Ivan Gudelj je otišao. Ali ono što je ostavio – u sportu, u ljudima, u Slavoniji, u Osijeku – ostat će još dugo
Boris Markuš
Kao nadobudni klinac gledao sam ga u dvorani Zrinjevac. To je početak koji se ne može uljepšati, jer je već sav od istine. Bio sam mlad, zelen, pun onog sportskog zanosa koji te nosi kroz djetinjstvo, a Zrinjevac je bio mjesto gdje se stvarnost sudarila s idolima. Ivan Gudelj – kapetan Hajduka, čovjek koji je nosio sredinu terena kao da je rođen za to – tada je za mene bio više legenda nego osoba. A onda se pojavio u Osijeku, u dvorani koja je imala dušu starog sporta, miris parketa, zvuk tribina koje su znale prepoznati rad, poštenje i srce. Nastupio je za selekciju osječkog Garnizona. I dok je trčao po tom parketu, dok je primao loptu, dok je komandirao igrom, shvatio sam da gledam čovjeka koji je nosio i slavu i teret, i pobjede i rane, i sve ono što nogomet zna dati i uzeti. Kasnije, život nas je još nekoliko puta spojio. Na tekmama, na tribinama, u kratkim razgovorima koji se dogode između zvižduka i aplauza. A najviše – na promocijama njegove autobiografije Hajdučka priča i dokumentarca Ivanova igra. Tamo je već bio drugačiji: mirniji, dublji, čovjek koji je znao govoriti o onome što ga je lomilo, bez straha, bez skrivanja. Uvijek je isticao Slavoniju. Govorio je o mjesecima provedenima u Osijeku kao o vremenu koje mu je vratilo mir. Govorio je da mu je Osijek, odmah nakon Imotske krajine i Splita, postao drugi dom. I to se vidjelo – u načinu na koji je stajao, u načinu na koji je slušao ljude, u načinu na koji je gledao Dravu kao da mu je more. Njegova kći Ivana, članica Drame HNK-a u Osijeku, bila je još jedna nit koja ga je vezala uz grad. Susreti u kazalištu, razgovori o glumi, o umjetnosti, o životu koji se odvija i izvan travnjaka. Osijek je za Gudelja bio mjesto gdje se čovjek može i sakriti i prikazati. I zato ova vijest boli. Ne samo kao odlazak velikog nogometaša. Nego kao odlazak čovjeka koji je znao nositi svoje rane, koji je znao stati pred život, koji je znao priznati da mu je Slavonija bila važna. Kad danas razmišljam o Gudelju, ne vidim samo kapetana. Vidim onog čovjeka iz Zrinjevca, onog koji je trčao pred mojim nadobudnim očima, onog koji je kasnije znao stati i razgovarati, onog koji je Osijek nosio kao drugi dom. I zato danas, kad je otišao u 67. godini života nakon teške bolesti, vijest ne pada samo kao sportska crtica. Pada kao osobni udarac. Kao kraj jedne epohe. Kao tiha praznina u Zrinjevcu, na Dravi, u kazalištu, u svim mjestima gdje je ostavio trag. Danas znam da sam gledao pravog slavonskog čovika, onog što nosi srce, ponos i težinu života ka’ da su mu rodni. Zbogom, prijatelju. Tvoja priča ostaje među nama, kao trag koji se ne briše.
Svečani prelazak horizonta – Od živog muzeja svetaca do otvaranja Vizija budućnosti
Završetak monumentalnog duhovnog serijala od 30 nastavaka kao krunski dokaz medijske nadmoći portala Akademija Art. Zašto popularizacija znanosti i sinergija s AI platformama ruše uštogljene akademske rupe? TEKST / EDITORIAL NOTE:HR: Kada se na palubi našeg suverenog kruzera zatvori jedna…
Art Postcards (6): Amalfijski suton i vjetar stvarnosti – Ponosni pozdrav iz Italije nasuprot matrixu nemira
Šesti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi raskošnu mediteransku estetiku kao savršeni kognitivni kontrast dubokom društvenom nezadovoljstvu Nakon zaprešićkih drvoreda, mističnog Splita, slobodarskog Dubrovnika, epskog Poljuda i slavonske osječke sonate, naš digitalni kruzer sa snažnim motorima bez ijedne…
Italiju zahvatio val studentskih i učeničkih prosvjeda
Demonstracije održane u desecima gradova otkrile su duboko nezadovoljstvo obrazovnom i socijalnom politikom vlasti, a učeničke i studentske organizacije već pripremaju nove prosvjede Boris Markuš Uz slogane „Novac za škole, a ne za rat” i „Manje oružja, više prava”, tisuće…
Slika koja je spojila nezamislivo, Marilyn Monroe kao graffit s voštanim dekoracijama
Djelo Igora Limanija Lime i Lane Stranski “Marilyn Monroe”, graffit s voštanim dekoracijama predstavlja kako dojmljiv spoj spreja i trodimenzionalnih voštanih dekoracija tako i zanimljiv odnos između plošne grafičke slike i naglašene reljefnosti U središtu kompozicije nalazi se portret Marilyn…
Prilog o knjizi ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA
Ivana Brlić-Mažuranić ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Miroslav Pelikan Nedavno je ugledni hrvatski nakladnik Ljevak objavio dvije iznimno važne knjige . Riječ je o djelima Ivane Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Čudnovate zgode šegrta Hlapića, pripovijest…
Razgovor s Anom Marinović, osebujnom likovnom kreatoricom
Apstraktna kompozicija u kojoj se mirna, gotovo minimalistička pozadina susreće sa slojevima zagasitih bordo, puderastih, plavih i zemljanih tonova Miroslav Pelikan Već smo pisali o osebujnosti slikarstva suvremene mlade hrvatske likovne umjetnice Ane Marinović. Njezin specifični izričaj u neobičnoj kombinaciji…
Geopolitički kognitivni obrat – Kako neovisni umovi nadrastaju globalne administrativne dogme
Kada se medijski i društveni pejzaž oslobodi zagušljive plastike i lažnih obmana matrixa. Zašto autentične civilizacijske vrijednosti traju i nadrastaju suhoparne dnevne vijesti? HR: Suvremeni globalni sustavi i medijski matrix svakodnevno nas pokušavaju uvući u sferu brze, površne potrošnje vijesti…
Prilog o knjizi IGRALIŠTE
Richard Powers I G R A L I Š T E Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman IGRALIŠTE Richarda Powersa u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi na 380 stranica, u prijevodu s engleskog Lare Holbling Matković. Knjiga godine u izboru…
Međunarodni dan slijepih „Dan bijelog štapa“ akcija „Prošetajmo zajedno“
Kad grad nakratko zatvori oči Venina Markuš Postoje dani koje kalendar bilježi, a postoje dani koji nas tjeraju da zastanemo i preispitamo vlastitu svakodnevicu. Međunarodni dan slijepih, poznatiji kao Dan bijelog štapa, jedan je od njih. No prava vrijednost ne…
Mjesec hrvatske knjige 2026.
Moto je ovogodišnje manifestacije “Od priča do otkrića” Venina Markuš „Mjesec hrvatske knjige“ tradicionalna je i najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu. Od 15. listopada do 15. studenoga u mnogim hrvatskim knjižnicama, pa tako i u Gradskoj…
Tirana na rubu: studentski bunt prerastao u otvoreni sukob s vlasti
Tirana gori, Rama ne odstupa: Albanija suočena s najtežom političkom krizom posljednjih godina Boris Markuš Događaji u Tirani zato su mnogo više od još jedne političke krize na Balkanu. Dok premijer Edi Rama odbacuje zahtjeve za ostavkom, Albanija se istodobno…
Portreti epohe: Oscar Nemon i ikone 20. stoljeća
Velika obljetnička izložba otkriva život i djelo osječkog kipara koji je portretirao najistaknutije ličnosti 20. stoljeća Venina Markuš Povodom 120. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kipara rođenih u Osijeku, Muzej likovnih umjetnosti priređuje izložbu „Portreti epohe: Oscar Nemon i ikone…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (30): Sv. Tripun – Čuvar Boke i simbol bokeljske duhovne baštine
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U tridesetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Tripuna, ranokršćanskog mučenika i vjekovnog zaštitnika Kotora…
Geometrija jesenjeg popodneva – Kako rituali u pet sati uspostavljaju savršen životni sklad
Mala ugodnost prelistavanja dana uz tople mirise i diplomatski šarm. Zašto je pet minuta posvećenih sebi naša najljepša renesansna obrana? Postoji jedan sakralni, prijelomni trenutak u smiraju prohladnog jesenjeg dana, točno oko pet sati popodne, kada vanjski svijet i dalje…
Kombinacija ugljen krejon i akril na kartonu u novom ciklusu Damira Medvešeka
Pred nama je novi ciklus, zanimljiva kombinacija ugljena, krejona i akrila na kartonu s tamnim hektičnim motivima, nimalo mirnim Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo ekspresivnog opusa u kojem su podjednako…
Od Radnjaka do vječnosti: Kićo Slabinac dobiva ulicu na mjestu gdje je počela njegova glazbena priča
Kad bi netko pitao kako zvuči Slavonija, dovoljno bi bilo pustiti Kiću Venina Markuš Kićo Slabinac nije bio samo pjevač. Bio je dio onog vremena kada su se pjesme slušale srcem, kada su gramofonske ploče bile dragocjenost, a glasovi poput…
