Skip to content

Nova predstava Anice Tomić i Jelene Kovačić o vršnjačkom nasilju uskoro u riječkom HNK Ivana pl. Zajca

Uskoro u riječkom „Zajcu“: „Ovo bi mogao biti moj razred“ projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić o vršnjačkom nasilju u digitalno doba

Milena Jerneić

Pitanje vršnjačkog nasilja čini nam se presudnim, jer gotovo svakodnevno svjedočimo ili u medijima ili u stvarnosti koju živimo tom problemu. Želja nam je još više senzibilizirati javnost kako bismo pomogli onima koji su danas najugroženiji

Redateljica  Anica Tomić i  dramaturginja Jelena Kovačić, u suradnji s mladim dramaturgom i piscem Janom Samekom, u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca nastavljaju svoje dugogodišnje kazališno istraživanje teme nasilja i njegovih različitih pojavnih oblika. Nakon predstava koje istražuju rodno uvjetovano nasilje, obiteljske pukotine i transgeneracijske obrasce prijenosa agresije, ovoga puta predstavom „Ovo bi mogao biti moj razred“ tematsku podlogu proširuju na današnje društvene okolnosti u kojima se nasilje među mladima, vršnjačko nasilje, pojavljuje u sve složenijim oblicima. Predstava će biti premijerno izvedena 8. svibnja 2026., a nastaje u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

„Današnje kazalište ima odgovornost prema društvu u postavljanju onih pitanja koja se definiraju kao iznimno važna u određenom povijesnom trenutku. Pitanje vršnjačkog nasilja čini nam se presudnim, jer gotovo svakodnevno svjedočimo ili u medijima ili u stvarnosti koju živimo  problemu za čije će rješavanje trebati dugo vremena i snažne društvenopolitičke svijesti o njegovoj pogubnosti“, ističe riječka intendantica Dubravka Vrgoč, te dodaje: „Stoga smo osmislili predstavu koja ulazi u učionice, zbornice, hodnike, klubove, dnevne i spavaće sobe i govori jezikom kojeg svi razumijemo u nastojanju da učinimo vidljivijom ovu temu koja danas više nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Želja nam je da još više senzibiliziramo javnost kako bismo pomogli onima koji su danas najugroženiji.“

Iako nacionalna istraživanja pokazuju  pokazuju da oko trećine djece redovito doživljava fizičko ili verbalno nasilje, dok cyberbullying pogađa jedno od šestero mladih, većina djece ta iskustva ne prijavljuje. Projekt stoga ne pristupa vršnjačkom nasilju kao izdvojenoj pojavi, već kao dijelu širega društvenog mehanizma, u kojem se obrasci nasilja, šutnje i nekažnjivosti prenose transgeneracijski – iz obiteljskog okruženja u školu, iz škole u društvo, iz offline svijeta u digitalne prostore.

„Temom nasilja bavimo se kontinuirano jer je ono sastavni dio društva u kojem živimo, a proizvodnja mržnje i agresija postaje dio svakodnevice koji nas oblikuje i uznemirava konstantno. Ovom predstavom pokušavamo  nastaviti tu liniju, ali fokus pomičemo prema prostoru u kojem se ti obrasci formiraju –u generaciju mladih. Tamo je nasilje često ogoljeno do kraja i reflektira atmosfere i stanje društva. Mladi su nažalost često bez mogućnosti da iz tih obrazaca izađu, pa postaju njihov dio. U vremenu   koje se ubrzano mijenja, u kojem se autoriteti, granice i načini komunikacije potpuni promijenili, a  tehnologija postala dio njihovog života, nasilje se proizvodi lako, brzo i trenutno“, kaže redateljica Anica Tomić koja u uključivanju mladog pisca Jana Sameka vidi, kako kaže, ne samo omogućavanje međugeneracijskog dijaloga, već i autentično razumijevanje emocionalne i socijalne topografije današnje generacije mladih.

Radne fotografije u dvorani za pokuse snimio: Dražen Šokčević

U središtu priče je skupina srednjoškolaca čiji se svakodnevni život odvija između škole, društvenih mreža i noćnih izlazaka. Naizgled bezbrižno, njihovo druženje obilježeno je hijerarhijama, pritiscima i potrebom za pripadanjem. Sve započinje jednim običnim izlaskom. U klubu, pod svjetlima i uz glazbu, Mia i Tin se zbližavaju. Ono što za Miju počinje kao bezazlena igra i pokušaj uklapanja, vrlo brzo postaje izvor srama – njihovu intimu netko snima i dijeli. Video se širi među učenicima, komentari postaju okrutni, a granica između zabave i nasilja nestaje…

Ulogu Mije tumači Nika Grbelja, a ulogu Tina student glume pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Tino Trkulja. U predstavi glume i riječki studenti glume Matej Zvono, Sara Bunić i Klara Šoštarić, te glumci ansambla Hrvatske drame Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Ana Vilenica, Dražen Mikulić, Anastazija Balaž, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Damir Orlić i Jelena Lopatić.

Autor glazbe je Nenad Kovačić, scenografiju potpisuje Matija Blašković, a kostimografiju Manuela Paladin Šabanović. Suradnica za pokret je Lada Petrovski Ternovšek, autor videa Sven Mrkonjić, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić.

bolesti modernog doba – duhovno antropološki pristup

Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada

“Čovjek današnjice, kao nikad, izložen je uvredama koje stvaraju rane, agresije, besmisao, strah… Tako se razvijaju bolesti anksioznost, sagorijevanje, depresija… Hagioterapija otkriva uzrok ovim stanjima koja se nalaze u dubinama čovjeka, na njegovoj antropološkoj razini, tamo gdje on najdublje pati te posreduje hagioterapijske lijekove koji liječe izranjenosti čovjekove duhovne duše.…

ante barišić (3a)

Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante Barišića

Novi iznenađujući ciklus Ante Barišića Miroslav Pelikan Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo zanimljivog opusa u različitim tehnikama i u raznovrsnim pristupima. Pred nama je novi, iznenađujući ciklus. Gospodine Barišić, novi ciklus je pred nama. Riječ je o spoju avangardne mode i uličnog bunta.-Ovaj ciklus je…

francis bacon, three studies of isabel rawsthorne, 1967. © the estate of francis bacon

Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj Albertini

Oko 70 djela iz međunarodnih muzeja i privatnih zbirki, od Chicaga i Mexico Cityja do Londona, Pariza i Stockholma, izloženo je u bečkoj Albertini od 18. rujna 2026. do 31. siječnja 2027. Sandra Knežević Albertina u Beču donosi veliki umjetnički susret Pabla Picassa i Francisa Bacona, dvojice najvažnijih predstavnika figurativnog…

paul theroux burma sahib

Prilog o knjizi Burma Sahib

Paul Theroux   Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile  Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa  BURMA SAHIB, na 482 stranice, u prijevodu s engleskoga Nevena Antičevića. Pratimo mladog Erica Blaira na palubi broda, koji ga…

sveti maksimilijan kolbe

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom

Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna od najsvjetlijih figura 20. stoljeća – Sveti Maksimilijan Kolbe. Franjevac konventualac, teolog i utemeljitelj Vojske Bezgrešne, Kolbe…

arkadija u doba algoritama — drveni stol s kistovima i laptopom s kodom, šalica kave

PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?

Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se ljudski prostor sve više seli u nematerijalne sfere. Naši razgovori, poslovi, pa čak i umjetnost, svakodnevno plutaju…