MLADI RENDŽERI NA LOVĆENU DJECA IZ CETINJA, BUDVE I KOTORA UČE JEZIK PRIRODE, KATUNA I SVETE PLANINE |

Na Ivanovim koritima, u srcu Nacionalnog parka Lovćen, 22. lipnja počeo je program „Mladi rendžer“, koji organiziraJavno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u okviru svojih edukativnih aktivnosti

Božidar PROROČIĆ

Program je namijenjen djeci sa područja Prijestonice Cetinje, Budve i Kotora, a osmišljen je kao niz sadržajnih, terenskih i interaktivnih aktivnosti kroz koje se najmlađi upoznaju s bogatom prirodnom, kulturnom, povijesnom i florističkom baštinom Lovćena. Program traje od 22. do 27. lipnja i predstavlja dragocjenu priliku da djeca, kroz igru, razgovor, šetnju, promatranje i neposredan boravak u prirodi, razvijaju ljubav prema zaštićenim područjima, uče o značaju očuvanja prostora i grade svoj odgovoran odnos prema prirodi. Lovćen se, u tom smislu, ne doživljava samo kao planina i nacionalni park, već kao velika učionica pod otvorenim nebom, prostor nasljeđa, života, krša, katuna i neponovljivih pejzaža.

Drugog dana programa đeca su obišla lokalitet Kuk, prepoznatljiv lovćenski toponim i prostor snažnog pejzažnog i kulturnog identiteta. Na tom lokalitetu upoznala su se sa ublovima, vodama, životom na katunima, guvnima, vrtačama, izvorima i svim onim elementima koji čine kraški pejzaž Lovćena. Kroz pažljivo osmišljene igre i edukativne zadatke, koje su pripremile stručne saradnice JPNPCG Aleksandra Vujović i Marina Kojović, uz podršku kolege Bogdana Đuraškovića, najmlađi su na lijep, pristupačan i živ način učili o vrijednostima prostora koji ih okružuje.

Poseban osvrt bio je posvećen narodnom graditeljstvu, proizvodnji zdrave hrane, životu na katunima i običajima koji su vjekovima oblikovali odnos čovjeka i planine. Đeci je približeno kako se nekada živjelo u planinskim kućama, kako su se koristili prirodni resursi, kako se čuvala voda, zemlja i stoka, ali i koliko je mudrosti bilo utkano u svakodnevni život naših predaka. Takav pristup omogućio je da se Lovćen ne predstavi samo kao prostor prirodne ljepote, već i kao živo śedočanstvo tradicionalnog znanja, rada, opstanka i poštovanja prema prirodi.

Stručni saradnik za edukaciju i promociju Božidar Proročić predstavio je đeci dio priče o Lovćenu kao svetoj planini crnogorske istorije, kulture i identiteta, govoreći o značaju očuvanja prirodne i kulturne baštine, o kršu kao posebnom pejzažu, o katunskom načinu života, starim običajima i potrebi da se priroda ne posmatra kao nešto što nam samo pripada, već kao nešto što smo dužni da čuvamo. Kroz razgovor sa đecom ukazao je i na to da svaki kamen, izvor, guvno, staza i katun na Lovćenu imaju svoju priču, a da se te priče najbolje pamte onda kada se dožive na terenu, u neposrednom susretu sa prostorom.

Nakon obilaska katuna Kuk i upoznavanja sa njegovim ljepotama, program je nastavljen posjetom svetorodnoj kući Petrovića, Njegoševoj rodnoj kući, ali i kući drugih Petrovića. Ljubazni kustos Nikola Popović govorio je đeci o istorijatu Njegoševe rodne kuće i vladarskoj dinastiji Petrović-Njegoš, koja je 222 godine vladala Crnom Gorom. Na taj način prirodna baština Lovćena povezana je sa njegovom istorijskom i duhovnom dimenzijom, jer se na prostoru Njeguša i Lovćena priroda, istorija, kultura i identitet ne mogu odvajati jedno od drugog.

Tokom obilaska, Božidar Proročić i Marina Kojović dodatno su đeci objašnjavali kakav je bio život u katunskim i planinskim kućama, koji su se običaji čuvali u porodicama, kako se živjelo u skladu sa godišnjim dobima i zbog čega je tradicionalni odnos prema prirodi važan i danas. Đeca su potom odgovarala na pitanja Aleksandre Vujović, kroz interaktivnu igru koja je pokazala koliko su pažljivo slušala, koliko su zapamtila i koliko ih ovakav vid učenja podstiče na radoznalost. Nakon terenskog dijela programa uslijedio je povratak na Ivanova korita, đe su sumirane prijepodnevne aktivnosti. Razgovaralo se o onome što su đeca vidjela, naučila i doživjela, dok je nastavak programa bio predviđen kroz poslijepodnevne edukativne aktivnosti.

Program „Mladi rendžer“ pokazuje koliko je važno da se najmlađi od ranog uzrasta uvode u svijet prirode, zaštićenih područja i kulturnog nasljeđa. Jer dijete koje nauči da prepozna izvor, guvno, katun, vrtaču, šumu, stazu i planinski cvijet, śutra će lakše razumjeti zašto se priroda mora čuvati. Na Lovćenu se nije učilo samo iz knjiga, već iz prostora, iz kamena, iz predanja, iz žive slike planine koja vjekovima čuva svoje priče. Zato je „Mladi rendžer“ važan i dragocjen dio edukativnog programa. To je susret đece sa Lovćenom, sa njegovom prirodom, istorijom i dušom. To je početak jednog ljepšeg, odgovornijeg i dubljeg odnosa prema svetoj planini, koji se gradi znanjem, ljubavlju i neposrednim doživljajem prostora.