Milena Jerneić
Turneja započinje na Sardiniji, gdje će „Pepeljuga“ biti izvedena 13. ožujka u Nuovo Teatro Comunale u Sassariju, te 14. i 15. ožujka u Teatru Massimo u Cagliariju. Potom ansambl putuje u regiju Emilia – Romagna gdje gostuju u Teatru Comunale Pavarotti – Freni u Modeni 18. ožujka i potom u Teatru Regio u Parmi 2. travnja.
„Iznimno sam sretan i ponosan što će se riječki baletni ansambl predstaviti na pozornicama renomiranih talijanskih kazališta i to predstavom u koreografiji hrvatskog koreografa jedinstvenog plesnog rukopisa, Lea Mujića“, ističe ravnatelj Baleta HNK Ivana pl. Zajca Leonard Jakovina.
Naslovnu će ulogu ponovno plesati Yurika Kimura, a u ulozi Princa nastupit će Leonard Cela. Ostale će solističke uloge plesati Marta Kanazir, Marta Voinea Čavrak, Tea Rušin, Ksenija Krutova, Ali Tabbouch, Isabelle Zabot i Giovanni Liverani dok će ansambl činiti Sonja Milovanov, Laura Orlić, Alessia Tacchini, Jody Bet, Benjamin Cockwell, Giorgio Otranto, Federico Rubisse i Samuele Taccone.



Dramaturg i asistent koreografa je Bálint Rauscher, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla je Aleksandar Čavlek, baletni majstori Daniele Romeo i Paula Rus, a inspicijentica Anca Zgurić.
„Prekrasna, svevremena i višeslojna Pepeljuga“; „To nije samo predstava – to je cjelovito umjetničko iskustvo“; „Na trenutke duhovit i vrckav, a na trenutke snažno emotivan i bajkovit balet“; „Prekrasan balet kroz viziju velikog umjetnika koji je svima poznatu bajku snovito osuvremenio“. Dijelovi su to samo nekoliko kritika koje su pratile premijernu izvedbu „Pepeljuge“ u travnju prošle godine.
Praizveden 1945. godine u moskovskom Boljšoj teatru, balet „Pepeljuga“ jednog od najvećih ruskih skladatelja Sergeja Prokofjeva, desetljećima oduševljava gledatelje na pozornicama svih velikih svjetskih baletnih kazališta i čini važan dio njihovih repertoara.
Balet za sva vremena i sve generacije, , u koreografiji Lea Mujića, na riječku je pozornicu vratio ljepotu neoklasike i plesa na špicama. U njegovoj kreaciji „Pepeljuge“ za riječki HNK, na odabrane brojeve Prokofjevljeve partiture, naglasak nije na putovanju iz siromaštva u bogatstvo već na drugim trenucima ove bajke, na samoosnaživanju i ostvarenju adolescentice unutar obiteljske drame, a na rubu jave i sna.
Vlada usvojila tri prijedloga za potporu svinjogojstvu i stočarstvu
Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. rujna 2026. usvojila je tri prijedloga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva usmjerena na ublažavanje posljedica afričke svinjske kuge (ASK), potporu sektoru svinjogojstva te obnovu proizvodnog potencijala…
FOTO PRESS: Izložba Tihe slike akademskog slikara Siniše Reberskog
Izložba “Tihe slike – šume, trske i polja“ akademskog slikara Siniše Reberskog donijela je prizore netaknute prirode u Zavičajni muzej Našice U petak 4. rujna 2026. svečano je otvorena samostalna izložba “Tihe slike – šume, trske…
BARANJA GORI – BELI MANASTIR POSTAJE EPICENTAR NAJVEĆE FIŠ EKSPLOZIJE U HRVATSKOJ
U Baranji kuha se fiš – Beli Manastir sprema najveću hrvatsku fišijadu Boris Markuš Subota u Belom Manastiru neće biti obična subota. Bit će to dan kad se Baranja uspravi, zatreperi, zamiriše i…
MODERNI GLADIJATORI 21. STOLJEĆA: Geometrija borbe, digitalni puls i estetika sportskog ekrana
Esej o sinergiji vrhunskog sporta i AI vizualne umjetnosti na portalu Akademija Art Kada se ugase reflektori i kada utihnu analitički glasovi s ekrana, moderni sport prestaje biti samo statistika, tablica i rezultat.…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (1): Sv. Nikola Tavelić – Prvi hrvatski svetac kao vječni svjetionik hrabrosti
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U prvom nastavku našeg novog serijala „Svetost u svjetlu budućnosti”, u kojem spajamo duboku duhovnu tradiciju…
Jednostavnost ljepote – fotografje Ivane Žerovnik
Suvremena hrvatska fotografkinja Ivana Žerovnik rado svojim foto aparatom bilježi trenutke vremena, fragmente iz života, trenutke u prirodi, kreirajući brojne cikluse iznimnog senzibiliteta Miroslav Pelikan Promatrajući njezin opus, koji bi se mogao i…






