Skip to content

Željeznica za budućnost

Hrvatska zbog svoga geopolitičkog položaja ima šansu postati logističko središte za ovaj dio Europe i zapadnog Balkana

Boris Markuš

Položaj na ukupno 4 prometna koridora EU iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara nam mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava. Nakon postignutog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama TEN-T Uredbe (Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži), Republika Hrvatska će, uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže.

HŽ Infrastruktura pokreće obnovu ključne željezničke pruge kroz Slavoniju, od Novske do granice sa Srbijom

Hrvatska željeznička mreža trenutačno prolazi kroz jedan od najintenzivnijih ciklusa obnove u povijesti, s investicijama koje premašuju milijardu eura, prvenstveno usmjerenim na modernizaciju ključnih europskih koridora. Zbog opsežnih remonta pruga i modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, često su na snazi posebne regulacije prometa, što uključuje zamjenske autobuse i kašnjenja vlakova.

Rijeka i Zagreb će se nalaziti na tri koridora

HŽ Infrastruktura u osuvremenjivanju hrvatske željezničke mreže težište stavlja na projekte čije je sufinanciranje predviđeno najvećim dijelom iz EU-ovih fondova, odnosno na one projekte za koje HŽ Infrastruktura već ima osigurana europska sredstva, kao i na sve buduće projekte koji se mogu realizirati kroz sufinanciranje iz EU-ovih fondova. Što donosi završetak? Brže putovanje, veću sigurnost, pouzdanost i modernu infrastrukturu koja će tako omogućiti veću protočnost prometa, a to znači i više vlakova te usklađene polaske prema potrebama korisnika.

Nizinska pruga gradit će se prema Alliance modelu

Nizinska pruga dio je triju značajnih transeuropskih prometnih koridora, Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama.

U tijeku proizvodnja vlakova

U tvornici KONČAR – Električnih vozila u tijeku je proizvodnja 6 elektro dizelskih vlakova za povezivanje Zagreba i Splita. Ovim projektom nastavlja se modernizacija voznog parka HŽ Putničkog prijevoza, čime će se osigurati učinkovitiji i konkurentniji željeznički putnički prijevoz koji će ujedno doprinijeti održivosti prometnog sustava u Republici Hrvatskoj. Prvi elektrodizelski vlak bit će isporučen krajem srpnja 2026. godine. Uz ovih šest vlakova, ugovorena je i nabava još pet takvih vlakova koji će biti isporučeni tijekom 2027. godine, a njima je predviđeno povezivanje Osijeka, Rijeke, Pule preko Slovenije. – istaknuo je predsjednik Uprave HŽPP-a.  

sveti andrija plemeniti ribar apostol na stjenovitoj obali u zoru, s drvenim križem u obliku slova x i svjetlećom ribarskom svjetiljkom meta ai (1)

🏛️ SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (34): Sveti Andrija apostol – Prvopozvani svjedok, ribar ljudi i simbol budnosti na raskrižjima života

Serijal o svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art. U trideset četvrtom nastavku, na spomendan 30. studenoga i na samome pragu došašća, predstavljamo svetog Andriju apostola…

verzija europske ulice — širi pogled na kamene fasade, bujne vertikalne vrtove i mirnu pješačku stazu u zlatnom sumraku meta ai

Globalni obzori tišine: Kako svjetske metropole otkrivaju vrijednost sporog življenja i zelene arhitekture

Od skandinavskih prijestolnica do mediteranskih gradova, diljem svijeta jača tihi pokret koji preispituje kulturu stalne brzine i betonske hladnoće. Zašto najnapredniji svjetski gradovi danas ulažu u tihe zone, pješačke oaze i arhitekturu koja…

Život — rustikalni drveni stol za obiteljsku večeru, keramički tanjuri, svježi kruh, stakleni vrč vode i toplo svjetlo svijeća meta ai

Kultura stola i razgovora: Zašto je sat vremena bez ekrana najljepši dar koji možemo pokloniti bližnjima

U vremenu kada su nam pogledi sve češće prikovani uz male svjetleće zaslone, zajednički obrok i neometan razgovor postaju najdragocjeniji obiteljski ritual. Kako povratak kulturi stola vraća bliskost, povjerenje i radost u naše…

pozitivna priČa — ljubazni pekar s iskrenim osmijehom predaje toplu vrećicu svježeg kruha susjedi uz rustikalnu drvenu pekarnicu, u mekom zlatnom poslijepodnevnom svjetlu meta ai

Tiha velikodušnost svakodnevice: Ljudi koji bez velikih riječi grade toplinu naših gradova

Prava snaga jednoga društva nikada se ne mjeri glasnim govorima, već tihim, nevidljivim gestama dobrote koje se svakoga dana događaju na stubištima, tržnicama i šetnicama naših gradova. Kako nas obični ljudi svojim malim…

plus — topla, sunčana klasična knjižnica, ručno rađeno mjedeno nalivpero uz otvoreni laneni rukopis na tamnom orahovom stolu

Snaga autorskog pečata: Zašto neovisna misao i osobni rukopis ostaju najvrjednija valuta

U vremenu u kojemu se sadržaji proizvode na pokretnoj traci i zaboravljaju već nakon nekoliko sati, autentični ljudski glas i promišljen pogled na svijet postaju najrjeđi dragulj. Zašto djela stvorena s osobnim pečatom…

Život, ponedjeljak od 6 — tiha, maglovita povijesna staza parka u zoru krajem studenoga, zlatno lišće na mokroj kaldrmi i toplo jutarnje sunce kroz hladnu indigo maglu

Umijeće tihog prijelaza: Kako kasni studeni priprema ljudsku dušu za svjetlo došašća

Posljednji tjedan studenoga nosi posebnu, gotovo ljekovitu tišinu u kojoj priroda zatvara svoj godišnji krug, a čovjek dobiva rijetku priliku zastati prije blagdanske užurbanosti. Kako ovu tihu prekretnicu iskoristiti za unutarnje pospremanje misli…