Skip to content

Bajka u duhu prošlosti – održan četvrti Varaždinski purgar

Likovna kolonija VARAŽDINSKI PURGAR ključan je projekt Udruge DAME U POVIJESNIM HALJINAMA. Udruga aktivno djeluje godinama na očuvanju i promociji kulturne i povijesne baštine Varaždina i Varaždinske županije. Kroz brojne manifestacije, povijesne prikaze, kulturne programe i humanitarne aktivnosti članice Udruge nastoje približiti bogatu povijest svojega kraja građanima i posjetiteljima

Tri faze projekta s humanitarnim ciljem

Projekt se odvija u tri faze i traje nekoliko mjeseci:

  • Prva faza: Održavanje likovne kolonije uz sudjelovanje 40 do 60 likovnih umjetnika.
  • Druga faza: Prodajna izložba radova nastalih na koloniji.
  • Treća faza: Humanitarno djelovanje – pomoć udrugama koje se bave brigom o djeci s posebnim potrebama te postavljanje igrala za djecu s invaliditetom na dječjim igralištima u gradu Varaždinu.

Posebna vrijednost likovne kolonije njezin je humanitarni karakter. Zahvaljujući prethodnim izdanjima, sredstva su bila namijenjena nabavi i postavljanju igrala za djecu s invaliditetom na nekoliko lokacija u Varaždinu, uključujući Park PUMA, POS naselje u Jalkovečkoj ulici, u prostoru Centra Tomislav Špoljar te dječje igralište u Habdelićevoj ulici. Ove smo godine odlučili sredstva donirati Udruzi ”Uz tebe sam”, nastavljajući tradiciju društveno odgovornog djelovanja i pomaganja onima kojima je podrška najpotrebnija. – sredstva je uručila u ime udruge Ena Velagić, predsjednica udruge Dame u povijesnim haljinama

Razvoj vizualne umjetnosti i kulturne baštine s humanitarnim ciljem

Projekt se organizira u suradnji s Varaždinskom građanskom gardom, a zamišljen je kao kulturni sadržaj s ciljem razvoja vizualne umjetnosti i promocije kulturne baštine grada. Dvorac Stari grad, dvorište vile Bedeković te park Šetalište Vatroslava Jagića, gdje su održane dosadašnje tri likovne kolonije, poslužili su kao savršena kulisa i motiv na platnima umjetnika.

Likovna kolonija „Varaždinski purgar” pokrenuta je 2. rujna 2023. godine, kada je okupila 50-ak likovnih umjetnika iz cijele Hrvatske – kako akademskih, tako i amatera. Nakon kolonije organizirana je izložba nastalih radova. Godine 2023. izložba je održana 6. studenoga u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović”, dok je 2024. godine postavljena u sklopu Špancirfesta (od 21. kolovoza do 2. rujna). Prošle godine radovi su izloženi u sklopu Festivala varaždinskih dvorišta u „Dvorištu dama i purgara” (14. i 15. lipnja 2025.), a nakon toga ponovno u sklopu Špancirfesta.

Detalji ovogodišnjeg četvrtog likovnog “Varaždinskog purgara” (2026.)

  • Datum: subota, 6. lipnja 2026. godine
  • Vrijeme: od 10 do 14 sati
  • Lokacija: Dvorište Palače Sermage, Trg Miljenka Stančića 3, Varaždin
  • Tema: Ljepote Varaždina i Varaždinske županije te slobodna tema
  • Izložba radova: Nastala djela bit će izložena u sklopu Špancirfesta od 21. do 30. kolovoza 2026. godine. I ove godine sredstva od prodaje radova idu u humanitarne svrhe.

Ove godine sudjelovalo je više od 70 likovnih umjetnika iz Hrvatske te susjednih zemalja: Slovenije, Mađarske i Bosne i Hercegovine.

„S obzirom na to da grad Varaždin ima mnogo lijepih lokacija, palača, građevina, parkova i dvorišta, ideja je da se likovna kolonija svake godine održava na drugoj lokaciji. Tako gosti umjetnici mogu upoznati naš grad, a posjetiteljima uvijek nudimo novi doživljaj i novu priču koju stvaramo ovim projektom. Također, budući da su organizatorice Dame u povijesnim haljinama, one su cijelo vrijeme prisutne u svojim kostimima. Druže se s umjetnicima i gostima, što daje poseban ugođaj cijelom događaju”, ističe idejna začetnica likovne kolonije Varaždinski purgar, Marija Vuković.

Popis sudionika (abecednim redom)

As Marinka, As Ivo, Babić Hana, Balog Margareta, Bobić Branko, Brkić Anđelko, Benjak Slobodan, Budija Ana, Bendelja Zvonko, Capuder Bikić Kosjenka, Čater Martin, Furjan Ana, Gregurić Josip, Gregurec Vinko, Golec Larisa, Gužvinec Vesna, Horvat Sandra, Ivanec Stjepan, Ivanec Anđelka, Jakopanec Jasmina, Juričan Zdenko, Ježek Željko, Katić Stjepan, Kapusta Zlatko, Katić Renata, Kumer Vojko, Kumer Štefi, Klemenčić Marija, Kundija Marin, Klobučarić Mirjana, Keretić Ivan, Korpar Vlatka, Klarić Kristinka, Kozina Nevenka, Klopotan Ivo, Kraljič Gregor, Lončar Laura, Majnarić Zorica, Masten Jana, Masten Marijeta, Matanić Mira, Mihalić Jasna, Mijatović Dubravka, Pavlović Dražen, Palić Mladen, Pavlič Marija, Petković Milena, Petković Marijan, Raič Julijana, Rajnović Ines, Radnai Istva, Režek Ivana, Režek Gordana, Pukec Božica, Pisek Tatjana, Sinjeri Katarina, Stunja Milan, Stipan Marija, Szabo Katalin, Šatrak Marijana, Šebalj Snježana, Škalić Jasminka, Tramburovski Anita, Toplek Branka, Toplak Živko, Vlahović Matija, Vlašić Nevenka, Vitez Brigita, Vindiš Snežana, Vertaricsne Kata, Vegh Erika, Živčec Zvonko, Žmegač Bibiana i Marija Vuković.

Zahvale

Posebna zahvala ide našim članicama udruge Dame u povijesnim haljinama, članovima Varaždinske građanske garde te Gradskom muzeju Varaždin, JVP-u Varaždin, TZ-u Grada Varaždina, Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji na financijskoj podršci.

Također, zahvaljujemo sponzorima: Neco d.o.o., Bumbar d.o.o., Bojan Bistrović i Vina Kojter d.o.o.

Možete pogledati fotogaleriju 250 fotografija s događaja:


verzija europske ulice — širi pogled na kamene fasade, bujne vertikalne vrtove i mirnu pješačku stazu u zlatnom sumraku meta ai

Globalni obzori tišine: Kako svjetske metropole otkrivaju vrijednost sporog življenja i zelene arhitekture

Od skandinavskih prijestolnica do mediteranskih gradova, diljem svijeta jača tihi pokret koji preispituje kulturu stalne brzine i betonske hladnoće. Zašto najnapredniji svjetski gradovi danas ulažu u tihe zone, pješačke oaze i arhitekturu koja diše s prirodom? Desetljećima se napredak svjetskih metropola mjerio visinom staklenih…

Život — rustikalni drveni stol za obiteljsku večeru, keramički tanjuri, svježi kruh, stakleni vrč vode i toplo svjetlo svijeća meta ai

Kultura stola i razgovora: Zašto je sat vremena bez ekrana najljepši dar koji možemo pokloniti bližnjima

U vremenu kada su nam pogledi sve češće prikovani uz male svjetleće zaslone, zajednički obrok i neometan razgovor postaju najdragocjeniji obiteljski ritual. Kako povratak kulturi stola vraća bliskost, povjerenje i radost u naše domove? Obiteljski stol oduvijek je bio mnogo više od mjesta na…

pozitivna priČa — ljubazni pekar s iskrenim osmijehom predaje toplu vrećicu svježeg kruha susjedi uz rustikalnu drvenu pekarnicu, u mekom zlatnom poslijepodnevnom svjetlu meta ai

Tiha velikodušnost svakodnevice: Ljudi koji bez velikih riječi grade toplinu naših gradova

Prava snaga jednoga društva nikada se ne mjeri glasnim govorima, već tihim, nevidljivim gestama dobrote koje se svakoga dana događaju na stubištima, tržnicama i šetnicama naših gradova. Kako nas obični ljudi svojim malim djelima podsjećaju da dobrota nikada nije izašla iz mode? Dok vijesti…

plus — topla, sunčana klasična knjižnica, ručno rađeno mjedeno nalivpero uz otvoreni laneni rukopis na tamnom orahovom stolu

Snaga autorskog pečata: Zašto neovisna misao i osobni rukopis ostaju najvrjednija valuta

U vremenu u kojemu se sadržaji proizvode na pokretnoj traci i zaboravljaju već nakon nekoliko sati, autentični ljudski glas i promišljen pogled na svijet postaju najrjeđi dragulj. Zašto djela stvorena s osobnim pečatom i čistom namjerom uvijek nadžive prolaznu buku? Suvremeni medijski prostor prečesto…

Život, ponedjeljak od 6 — tiha, maglovita povijesna staza parka u zoru krajem studenoga, zlatno lišće na mokroj kaldrmi i toplo jutarnje sunce kroz hladnu indigo maglu

Umijeće tihog prijelaza: Kako kasni studeni priprema ljudsku dušu za svjetlo došašća

Posljednji tjedan studenoga nosi posebnu, gotovo ljekovitu tišinu u kojoj priroda zatvara svoj godišnji krug, a čovjek dobiva rijetku priliku zastati prije blagdanske užurbanosti. Kako ovu tihu prekretnicu iskoristiti za unutarnje pospremanje misli i povratak onome što je doista važno? Dok nas suvremeni ritam…

stara kamena hercegovačka kuća na staru godinu, toplo zlatno svjetlo iz drvenog prozora, drevna maslina u dvorištu i mirno zvjezdano indigo nebo meta ai (1)

🏛️ ART POSTCARD (15) – MUDROST KAMENOGA PRAGA: „Hajde, smiri se!”

✨ „Nemirno jezero ne može odraziti ni zvijezde ni planinske vrhove sve dok vjetar na njegovoj površini ne utihne. Smiri se – jer mir svijeta oko tebe uvijek počinje u tišini vlastitoga srca.” Petnaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je…

stara kamena hercegovačka kuća na staru godinu, toplo zlatno svjetlo iz drvenog prozora, drevna maslina u dvorištu i mirno zvjezdano indigo nebo meta ai (2)

🧠 UNUTARNJI KOD (16): „Hajde, smiri se!” – Zašto je utišavanje vlastitog nemira jedino stvarno rješenje u svijetu stalne žurbe

U vremenu koje nas neprestano tjera da nešto popravljamo, dokazujemo i tražimo izlaz u ponašanju drugih ljudi, dvije jednostavne riječi izgovorene u tišini staroga hercegovačkog sela nose snagu čitave životne filozofije: „Smiri se!” Kako spoznaja da ne možemo smiriti svijet oko sebe, već isključivo…

ilustracija za bosnu i hum — srednjovjekovna utvrda iznad tihe rijeke, anđeoska krila nad bosnom i humom, crni rubac sa zlatnim vezom križeva i lebdeći rukopisi sa zlatnim slovcima meta ai

P. Pavlović: BOSNA I HUM

Pero Pavlović BOSNA I HUM Duga i burna je povijest Bosne i Hercegovine. Carstva ikraljevstva na njezinu su tlu dolazila i propadala, a zemljai nebo nad njom su ostajali. Danas smo u začaranomkrugu u kojem predstavnici triju temeljnih naroda u ovojdržavi nikako da pronađu…

moderna eko arhitektonska zgrada prekrivena bujnim zelenim vertikalnim vrtovima, sa zlatnim svjetlosnim stazama i prozirnim holografskim prikazima pod bistrim plavim nebom meta ai

Europski horizonti i klorofilna arhitektura: Kako neovisni projekti redefiniraju estetski kod kontinenta

Dok se veliki birokratski sustavi i europske ladice suočavaju s administrativnom tromošću i sivilom, transdisciplinarne platforme preuzimaju ulogu predvodnika. Zašto je očuvanje lokalne autentičnosti jedini stvarni štit unutar globalnog matrixa modernog doba? Suvremeni europski prostori prečesto postaju taoci uštogljenih deklaracija i administrativnih higijena koje…

dani prijatelja knjige 2026 (1)

DANI PRIJATELJA KNJIGE – OKONČAN 19. MEĐUNARODNI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI

U Rijeci je od 7.11. do 15.11. 2026. godine održan i uspješno okončan 19. međunarodni festival književnosti „Dani prijatelja knjige“ u organizaciji HKD – Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, ove godine uz suradnju, pomoć i suorganizaciju makedonske, srpske, mađarske i slovačke nacionalne manjine iz Grada…

bojimo li se svetog pisma

Osijek: Tribina “Bojimo li se Svetog pisma?”, 26. studenoga

Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ Đakovačko-osječke nadbiskupije poziva sve ljude koje zanima Božja riječ na tribinu „Bojimo li se Svetog pisma?“, koja će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2026. godine s početkom u 19:30. Tribina se održava u Nadbiskupskom vikarijatu,…

silueta na obali dunava prema vodotornju, sa svijećom meta ai (1)

Francuz koji je postao Vukovarac

Posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Ovčari, nedaleko od zloglasnog hangara, jednog od najupečatljivijih simbola ratnog stradanja Vukovara Venina Markuš Kad je 1991. godine napustio Francusku, Jean-Michel Nicolier nije mogao znati da će njegov životni put završiti tisućama kilometara od doma, u…