Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 28. 4. 2026. boravio je u Gospiću u kojem je obišao proizvodni pogon i skladište Agrovelebit te sudjelovao u sadnji krumpira na lokaciji Raduč
Pripremio: Tomislav Radić
U suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt ozdravljivanja autohtonih sorata krumpira i njihovo uvođenje u sjemensku proizvodnju. Riječ je o sortama koje su tradicionalno uzgajane na području Republike Hrvatske, ali su pod pritiskom novih nestajale s oranica.
„Danas smo svjedoci kako hrvatska znanost i vrijedni ljudi dovode do toga da nakon stotinjak godina imamo ozdravljenu staru autohtonu sortu krumpira Koravca koji je rastao na području Like i Gorskog kotara. U Agrovelebitu ove su godine krenuli s otprilike jednom tonom sjemenskog krumpira, a kroz naredno razdoblje nastojat će komercijalizirati ga za masovnu potrošnju. Ministarstvo kontinuirano radi na programima pomoći našim poljoprivrednicima, pa tako i proizvođačima krumpira, za koje je kroz mjeru 73.10. osigurano 30 milijuna eura za biljnu proizvodnju”, rekao je ministar Vlajčić.
Tijekom protekle godine umnažanje gomolja obavljeno je u Poreču, na Visu te na području Ličko-senjske županije na površinama tvrtke Agrovelebit d.o.o., koja je održivač sorte krumpira Koravac.
Projekt revitalizacije sorte Koravac trajao je nekoliko godina te se odvija u više uzastopnih faza temeljenih na najnovijim metodama očuvanja biljnih genetskih izvora. Poseban naglasak stavljen je na dobivanje zdravih biljaka iz starih gomolja koje se mogu razmnožavati i vratiti u proizvodnju te na tržište. U projekt su uključeni i stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i stručnjaci sa Kmetijskog inštituta Slovenije, na čijem se institutu obavio proces ozdravljenja i pripreme za sjemensku proizvodnju.
Uz ministra Vlajčića u radnom posjetu sudjelovali su i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer te voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Goran Jukić.
CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat,…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju…
