U organizaciji JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš Cetinje, 18. svibnja 2026. godine održana je promocija knjige Živi čojski autora Boža Lipovine
U uvodnoj riječi Božidar Proročić je istakao da naslov knjige nosi snažnu etičku i državotvornu poruku:
„Ima li ljepše, jednostavnije, a dublje riječi od te: živi čojski? U te dvije riječi staje čitava jedna etika. U njima je sažeta Crna Gora kakvu su nam ostavili preci: Crna Gora riječi, obraza, časti, poštenja, slobode i dostojanstva. U njima je i opomena i sveta riječ, i mjera čovjeka i mjera naroda. Jer živjeti čojski ne znači samo živjeti hrabro. Živjeti čojski znači živjeti tako da se čovjek ne zastidi pred sobom, pred precima, pred potomcima, pred Lovćenom i pred Crnom Gorom.“
Proročić je naglasio da knjiga Boža Lipovine dolazi u danima kada se Crna Gora približava velikom prazniku obnovljene državnosti, u vremenu kada se iznova preispituju njeni temelji, njena riznica duha, njena sloboda i njen moralni kodeks.
„Zato promocija ove knjige večeras je i susret sa istorijom, sa čašću, sa onim duhovnim i državotvornim kodom koji je Crnu Goru održao kroz vjekove“, kazao je Proročić.


Nakon uvodnog obraćanja Božidara Proročića, uslijedilo je nadahnuto i argumentovano izlaganje mr Novaka Adžića, akademika DANU, koje je publiku uvelo u istorijsko-pravnu, državotvornu i identitetsku dimenziju knjige „Živi čojski“. Adžić je knjigu Boža Lipovine sagledao ne samo kao literarno ostvarenje, već kao dragocjen prilog očuvanju crnogorske istorijske svijesti, i etičkog temelja na kojem je vjekovima počivala Crna Gora. U svom izlaganju posebno je ukazao na značaj čojstva kao jedne od najviših moralnih kategorija crnogorskog društva, naglašavajući da ono nije samo dio tradicije, već trajna obaveza prema državi, precima, slobodi i istini. Adžićevo izlaganje dalo je promociji ozbiljnu naučnu i državotvornu dubinu, jer je kroz primjer knjige Boža Lipovine ukazalo na širi značaj montenegrističkog nasljeđa, crnogorskog identiteta i potrebe da se vrijednosti časti, slobode i dostojanstva ne posmatraju kao daleka prošlost, već kao živa obaveza savremenog čovjeka i savremene Crne Gore.
Akademik Borislav Cimeša osvrnuo se na kulturni, etički i montenegristički značaj knjige, ističući da ovakva djela imaju posebnu vrijednost jer čuvaju ono što se ne smije prepustiti zaboravu. On je kazao da „Živi čojski“ pripada knjigama koje nijesu pisane samo da bi se čitale, već da bi podsjećale, opominjale i obavezivale.
„Svaka zajednica koja izgubi vezu sa svojim moralnim izvorima ostaje bez unutrašnje snage. Ova knjiga zato nije samo svjedočanstvo o jednom vremenu i ljudima, već poziv da se Crna Gora ponovo pogleda iznutra kroz obraz, riječ, čast i pamćenje“, istakao je Cimeša. Poseban trenutak večeri predstavljao je čin u kojem je akademik Borislav Cimeša, u ime izdavača Crnogorskog kulturnog foruma, uručio autoru Božu Lipovini obnovljenu nagradu „Montenegrina“ za doprinos montenegristici. Time je promocija dobila dodatnu simboličku i kulturnu vrijednost, jer je knjiga „Živi čojski“ prepoznata ne samo kao književno ostvarenje, već i kao doprinos očuvanju crnogorskog identitetskog, jezičkog, istorijskog i etičkog prostora.
Uručenje nagrade bilo je više od protokolarnog čina. Ono je predstavljalo priznanje jednom autoru koji svojim radom potvrđuje da montenegristika nije samo naučna oblast, već i prostor odgovornosti prema jeziku, kulturi, pamćenju i duhovnom nasljeđu Crne Gore. Nagrada „Montenegro“ u ovom kontekstu dobila je snagu javnog priznanja knjizi koja brani najuzvišenije vrijednosti crnogorskog bića: čast, slobodu, poštenje, dostojanstvo i ljudsku mjeru.
„Ova nagrada ima smisla upravo onda kada dolazi u ruke onih koji čuvaju riječ Crne Gore, njeno pamćenje i njenu moralnu uspravnost. Božo Lipovina je ovom knjigom pokazao da se Crna Gora ne čuva samo velikim istorijskim datumima, već i svakom poštenom rečenicom koja zna kome pripada i čemu služi“, moglo se čuti u svečanom tonu večeri.
Na kraju programa prisutnima se obratio i autor Božo Lipovina, zahvaljujući učesnicima, organizatorima, izdavaču i publici. On je kazao da je knjigu pisao iz potrebe da sačuva trag jednog svijeta u kojem je riječ imala težinu, obraz bio mjera čovjeka, a čojstvo više od običnog pojma.
„Nijesam ovu knjigu pisao da bih vraćao prošlost, nego da bih sačuvao ono što iz prošlosti moramo ponijeti dalje. Ako zaboravimo što znači živjeti čojski, izgubićemo mnogo više od uspomena — izgubićemo mjeru po kojoj se prepoznaje čovjek“, poručio je Lipovina.
Promocija knjige „Živi čojski“ protekla je u znaku dostojanstva, snažne riječi i ośećanja da knjiga Boža Lipovine ne pripada samo književnom prostoru, već i širem kulturnom, etičkom i montenegrističkom pamćenju Crne Gore. To je knjiga koja vraća vjeru u vrijednosti koje su oblikovale najbolje lice našeg društva: čast, poštenje, dobrotu, slobodu, uspravnost i odgovornost pred precima i potomcima.
Veče na Cetinju pokazalo je da riječ „čojski“ nije riječ koja pripada samo prošlosti, već živa mjera ljudskosti. A knjiga „Živi čojski“ Boža Lipovine upravo je zapis o toj mjeri — o čovjeku koji traje dok traje njegova riječ, njegov obraz i njegova spremnost da ostane dostojan Crne Gore.
Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada
“Čovjek današnjice, kao nikad, izložen je uvredama koje stvaraju rane, agresije, besmisao, strah… Tako se razvijaju bolesti anksioznost, sagorijevanje, depresija… Hagioterapija otkriva uzrok ovim stanjima koja se nalaze u dubinama čovjeka, na njegovoj…
Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante Barišića
Novi iznenađujući ciklus Ante Barišića Miroslav Pelikan Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo zanimljivog opusa u različitim tehnikama i u raznovrsnim pristupima. Pred nama je novi, iznenađujući ciklus. Gospodine…
Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj Albertini
Oko 70 djela iz međunarodnih muzeja i privatnih zbirki, od Chicaga i Mexico Cityja do Londona, Pariza i Stockholma, izloženo je u bečkoj Albertini od 18. rujna 2026. do 31. siječnja 2027. Sandra…
Prilog o knjizi Burma Sahib
Paul Theroux Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa BURMA SAHIB, na…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna…
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…
Izazovni oblici dalekih oblaka Damira Medvešeka
Araktivni klasični ciklus s apstraktnim motivima nastalih u preobrazbi oblaka najrazličitijih oblika Miroslav Pelikan Slikajući oblake i njihovu čestu promjenljivost, akademski slikar Damir Medvešek, zna se pomalo zaigrati i od ipak čvrste i…












