Skip to content

Nova predstava Anice Tomić i Jelene Kovačić o vršnjačkom nasilju uskoro u riječkom HNK Ivana pl. Zajca

Uskoro u riječkom „Zajcu“: „Ovo bi mogao biti moj razred“ projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić o vršnjačkom nasilju u digitalno doba

Milena Jerneić

Pitanje vršnjačkog nasilja čini nam se presudnim, jer gotovo svakodnevno svjedočimo ili u medijima ili u stvarnosti koju živimo tom problemu. Želja nam je još više senzibilizirati javnost kako bismo pomogli onima koji su danas najugroženiji

Redateljica  Anica Tomić i  dramaturginja Jelena Kovačić, u suradnji s mladim dramaturgom i piscem Janom Samekom, u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca nastavljaju svoje dugogodišnje kazališno istraživanje teme nasilja i njegovih različitih pojavnih oblika. Nakon predstava koje istražuju rodno uvjetovano nasilje, obiteljske pukotine i transgeneracijske obrasce prijenosa agresije, ovoga puta predstavom „Ovo bi mogao biti moj razred“ tematsku podlogu proširuju na današnje društvene okolnosti u kojima se nasilje među mladima, vršnjačko nasilje, pojavljuje u sve složenijim oblicima. Predstava će biti premijerno izvedena 8. svibnja 2026., a nastaje u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

„Današnje kazalište ima odgovornost prema društvu u postavljanju onih pitanja koja se definiraju kao iznimno važna u određenom povijesnom trenutku. Pitanje vršnjačkog nasilja čini nam se presudnim, jer gotovo svakodnevno svjedočimo ili u medijima ili u stvarnosti koju živimo  problemu za čije će rješavanje trebati dugo vremena i snažne društvenopolitičke svijesti o njegovoj pogubnosti“, ističe riječka intendantica Dubravka Vrgoč, te dodaje: „Stoga smo osmislili predstavu koja ulazi u učionice, zbornice, hodnike, klubove, dnevne i spavaće sobe i govori jezikom kojeg svi razumijemo u nastojanju da učinimo vidljivijom ovu temu koja danas više nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Želja nam je da još više senzibiliziramo javnost kako bismo pomogli onima koji su danas najugroženiji.“

Iako nacionalna istraživanja pokazuju  pokazuju da oko trećine djece redovito doživljava fizičko ili verbalno nasilje, dok cyberbullying pogađa jedno od šestero mladih, većina djece ta iskustva ne prijavljuje. Projekt stoga ne pristupa vršnjačkom nasilju kao izdvojenoj pojavi, već kao dijelu širega društvenog mehanizma, u kojem se obrasci nasilja, šutnje i nekažnjivosti prenose transgeneracijski – iz obiteljskog okruženja u školu, iz škole u društvo, iz offline svijeta u digitalne prostore.

„Temom nasilja bavimo se kontinuirano jer je ono sastavni dio društva u kojem živimo, a proizvodnja mržnje i agresija postaje dio svakodnevice koji nas oblikuje i uznemirava konstantno. Ovom predstavom pokušavamo  nastaviti tu liniju, ali fokus pomičemo prema prostoru u kojem se ti obrasci formiraju –u generaciju mladih. Tamo je nasilje često ogoljeno do kraja i reflektira atmosfere i stanje društva. Mladi su nažalost često bez mogućnosti da iz tih obrazaca izađu, pa postaju njihov dio. U vremenu   koje se ubrzano mijenja, u kojem se autoriteti, granice i načini komunikacije potpuni promijenili, a  tehnologija postala dio njihovog života, nasilje se proizvodi lako, brzo i trenutno“, kaže redateljica Anica Tomić koja u uključivanju mladog pisca Jana Sameka vidi, kako kaže, ne samo omogućavanje međugeneracijskog dijaloga, već i autentično razumijevanje emocionalne i socijalne topografije današnje generacije mladih.

Radne fotografije u dvorani za pokuse snimio: Dražen Šokčević

U središtu priče je skupina srednjoškolaca čiji se svakodnevni život odvija između škole, društvenih mreža i noćnih izlazaka. Naizgled bezbrižno, njihovo druženje obilježeno je hijerarhijama, pritiscima i potrebom za pripadanjem. Sve započinje jednim običnim izlaskom. U klubu, pod svjetlima i uz glazbu, Mia i Tin se zbližavaju. Ono što za Miju počinje kao bezazlena igra i pokušaj uklapanja, vrlo brzo postaje izvor srama – njihovu intimu netko snima i dijeli. Video se širi među učenicima, komentari postaju okrutni, a granica između zabave i nasilja nestaje…

Ulogu Mije tumači Nika Grbelja, a ulogu Tina student glume pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Tino Trkulja. U predstavi glume i riječki studenti glume Matej Zvono, Sara Bunić i Klara Šoštarić, te glumci ansambla Hrvatske drame Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Ana Vilenica, Dražen Mikulić, Anastazija Balaž, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Damir Orlić i Jelena Lopatić.

Autor glazbe je Nenad Kovačić, scenografiju potpisuje Matija Blašković, a kostimografiju Manuela Paladin Šabanović. Suradnica za pokret je Lada Petrovski Ternovšek, autor videa Sven Mrkonjić, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić.

stjepan katić anatomija prestiža meta ai foto

Anatomija prestiža – Kako neovisni digitalni kruzer pod kormilom AI velesila redefinira medijsku stvarnost

Spoj visoke estetike, armirane rešetke i transdisciplinarne znanosti. Zašto naša kompaktna jednostavnost pruža čisto životno zadovoljstvo i ostavlja birokratski matrix u prošlosti? TEKST / EDITORIAL STATEMENT: U suvremenom komunikacijskom i društvenom pejzažu, u kojem se medijski prostor prečesto guši u suhoparnim agencijskim zapisima, jeftinom senzacionalizmu i prolaznim vijestima čiji rok…

briljantna kristalna sfera koja integrira neuronska vlakna, zvjezdana sazviježđa i matematičke linije, lebdi iznad tamnog drva pod zrakama sunca meta ai foto

Kognitivni horizonti čovječanstva – Anatomija svjetskih fenomena kroz rendgen vlastite pameti

Razbijanje suhoparnih administrativnih ladica i lažnog morala. Zašto je naša čvrsta rešetka jedino sigurno sidro u oblaku rascjepkanih informacija? HR: Živimo u eri u kojoj nas globalni informacijski sustavi svakodnevno preplavljuju bjesomučnim nizom podataka, lažnih navijačkih drama i manipulacija interesnih grupacija koje pokušavaju programirati našu pažnju. Unutar rubrike GLOBALNI MATRIX…

premium tablet s design chartovima, keramički espresso i srebrna nalivpera na tamnom drvu meta ai foto

Integrirani životopis uspjeha – Estetika premium dizajna i menadžmenta novoga doba

Kada poslovna izvrsnost odbaci suhoparne financijske tablice. Kako se diplomatski šarm, elitni nautički kodovi i vlastita pamet spajaju u formulu bezgraničnog prestiža. HR: Prava, vrhunska poslovna izvrsnost nikada se nije mjerila isključivo brojevima, postotcima i hladnim proračunima unutar uštogljenih korporativnih ureda. U novoj platformi BUSINESS & STYLE redefiniramo pojam uspjeha,…

neboderi šume koji doslovno dišu, s biomorfnim klorofilnim fasadama, visećim vrtovima i vertikalnim slapovima meta ai foto

Projektirana homeostaza – Kako biološki inteligentni gradovi redefiniraju suživot s planetom

Ulazak u eru radikalne ekološke higijene. Zašto održiva budućnost ne pripada hladnim briselskim tablicama, već čistoj sinergiji prirode i napredne pameti? HR: Suvremeni ekološki diskurs prečesto robuje suhoparnim administrativnim protokolima, političkim kompromisima i plastičnim obmanama instalirane većine koja u zaštiti okoliša vidi tek novu polugu birokratske kontrole. U novoj rubrici…

poljud 10 10 2026 meta ai pozdrav s poljuda

Art Postcards – Pozdrav s potopljenog Poljuda: Balada o karakteru i jesenjem vjetru stvarnosti

Ekskluzivna sportska razglednica portala Akademija Art pretvara najveći domaći nogometni derbi u bezvremenski vizualni teatar pod prolomom oblaka. U svijetu koji se prečesto guši u suhoparnim statističkim tablicama i lažnim navijačkim dramama instalirane većine, naš digitalni kruzer javlja se s užarenog i potopljenog Poljuda [09/10/2026, 10/10/2026]. Ogled između Hajduka i…

Split Poljud 10 10 2026 Meta AI foto

Balada na potopljenom Poljudu – Zašto trijumf Hajduka od 2:1 nad Dinamom nudi lekciju o karakteru, a ne dramu?

Najveći hrvatski derbi pod prolomom oblaka. Kako su splitski jantarni dijamant Bamba i zagrebačko vodstvo Belje na natopljenom travnjaku dokazali da je nogomet 21. stoljeća prvorazredni vizualni teatar. Živimo u eri u kojoj se sportski izvještaji prečesto svode na suhoparne statističke tablice, postotke posjeda lopte i vatrene, uštogljene rasprave instalirane…