Osim perja, volim i druge oblike iz prirode koji se ističu strukturom, oblikom ili bojom
Ivana Žerovnik je suvremena hrvatska umjetnica, u središtu njezine pozornosti je fotografija. Autorica je zapaženog opusa.
Nedavno ste realizirali ciklus apstrakcija s motivima perja. Što je u tome tako nadahnjujuće?
-Pero ptice imalo je u mnogim, kulturama i tradicijama vrlo važnu ulogu. Još i danas postoji vjerovanje da je pronalazak ptičjeg pera znak više sile i posebne duhovne poruke. Za mene osobno, s umjetničke strane ptičje pero kao motiv je vrlo inspirativan zbog raznolikosti. Postoji mnogo različitih vrsta ptica, a svaka ptica ima drukčije pero, drukčiji je raspored boja, šara na perju (tekstura) ili oblik. Ta različitost je izvor inspiracije. Međutim, to je sada polazna inspiracija. Vjerujem da će biti još razrađeni ja, ali moguće ne u klasičnom obliku pera, nego će se oblik mijenjati, a ostat će struktura.
Koliko i danas fotografija može svjedočiti o životu, o raznim temama?
-Fotografija je uvijek bila, je i bit će prisutna. Razvoj tehnologije omogućio je da je danas snimanje dostupno i moguće svim ljudima iz svih društvenih slojeva, fotoaparati su postali cjenovno dostupni, kamere na mobilnim uređajima su toliko razvijene da ljudi često posižu za svojim mobilnim uređajima nego za fotoaparatom. Svi ti uređaji služe ljudima da zabilježe događaje i stvarnost oko sebe.
Uopće, gdje je fotografija danas?
-Fotografija danas je i dalje značajna, zauzima važnu ulogu u društvu, samo u razvijenijem, poboljšanom obliku, zahvaljujući navedenom napretku tehnologije.
Koje još motive rado tretirate?
-Osim perja, volim i druge oblike iz prirode koji se ističu strukturom, oblikom ili bojom. Volim pejzaže, osobito u magli ( magla daje onaj poseban, mističan ugođaj), volim životinje, kukce, mačke i njihove međusobne odnose i osobnosti, volim odnose boja na raznim oblicima ili u prirodi.
Kad imam vremena, volim izrađivati oblike od papira, stvarati različite kompozicije i snimati.








Danas svi fotografiranju
-To je istina. Svi fotografiranju, zahvaljujući razvoju tehnologije, ali nije svatko fotograf. Fotograf se od snimača razlikuje po svojem osjećaju za estetiku ( što se vidi na fotografijama). Fotografija ne mora uvijek biti tehnički savršena, ali mora imati priču,smisao, svjedočanstvo o nekom događaju ili prenijeti neku poruku.
Što je ključ za razumijevanje Vašeg fotografskog opusa?
-Rekla bih da je to neki osjećaj prisutnosti u mjestu i vremenu snimanja; ne snimam radi senzacije, nego iz svoje unutarnje potrebe da zabilježim ono što me okružuje, što volim i što me ispunjava. Mislim, odnosno, nadam se da se to vidi na fotografijama
Novosti u atelijeru? Planovi?
-U planu je izložba fotografija u 6.mjesecu s vrbovečkim motivima ( krajolik, ljudi).
Što se tiče atelijera, radim na seriji ornamentalnih apstrakcija u raznim tehnikama (mandala kao motiv).
Svečani prelazak horizonta – Od živog muzeja svetaca do otvaranja Vizija budućnosti
Završetak monumentalnog duhovnog serijala od 30 nastavaka kao krunski dokaz medijske nadmoći portala Akademija Art. Zašto popularizacija znanosti i sinergija s AI platformama ruše uštogljene akademske rupe? TEKST / EDITORIAL NOTE:HR: Kada se…
Art Postcards (6): Amalfijski suton i vjetar stvarnosti – Ponosni pozdrav iz Italije nasuprot matrixu nemira
Šesti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi raskošnu mediteransku estetiku kao savršeni kognitivni kontrast dubokom društvenom nezadovoljstvu Nakon zaprešićkih drvoreda, mističnog Splita, slobodarskog Dubrovnika, epskog Poljuda i slavonske osječke sonate, naš…
Italiju zahvatio val studentskih i učeničkih prosvjeda
Demonstracije održane u desecima gradova otkrile su duboko nezadovoljstvo obrazovnom i socijalnom politikom vlasti, a učeničke i studentske organizacije već pripremaju nove prosvjede Boris Markuš Uz slogane „Novac za škole, a ne za…
Slika koja je spojila nezamislivo, Marilyn Monroe kao graffit s voštanim dekoracijama
Djelo Igora Limanija Lime i Lane Stranski “Marilyn Monroe”, graffit s voštanim dekoracijama predstavlja kako dojmljiv spoj spreja i trodimenzionalnih voštanih dekoracija tako i zanimljiv odnos između plošne grafičke slike i naglašene reljefnosti…
Prilog o knjizi ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA
Ivana Brlić-Mažuranić ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Miroslav Pelikan Nedavno je ugledni hrvatski nakladnik Ljevak objavio dvije iznimno važne knjige . Riječ je o djelima Ivane Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče…
Razgovor s Anom Marinović, osebujnom likovnom kreatoricom
Apstraktna kompozicija u kojoj se mirna, gotovo minimalistička pozadina susreće sa slojevima zagasitih bordo, puderastih, plavih i zemljanih tonova Miroslav Pelikan Već smo pisali o osebujnosti slikarstva suvremene mlade hrvatske likovne umjetnice Ane…






