Naše more, novi ciklus Ante Barišića

Umjetnik iznimno nadahnut stvaranjem

Dubrovački slikar Ante Barišić nesvakidašnja je pojava u aktualnoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Izraziti je pobornik digitalnog slikarstva, neumorni istraživač vlastitih mogućnosti

Miroslav Pelikan

Novi ciklus je naše more.  Kažete da “pokušavate oponašati tradicionalne slikarske tehnike s digitalnim alatima”.

-Da to je točno, ali samo djelomično. Ja sam već skoro 17 godina aktivan u digitalnom slikarstvu. U samom početku sam naravno nastojao da moja digitalna kreacija ne odudara od tradicije. U početku kad je tehnologija davala samo skromne rezultate ja sam uložio mnogo truda da se digitalnim alatima izrazim kao stari majstori kista. Prema kritikama mojih prijatelja na platformama diljem svijeta izgleda da sam u tome uspio.

Osobito se ističe simbolika virova u novom ciklusu..

-Za mene u umjetničkom smislu mirno more ne predstavlja izazov. I ako u praksi volim mirno more, jer je tada boravak na njemu puno ugodniji.

Kako digitalni svijet reagira na Vaše slikarstvo?

-Postoje uglavnom dva razdoblja. Prije i poslije pojave umjetne inteligencije. Prije pojave umjetne inteligencije kriteriji su bili usporedba starih majstor slikarstva s novim ostvarenjima. Tu sam ja prolazio dobro, možda malo neskromno ali čak i odlično. Ali pojavom umjetnosti koja se ostvaruje algoritmom, ono što se do tada smatralo umjetno, poslano je u staro željezo. Došlo je do pravog čuda, do svemoguće umjetne inteligencije. Kako sam već ranije rekao ja osobno pripadan inovacijama i sam sudjelujem u njima. Ne mislim ja to prepustiti drugim. Samo kako sam već rekao, nove tehnologije postavljaju nove zahtjeve ovladavanja. Ja sam u nekim galerijama predstavio moje kreacije koje nisu ničim ograničene. Mislim da ta djela ulijevaju neku vrstu strahopoštovanja, pa se tako digitalni svijet i odnosi prema njima.

Vaše slike ipak podsjećaju na tradicionalno slikarstvo. Što je novost u Vašem pristupu i realizaciji?

-Kako sam već nekoliko puta ponovio. Ovaj ciklus sam posvetio tradicionalnom slikarstvu ostvareno pomoću digitalnih alata (ručno), ali to ne znači da je moje cjelokupno slikarstvo takvo. Ja ima preko 500 GB slika svih mogući i nemogućih medija. Uglavnom istražujem kako na platno ili neki drugi medij prenijeti moj digitalni zapis koji podrazumijeva i topografiju. Osobno imam već primjerke koji su ostvareni i izgledaju fantastično. Ali ja sam autodidakt, individualac i kozmopolit koji nikome ne pripada, pa će to sve najvjerojatnije nastati skupa sa mnom, kao i mnogi moji raniji izumi priznati na svjetskoj razini. Ali svijet ide dalje.

Zapravo, u umjetnosti, što je uistinu tradicionalno a što nije?

-Ono što je do jučer bilo avangardno to je danas tradicionalno. Tako je službeno u važnim umjetničkim krugovima digitalno slikarstvo postalo tradicionalno a umjetnost stvorena algoritmom umjetne inteligencije traži još uvijek svoju nišu. Ipak ja pripadam svijetu izuma i uvijek podržavam napredak. Računalni kod je vjerojatno najmoćnija magija koju su moderni ljudi ikada stvorili. Iako se često koristi u svakodnevne ili komercijalne svrhe, postoje praktičari ovih misterioznih vještina koji ga koriste za stvaranje umjetnosti, kao što to činim i ja. Teško je povući granicu što je sada tradicionalno a što je suvremeno. Za postizanje vrhunskih djela digitalnim alatima (ručno) ili algoritmom potrebna su inženjerska, tehnološka pa i znanstvena znanja i saznanja, pa nije logično očekivati da će ljudi sa oskudnim poznavanjem digitalne tehnologije (čatolije) podržati taj medij. Proći će još mnogo vremena kada će institucije biti u stanju napraviti neki red, jer mladi dolaze a sa njima i novi pogledi na svijet pa i na umjetnost. Oni će odlučiti u kojoj mjeri će podržati staro ili novo. Ja mislim da će digitalni medij biti prisutan u svakom umjetničkom djelu na bilo koji način.

Što je još novo u atelijeru?

-Pripremam izdavanje knjige na 400 stranica o svim mojim ostvarenjima tijeko života a jedan dio će se odnositi na digitalnu umjetnost.

Kakva je financijska situacija u digitalnom slikarstvu?

-Digitalno slikarstvo kao i druga područja života se ne temelje na kvaliteti, već na vezama i poznanstvima. Ali bez obzira na to, digitalno slikarstvo je već sada postalo mainstream. S obzirom da ga podržavaju najveće svijetske tehnološke kompanije to će se nastaviti do konačne pobjede nad rukotvorinama.

Kako će se po Vama razvijati digitalno slikarstvo?

-Ako budemo živi još barem dvije godine, digitalno slikarstvo uključujući i umjetnost umjetne inteligencije će se pomaknutu 10 svjetlosnih godina u odnosu na ovo danas, što će potrošači pozdraviti.