U svom novom polemičkom tekstu naslovljenom „Ljubav u doba fašizma” hvarski pisac i pjesnik Ivan Domančić govori o problemu novog fašističkog vala koji doživljava nagli porast, te pojačanim nasiljem i mržnjom prijeti pokositi svijet, ukoliko opasno izmakne kontroli. U ovoj „operaciji suzbijanja štetočine” autor upozorava kako „rehabilitacija” fašističkih ideala u 21. stoljeću nastaje iz straha, ogorčenosti i nesigurnosti, te onda kada demokracije postanu samozadovoljne i ljudi dobrovoljno odustanu od slobode u korist autoritarizma.
U tekstu ističe da moralna neutralnost nije zaštita od zla, već često njegova podloga, pošto ljudi koji nisu aktivno zli, ali nisu ni spremni suprotstaviti se nepravdi, omogućuju njeno širenje. Time se Domančić obraća ne samo prošlosti, već i budućnosti, jer autoritarnost ne dolazi izvana, već iz nas samih – ako joj otvorimo vrata.
LJUBAV U DOBA FAŠIZMA
U zraku ove zemlje osjeća se miris – oštar, kemijski smrad koji prodire u pluća i zadržava se u krvotoku poput prokletstva. To je miris propadanja, institucija koje trunu iznutra, moći bez ograničenja i okrutnosti bez posljedica. Ova država je patetični karneval kukavica, moćnika, ulizica, kršćanskih nacionalista, totalitarističkih duhova i cmizdravih autoritarnih namjernika koji nasilje zamjenjuju za snagu, a poslušnost za patriotizam. I na toj pozadini samo nekolicina ljudi može osjetiti gađenje i strah, u dozama dovoljno velikim da otruju naciju. Svjedočimo li trenutno povratku fašizma? Dio današnje krajnje desnice otvoreno je nasilan i nedemokratski – pa čak i u svojim manje ekstremnim oblicima, krajnje desni populizam predstavlja ozbiljnu prijetnju. Fašizam se danas smatra opasnim jer ponovno oživljava povijesne taktike – poput kulta vođe, nasilnog gušenja neslaganja i stvaranja narativa “mi protiv njih” temeljenih na ksenofobiji. Daje prednost emocijama i mitu nad razumom, prijeteći demokratskim institucijama, pravima manjina i globalnoj stabilnosti. Živimo pod preplanulim neofašizmom koji se spotaknuo u autoritarizam, ne genijalnošću, već pukom nesposobnošću, apatijom i moralnim bankrotom ljudi koji su ga trebali zaustaviti. Ovo nije bilo svrgavanje. Bila je to predaja.
Postoje značajne razlike između fašizma iz prošlosti i onoga što vidimo danas, ali generalna povijesna putanja će neizbježno ostati ista. To jest, baš kao što je fašizam ranog 20. stoljeća izmakao kontroli i završio genocidom, danas, ideologija kojoj se „neki” priklanjaju ima potencijal da postane još nasilnija ako ostane nekontrolirana. Prije gotovo jedno stoljeće, klasični fašizam je napustio demokratske slobode kako bi slijedio unutrašnje čišćenje i vanjsku ekspanziju bez etičkih ili pravnih ograničenja. Iako su pojedini diktatori pokušavali ostvariti ove unutarnje i vanjske ciljeve na različit način, svi su se postavili u opoziciju prema nizu „drugih“ koji nisu bili samo ideološki već i etnički. Glavna razlika između klasičnih i suvremenih inkarnacija fašizma je ta što verzija koju gledamo danas operira unutar demokratskih sistema, a ne izvan njih. Zagovornici fašizma 20. stoljeća željeli su promijeniti sve odozgo; Mussolini je to definirao kao „revoluciju protiv revolucije“. Ali fašizam danas ima za cilj preobraziti demokratske sisteme iznutra. Tako su tokom prošlog desetljeća, rasistički, homofobni i ksenofobni zakoni ponovo izronili na površinu unutar demokratskih režima kroz demokratske procedure širom svijeta. Ovo otvaranje rana je potencijalno opasnije od preživljavanja segmenata antidemokratske ideologije klasičnog fašizma, jer matica konzervativne sile ima tendenciju da ih ignorira pa čak i podrži. Druga velika razlika između ovo dvoje je da za razliku od klasičnog fašizma, njegova se suvremena verzija ne bavi socijalnim blagostanjem. Zajedno sa njegovom katastrofalnom opsesijom etničkom superiornošću, klasični fašizam je preuzeo utopijsku dužnost građenja poretka koji bi na bolji način adresirao socijalne i psihološke potrebe građana koji pate zbog pustošenja kapitalizma. Što je fašizam ako ne vlada izgrađen na strahu – strahu od autsajdera, susjeda, prosvjednika, novinara, imigranta, disidenta – i gađenju – gađenju prema slabima, drugačijima, onima koji postavljaju pitanja, neposlušnima, slobodnima? Fašizam ne vlada. On zastrašuje. On ne uvjerava. On prijeti. On ne vodi. On degradira, odvlači pažnju i uništava. On nije vođa. On je parazit. Komunisti su možda ubili više ljudi nego fašisti, ali komunizam je zao kada krene po zlu; fašizam je zao kada sve ide po planu. Komunizam jest spremnost srca koliko i sve ostalo; želja za boljim svijetom kojem je lako rugati se, ali teško živjeti bez njega. Fašizam se odnosi na ubijanje ljudi. Fašizam je privremeni savez između rulje i elite, te je radikalni odgovor na komunizam i liberalizam, koji u svojoj političkoj kulturi žestoko zagovara ideologiju koja graniči s religijskim žarom. Taj žar zagovara karizmatični vođa (zapravo mora biti muškarac) koji u isto vrijeme pojačava svoj ekstremni nacionalizam romantičnim simbolima. Režim će provoditi ovu ideologiju masovnom mobilizacijom i militarizacijom stanovništva, što će dovesti do naglaska na muževnosti i živahnosti mladih. Neki mladi ljudi skreću prema krajnje desničarskim, autoritarnim i neofašističkim ideologijama, vođeni ekonomskim očajem, razočaranjem u demokraciju i potragom za snagom. Moderni fašistički pokreti često ciljaju mlade, posebno muške, pojedince putem društvenih mreža s porukama hipermaskuliniteta, nacionalističkog ponosa i žrtvenog progona manjina. Fašizam je kazna koju prokleti našeg vremena nanose sami sebi. Fašizam je autoritarna, krajnje desničarska ideologija ukorijenjena u ekstremnom nacionalizmu, koja daje prioritet naciji (a često i rasi) nad individualnim pravima. Fašizam koristi totalitarizam, militarizam i žrtvene jarce kako bi stvorio ujedinjenu državu. Budući da su se pojavile u vremenu neoliberalizma i kompetitivnog individualizma, današnje ultradesničarske stranke više ne osjećaju potrebu da mobiliziraju mase dajući velika obećanja alternativnog društva ili civilizacije koja bi im poboljšala živote. Umjesto toga, oni kanaliziraju ljutnju i frustracije izoliranih pojedinaca koji nužno ne pripadaju desnici ili ljevici prema „vječitom drugom“ čije će uklanjanje ili proganjanje navodno riješiti sve socioekonomske probleme. Žalosno je stanje stvari kada nas geopolitička džungla našeg svijeta tjera da poželimo da je politika genetska karakteristika, tada bismo mogli stvoriti virus koji bi izbrisao svakog političara s lica zemlje – a ljepota toga je u tome što nećemo ni primijetiti njihovu odsutnost, jer svaka demokratska nacija ima sposobno tijelo državnih službenika, iako djelomično lijenih i korumpiranih, koji bi održavali kotač demokracije u pokretu, uz vodstvo znanstvenika i učenjaka, kao da je samo još jedan utorak, jer su ti ljudi pravi motor demokracije. Ali nažalost, politika nije genetska osobina, a ubijanje fašista ne okončava fašizam, već ga samo odgađa, pa bismo morali odabrati jedinu drugu, zamorniju, ali zapravo trajnu alternativu, a to je, da nema više kompromisa s fašizmom – ili budite ljudi i suočite se s autoritarnim elementima svog dijela svijeta, ili se nemojte nazivati ljudima!
PONOVNO OŽIVLJAVA STARI GRAD NOVOG VINODOLSKOG
U Novom Vinodolskom 15. srpnja održat će večer ispunjena glazbom, gastronomijom i kulturnom baštinom Pripremio: Tomislav Radić Posjetitelje očekuje i poseban kutak posvećen tradiciji pčelarstva te demonstracija obrade vune na kolovratu, koja će…
Da mi je more – Novi singl benda Rode
Zagrebački bend Rode izdaje svoj debitantski singl i spot. Ljetnom pjesmom “Da mi je more” najavljuju i svoj debitantski album kojeg će obilježiti niz žanrova, od bluesa i rocka, pa do reggae i…
Ikosaedar: Od polimera do digitalnog koda Ante Barišića
Dubrovački umjetnik Ante Barišić u novom ciklusu povezuje sjećanja na Montreal ’72, suradnju s Richterom i Pejakovićem te vizionarski dijalog s umjetnom inteligencijom Miroslav Pelikan Možemo reći kako nas ovai novi ciklus dubrovačkog…
S OTVORENJA IZLOŽBE TISJE KLJAKOVIĆ BRAIĆ
Izložba obuhvaća četrdesetak ilustracija izvedenih flomasterom i akrilom na papiru te desetak slika u tehnici akrila na dasci Uz iznimno velik interes publike, u četvrtak, 9. srpnja 2026., u Hrvatskom muzeju turizma otvorena je izložba…
Bijenale slikarstva u Vukovaru
U Galeriji “Oranžerija” Gradskog muzeja Vukovar svečano je otvoreno 8. bijenala slikarstva, manifestacija u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika i u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar Pripremio: Tomislav Radić Nakon premijernog otvorenja u Varaždinu te predstavljanja u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, 8.…
Ciklus crvenih akvarela Kreešimira Ivića
Rekli bi, sve vrije, kuha i more i zemlja Miroslav Pelikan Nakon intenzivnog i strastvenog slikanja u ulju i akrilu velikih američkih gradova , New Yorka i Chicaga i njihovih čudesnih veduta, akademski…
Umag – grad gdje su Rimljani gradili vile
Rimske vile uz more – Umag kao luksuzna obalna zona antičkog svijeta Venina Markuš Grad gdje se Mediteran ne samo vidi – nego i osjeća Umag je mnogo više od turističkog središta i…
Magija stvaranja među vinogradima i ružama Varaždin Brega: Izvještaj sa 16. međunarodne kolonije LU “Kula Kneginec”
U organizaciji Likovne udruge „Kula Kneginec“, proteklog je vikenda uspješno održana 16. likovno-kiparska kolonija s međunarodnim sudjelovanjem. Ovaj tradicionalni kulturni događaj, koji iz godine u godinu podiže ljestvicu umjetničke izvrsnosti, okupio je šezdesetak…
Špancirfest u Varaždinu, od 21. do 30. kolovoza
Ovogodišnji Špancirfest od 21. do 30. kolovoza donosi 600 programa u 23 festivalske zone Pripremio: Tomislav Radić Među novitetima ističe se KOOGLACH, potpuno nova festivalska zona koja slavi jednu od najomiljenijih ljetnih poslastica…
AK. SLIKAR MIHAEL KOLARIĆ IZABRAN ZA ČLANA STRUČNOG SAVJETA ZA LIKOVNOST HRVATSKOG SABORA KULTURE
Tajnik udruge “Peski-Art Đurđevac”, akademski slikar MIHAEL KOLARIĆ, mag. art. iz Ždale u postupku izbora Stručnih savjeta Hrvatskog Sabora Kulture izabran za člana Stručnog Savjeta za likovnost na mandat od četiri godine (2026.-2030.)…
PRIČE IZ MOGA VRTA – U GALERIJI JOSIP RAČIĆ OTVORENA IZLOŽBA TINA VUKOVIĆA
Izložba “Priče iz moga vrta” bračkog umjetnika Tina Vukovića otvorena je 9. srpnja u Galeriji Josip Račić. Uz uvodni govor ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branka Franceschija, istoimeni umjetnikov ciklus predstavila je kustosica…
Iza forme – otvaranje fotoizložbe Marina Raunića u Galerija Placa
Svečanim otvorenjem i prigodnim atraktivnim programom, protekle srijede Galerija Placa je bogatija za još jednu posebnu izložbu. Marinu Rauniću je dodijeljena čast izlaganja u galeriji Placa u Svetom Lovreču kao pobjedniku natječaja Photocity 2025…
