Spomenica 2025. Tomislava Marijana Bilosnića
U nakladi izdavačke kuće 3000 godina Za dar objavljena je Spomenica 2025. posvećena stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića. Riječ je o opsežnom izdanju na 232 stranice koje donosi pregled njegova književnog, umjetničkog i javnog djelovanja tijekom 2025. godine.
Spomenica započinje uvodnim tekstom simboličnog naslova „Spomenica iznova potvrđuje vjeru u stvaranje“, a zatim se razvija kroz više tematskih cjelina: Posvete, Knjige, Nagrade i zahvalnice, Antologije i zbornici, Poezija, Putopisi, Eseji i kritike, Vijesti, Bibliografija 2025. i Foto-album.
Posebno se ističe dio s posvetama: među Bilosnićevim posvetama nalaze se one upućene Luki Modriću, Ivi Kalinskom, Stjepanu Čuiću i Krešimiru Marceliću, dok su njemu posvete napisali David Cortes Caban, Robert Hajszan Panonski, Michael White i Boris Domagoj Biletić.
U poglavlju o knjigama predstavljena su njegova izdanja iz 2025., uključujući naslove poput „Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj“, „Itaka“, „Na velikom bijelom otoku“, „Spomenica 2024“ i „Odisej pod murvom“. Također se navode brojni zbornici i antologije u kojima su mu pjesme objavljene.
Godina je bila iznimno uspješna i po nagradama: dobio je Veliku zlatnu plaketu za najbolju ljubavnu pjesmu, nagrade na natječaju „Anka Petričević“ za duhovnu poeziju, priznanje za pjesmu o Hrvatskom Kraljevstvu te posebnu nagradu za književni putopis. Na međunarodnoj razini nagrađen je priznanjem Prix d’Excellence odbora za umjetnost i književnost HLC.
Spomenica uključuje i izbor njegovih novih pjesama, putopisa i kritika, kao i tekstove drugih autora o njegovu radu. Posebno opsežan dio čine Vijesti (69 stranica), koje dokumentiraju njegovu bogatu kulturnu aktivnost, te Bibliografija 2025. na čak 72 stranice, što jasno svjedoči o iznimnoj produktivnosti.
Cijelo izdanje potvrđuje Bilosnića kao autora iznimne energije i kontinuiteta – stvaratelja čije djelo uistinu „potvrđuje vjeru u stvaranje“.
80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka
Osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog života Boris Markuš 80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka – osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog životaMatica umirovljenika grada Osijeka obilježila je 80 godina postojanja i djelovanja, važnu obljetnicu jedne od najstarijih i najaktivnijih udruga u gradu. Od…
U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, koji se u svijetu obilježava 1. listopada
“Život koji traje – ali traži da ga čujemo” Venina Markuš Doba dugovječnosti: Što ćemo učiniti s godinama koje smo dobili?Svakog 1. listopada svijet se nakratko zaustavi. Ne zbog spektakla, ne zbog praznika koji puni trgove, nego zbog tihe, ali golemo važne činjenice: živimo…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (20): Sveti Vinko Paulski – Apostol milosrđa, štit siromaha i neiscrpni izvor djelotvorne ljubavi
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Jubilarni, dvadeseti nastavak našeg serijala posvećen je Svetom Vinku Paulskom, velikom reformatoru karitativnog rada i čovjeku čije je ime postalo sinonim za kršćansko milosrđe.…
Je li to diktatura tiho kuca na vrata
Sud zabranio štrajk radnika Holdinga. Eto, dragi ljudi, ne mogu baciti svoje pero u koš, jer kad pročitaš da onaj, koji bi trebao braniti pravo na slobodu, je potpuno guši. Pazite ovo licemjerje, Saborski zastupnici i zastupnice, kojih više nema nego ima na svojim…
Čitamo domaće: Zoran Ferić predstavlja novi roman “Balada o sretnoj osobi”
V.B.Z. nastavlja s jesenskim ciklusom ČITAMO DOMAĆE, posvećenim novim knjigama domaćih autora. Nakon predstavljanja debitantskog romana Srđana Gavrilovića i nove zbirke poezije Drage Glamuzine, ciklus nastavljamo jednim od najiščekivanijih domaćih književnih noviteta ove jeseni – novim romanom Zorana Ferića „Balada o sretnoj osobi“ Lidija…
Anatomija nedjeljivog jutra – Zašto prva kava u tišini prkosi digitalnom ludilu?
Jutarnji ritual bez ekrana, poruka i vijesti nije samo hir modernih nostalgičara. To je naša posljednja linija obrane, prostor u kojem ponovno učimo kako pripadati sebi prije nego što nas preuzmu algoritmi. Živimo u svijetu u kojem nas tehnologija budi. Većina nas, prije nego…
