Skip to content

IVAN DOMANČIĆ: LJUBAV U DOBA FAŠIZMA

U svom novom polemičkom tekstu naslovljenom „Ljubav u doba fašizma” hvarski pisac i pjesnik Ivan Domančić govori o problemu novog fašističkog vala koji doživljava nagli porast, te pojačanim nasiljem i mržnjom prijeti pokositi svijet, ukoliko opasno izmakne kontroli. U ovoj „operaciji suzbijanja štetočine” autor upozorava kako „rehabilitacija” fašističkih ideala u 21. stoljeću nastaje iz straha, ogorčenosti i nesigurnosti, te onda kada demokracije postanu samozadovoljne i ljudi dobrovoljno odustanu od slobode u korist autoritarizma. 

U tekstu ističe da moralna neutralnost nije zaštita od zla, već često njegova podloga, pošto ljudi koji nisu aktivno zli, ali nisu ni spremni suprotstaviti se nepravdi, omogućuju njeno širenje. Time se Domančić obraća ne samo prošlosti, već i budućnosti, jer autoritarnost ne dolazi izvana, već iz nas samih – ako joj otvorimo vrata. 

LJUBAV U DOBA FAŠIZMA

U zraku ove zemlje osjeća se miris – oštar, kemijski smrad koji prodire u pluća i zadržava se u krvotoku poput prokletstva. To je miris propadanja, institucija koje trunu iznutra, moći bez ograničenja i okrutnosti bez posljedica. Ova država je patetični karneval kukavica, moćnika, ulizica, kršćanskih nacionalista, totalitarističkih duhova i cmizdravih autoritarnih namjernika koji nasilje zamjenjuju za snagu, a poslušnost za patriotizam. I na toj pozadini samo nekolicina ljudi može osjetiti gađenje i strah, u dozama dovoljno velikim da otruju naciju. Svjedočimo li trenutno povratku fašizma? Dio današnje krajnje desnice otvoreno je nasilan i nedemokratski – pa čak i u svojim manje ekstremnim oblicima, krajnje desni populizam predstavlja ozbiljnu prijetnju. Fašizam se danas smatra opasnim jer ponovno oživljava povijesne taktike – poput kulta vođe, nasilnog gušenja neslaganja i stvaranja narativa “mi protiv njih” temeljenih na ksenofobiji. Daje prednost emocijama i mitu nad razumom, prijeteći demokratskim institucijama, pravima manjina i globalnoj stabilnosti.  Živimo pod preplanulim neofašizmom koji se spotaknuo u autoritarizam, ne genijalnošću, već pukom nesposobnošću, apatijom i moralnim bankrotom ljudi koji su ga trebali zaustaviti. Ovo nije bilo svrgavanje. Bila je to predaja.

Postoje značajne razlike između fašizma iz prošlosti i onoga što vidimo danas, ali generalna povijesna putanja će neizbježno ostati ista. To jest, baš kao što je fašizam ranog 20. stoljeća izmakao kontroli i završio genocidom, danas, ideologija kojoj se „neki” priklanjaju ima potencijal da postane još nasilnija ako ostane nekontrolirana. Prije gotovo jedno stoljeće, klasični fašizam je napustio demokratske slobode kako bi slijedio unutrašnje čišćenje i vanjsku ekspanziju bez etičkih ili pravnih ograničenja. Iako su pojedini diktatori pokušavali ostvariti ove unutarnje i vanjske ciljeve na različit način, svi su se postavili u opoziciju prema nizu „drugih“ koji nisu bili samo ideološki već i etnički. Glavna razlika između klasičnih i suvremenih inkarnacija fašizma je ta što verzija koju gledamo danas operira unutar demokratskih sistema, a ne izvan njih. Zagovornici fašizma 20. stoljeća željeli su promijeniti sve odozgo; Mussolini je to definirao kao „revoluciju protiv revolucije“. Ali fašizam danas ima za cilj preobraziti demokratske sisteme iznutra. Tako su tokom prošlog desetljeća, rasistički, homofobni i ksenofobni zakoni ponovo izronili na površinu unutar demokratskih režima kroz demokratske procedure širom svijeta. Ovo otvaranje rana je potencijalno opasnije od preživljavanja segmenata antidemokratske ideologije klasičnog fašizma, jer matica konzervativne sile ima tendenciju da ih ignorira pa čak i podrži. Druga velika razlika između ovo dvoje je da za razliku od klasičnog fašizma, njegova se suvremena verzija ne bavi socijalnim blagostanjem. Zajedno sa njegovom katastrofalnom opsesijom etničkom superiornošću, klasični fašizam je preuzeo utopijsku dužnost građenja poretka koji bi na bolji način adresirao socijalne i psihološke potrebe građana koji pate zbog pustošenja kapitalizma. Što je fašizam ako ne vlada izgrađen na strahu – strahu od autsajdera, susjeda, prosvjednika, novinara, imigranta, disidenta – i gađenju – gađenju prema slabima, drugačijima, onima koji postavljaju pitanja, neposlušnima, slobodnima? Fašizam ne vlada. On zastrašuje. On ne uvjerava. On prijeti. On ne vodi. On degradira, odvlači pažnju i uništava. On nije vođa. On je parazit. Komunisti su možda ubili više ljudi nego fašisti, ali komunizam je zao kada krene po zlu; fašizam je zao kada sve ide po planu. Komunizam jest spremnost srca koliko i sve ostalo; želja za boljim svijetom kojem je lako rugati se, ali teško živjeti bez njega. Fašizam se odnosi na ubijanje ljudi. Fašizam je privremeni savez između rulje i elite, te je radikalni odgovor na komunizam i liberalizam, koji u svojoj političkoj kulturi žestoko zagovara ideologiju koja graniči s religijskim žarom. Taj žar zagovara karizmatični vođa (zapravo mora biti muškarac) koji u isto vrijeme pojačava svoj  ekstremni nacionalizam romantičnim simbolima. Režim će provoditi ovu ideologiju masovnom mobilizacijom i militarizacijom stanovništva, što će dovesti do naglaska na muževnosti i živahnosti mladih. Neki mladi ljudi skreću prema krajnje desničarskim, autoritarnim i neofašističkim ideologijama, vođeni ekonomskim očajem, razočaranjem u demokraciju i potragom za snagom. Moderni fašistički pokreti često ciljaju mlade, posebno muške, pojedince putem društvenih mreža s porukama hipermaskuliniteta, nacionalističkog ponosa i žrtvenog progona manjina. Fašizam je kazna koju prokleti našeg vremena nanose sami sebi. Fašizam je autoritarna, krajnje desničarska ideologija ukorijenjena u ekstremnom nacionalizmu, koja daje prioritet naciji (a često i rasi) nad individualnim pravima. Fašizam koristi totalitarizam, militarizam i žrtvene jarce kako bi stvorio ujedinjenu državu. Budući da su se pojavile u vremenu neoliberalizma i kompetitivnog individualizma, današnje ultradesničarske stranke više ne osjećaju potrebu da mobiliziraju mase dajući velika obećanja alternativnog društva ili civilizacije koja bi im poboljšala živote. Umjesto toga, oni kanaliziraju ljutnju i frustracije izoliranih pojedinaca koji nužno ne pripadaju desnici ili ljevici prema „vječitom drugom“ čije će uklanjanje ili proganjanje navodno riješiti sve socioekonomske probleme. Žalosno je stanje stvari kada nas geopolitička džungla našeg svijeta tjera da poželimo da je politika genetska karakteristika, tada bismo mogli stvoriti virus koji bi izbrisao svakog političara s lica zemlje – a ljepota toga je u tome što nećemo ni primijetiti njihovu odsutnost, jer svaka demokratska nacija ima sposobno tijelo državnih službenika, iako djelomično lijenih i korumpiranih, koji bi održavali kotač demokracije u pokretu, uz vodstvo znanstvenika i učenjaka, kao da je samo još jedan utorak, jer su ti ljudi pravi motor demokracije. Ali nažalost, politika nije genetska osobina, a ubijanje fašista ne okončava fašizam, već ga samo odgađa, pa bismo morali odabrati jedinu drugu, zamorniju, ali zapravo trajnu alternativu, a to je, da nema više kompromisa s fašizmom – ili budite ljudi i suočite se s autoritarnim elementima svog dijela svijeta, ili se nemojte nazivati ljudima!

ekipa portala akademija art zagreb (10)

VUKOVAR: GRAD KOJI PAMTI, GRAD KOJI ŽIVI

VUKOVAR 35 GODINA POSLIJE: GRAD HEROJ KOJI JE IZABRAO ŽIVOT Venina Markuš Postoje mjesta koja ne posjećujemo samo očima, nego i srcem. Vukovar je jedno od njih. Grad čije ime i danas budi…

2. tomislav marijan bilosnić sa slikom rada ferenca taschnera..jfif

HRVATI IZ KOLJNOFA S VUKOVARSKIM TORNJEM U GRADU HEROJU

Hrvati iz Koljnofa u Mađarskoj svake godine 18. studenoga, u organizaciji Hrvatske samouprave Koljnofa, odlaze u Vukovar kako bi odali počast žrtvama Domovinskoga rata i obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Tom prigodom…

interliber 16. 11. 2026.zv.4

Više od 120.000 posjetitelja ispunilo  Interliber

Na Zagrebačkom velesajmu zatvoren je 48. međunarodni sajam knjiga Interliber. Tijekom šest dana Zagreb je bio središte europske književne scene, okupivši  319 izlagača iz 14 zemalja, svjetske i domaće književne zvijezde te tisuće…

tajanstvene sfinge – čuvarice parka

Sakuntala park i njegove sfinge – tajanstveni simbol Osijeka

Dvije sfinge, jedna priča i bezbroj uspomena na Osijek Venina Markuš U samom središtu Osijeka nalazi se Sakuntala park, jedna od najljepših gradskih zelenih oaza i omiljeno mjesto za šetnju, odmor i fotografiranje.…

demian bucay nevjera (1)

Prilog o knjizi NEVJERA

Demian Bucay   NEVJERA – Novi pogled na stari problem Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila knjigu Demiana Bucaya NEVJERA, u zgodnom broširanom izdanju, na 228 stranica, u prijevodu sa španjolskog Ele Varošanec Krsnik.…

josip ivanović (1)

Josip Ivanović izlaže u Splitu

Autići Josipa Ivanovića donose svježi, lepršavi lahor u naše misli dok promišljamo o sebi… Miroslav Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Josip Ivanović predstavio se je u Splitu u  Sveučilišnoj galeriji,…

duško Šibl (1)

Magične figure u pokretu Duška Šibla

Novi ciklus maigičnih figura Duška Šibla Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl, vrlo je cijenjeni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog opusa brojnih ciklusa ulja, akrila raznih formata na platnu, razigranih i nezaustavljivih…

drevni kameni zvonik na litici, čvrst protiv dubokog sumraka, s dinamičnim zlatnim i plavim svjetlosnim tragovima koji se vrtlože oko njega meta ai

Nepokolebljivi tabori duha: Snaga koja niče iz tišine i prkosi zacementiranom matrixu

Kada se suočimo s povijesnim vertikalama koje su preživjele sve oluje vremena, uštogljeni šefovi i parazitska nadodopisivanja iz mišjih rupa gube svaku težinu. Zašto su autentična svjedočanstva i integrirani životopisi naroda jedini stvarni…

hkld srijem zemun 2026 nikon d 90 (37)

HODOČAŠĆE ČLANOVA HKLD-a U SRIJEM: SUSRET VJERE, POVIJESTI I ZAJEDNIŠTVA / 3 fotogalerije

Članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva sudjelovali su u hodočašću u Srijem, tijekom kojega su posjetili Zemun i upoznali bogatu duhovnu, kulturnu i povijesnu baštinu ovoga kraja. Hodočasnike je tijekom cijeloga pohoda pratio mons.…

mlg 61 likanale plakat sergije mihić (1)

61. Lički likovni anale 2026. posvećen akad. slikaru Sergiju Mihiću

Svečano otvorenje  61. Ličkog likovnog anala je 19. studenoga 2026. godine u 19:00 sati, a održaava se u Galeriji Muzeja Like Gospić  Pogledajte katalog 61. Ličkog likovnog anala OVDJE! Zagreb, Gospić, Karlobag, orijentiri…

2. na grobu timee horvat u petrovom selu

OSAMNAESTI MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI U KOLJNOFU POSTALI PUNOLJETNI

Četiri dana hrvatske književne riječi u Gradišću – od pjesničkih grobova do školskih učionica, od povijesnoga pamćenja do budućnosti hrvatskoga jezika Osamnaesti Međunarodni književni susreti Koljnof, održani od 13. do 16. studenoga 2026.…

osobne priče branitelja

HEROJI BEZ SCENARIJA: U VUKOVARU SU PROGOVORILI ONI KOJI SU POVIJEST ŽIVJELI

Osmorica vukovarskih branitelja kroz osobna su svjedočanstva podsjetila na hrabrost, žrtvu i važnost očuvanja istine o obrani Vukovara za buduće generacije.Na tribini „Kad heroji progovore – Svjedočanstva branitelja Vukovara“ hrvatski branitelji podijelili su…