Oslikavanje murala na otvorenom (u suradnji s ALU i mentorom Tomislavom Buntakom)
𝗣𝗔𝗥𝗞 𝗢𝗧𝗧𝗜 𝗕𝗘𝗥𝗚𝗘𝗥 (𝗭𝗮𝗯𝗮𝘃𝗮 𝗶 𝗿𝗮𝗱𝗶𝗼𝗻𝗶𝗰𝗲 𝗻𝗮 𝗼𝘁𝘃𝗼𝗿𝗲𝗻𝗼𝗺)
14:00 – 20:00 h | Kazališni buvljak Empiria Teatra “Šteta bacit” (besplatni rekviziti i kostimi!)
14:00 – 20:00 h | Strip izložba Frane Petruše “Gospodin I”
16:00 – 20:00 h | Druženje i fotkanje s maskotom – Gospodinom I
14:00 – 16:30 h | KRAP radionica (stvaramo himnu i ples!)
16:30 – 19:00 h | DJ BYTE (nastup 14-godišnjeg talentiranog Luke Sedlića)
16:30 – 18:30 h | radionica cirkuskih vještina i nastup na štulama (Tricycle Trauma)
16:30 – 19:00 h | “Die Elfen” – jezična radionica kroz igru i ples
16:30 – 19:00 h | Maksimirska dojmovnica (izrada spomenara kvarta)
17:00 – 19:00 h | Dječja radionica oslikavanja “Naš Maksimir, naš svijet”
17:00 – 20:00 h | Besplatne karikature uz legendarnog Nika Titanika!
19:00 – 20:00 h | Koncert: Zagrebački Šlageristi
𝗨 𝗣𝗥𝗢𝗦𝗧𝗢𝗥𝗜𝗠𝗔 𝗖𝗘𝗡𝗧𝗥𝗔 𝗭𝗔 𝗞𝗨𝗟𝗧𝗨𝗥𝗨 𝗠𝗔𝗞𝗦𝗜𝗠𝗜𝗥
14:00 – 20:00 h | Projekcije filmova mladih autora Kinokluba Zagreb (Mala dvorana, 1. kat)
14:00 – 22:00 h | Izložba “Jučer, danas, sutra”
19:00 – 20:00 h | Svečano otvorenje izložbe
20:00 – 22:00 h | Veliki završni koncert: Ricardo Luque & prijatelji (Velika dvorana)
Ulaz na sva događanja je 𝗕𝗘𝗦𝗣𝗟𝗔𝗧𝗔𝗡!
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman koji govori o suočavanju s gubitkom voljene osobe, roman je…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima raslinja. Neopisivo bogatstvo boja, oblika ,razgranalo se i u ovom…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika i novinara Gerharda Ledića.…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo: „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove.” Kako u…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju mentalnog zdravlja i zdravih…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska industrija danas se natječe…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega čini svog roba? Živimo u vremenu nevjerojatnih tehničkih dostignuća, no često…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka velika tehnološka prekretnica u povijesti čovječanstva u početku je izazivala…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali najskuplja valuta modernog menadžmenta? Suvremeni poslovni svijet prečesto podsjeća na…
PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama
Sophia Piližota, ranije poznata pod imenom Nevena Petra Piližota, javnosti otvara vrata drugog ateliera u svojoj rodnoj kući u Bilicama pokraj Šibenika – a New Earth Atelier nalazi se u staroj gradskoj jezgri na adresi Ulica Nove crkve 3A Prema dostupnim podacima, Pilizote su…
Pariška izložba Ivane Jovanović Trostmann
Uvid u vrlo sugestivno slikarstvo Ivane Jovanović Trostmann, njezino djelo posvećeno je ljepoti i odmjerenosti Miroslav Pelikan Akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann u rujnu ove godine samostalno je izlagala u Galeriji Mona Lisa, Rue de Varenne 32, voditeteljica Galerije je Isabelle Romic,…
Prilog o knjizi MILEVA EINSTEIN TEORIJA TUGE
Slavenka Drakulić MILEVA EINSTEIN TEORIJA TUGE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 37, objavila četvrto izdanje romana Slavenke Drakulić MILEVA EINSTEIN,TEORIJA TUGE, na 214 stranica. Slavenka Drakulić u ovom je romanu oživila život genija i njegovu obitelj. Nakladnik ističe: “Mileva Einstein,…
Tkanje tihih pobjeda: Kako obiteljski tabori drže neraskidivu ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila površne estradne buke i algoritama koji nam pokušavaju skrojiti želje, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda u tišini. Zašto je povratak korijenima naša najsigurnija luka i kako ženski diplomatski šarm redefinira istinski gastro-psihološki reset? U suvremenom pejzažu zacementiranog…
🏛️ SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (32): Sveti Martin – Vitez milosrđa, zaštitnik vinogradara i duhovni pečat preobrazbe
Serijal o svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U trideset drugom nastavku, točno na spomendan 11. studenoga i kao krunski duhovni nastavak našeg velikog serijala „Tjedan vina”, ponosno predstavljamo lik svetog Martina iz Toursa – rimskog…
🧠 UNUTARNJI KOD (12): Paradoks prisutnosti – Zašto smo stalno na mreži, a sve rjeđe emocionalno dostupni?
„Tehnologija nas je učinila dostupnima u sekundi, ali samo nas hrabrost da spustimo štit čini uistinu prisutnima.“ Živimo u svijetu u kojemu poruka putuje brzinom svjetlosti, dok naši stvarni osjećaji često ostaju zaključani iza nevidljivih zidova. Kako razlikovati digitalnu dostupnost od istinske ljudske prisutnosti…
