Svečano obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva |

Tragom glagoljice u glazbenom vremeplovu je svečano obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Priredila: Ljiljana Zmijanović

U suradnji četiri hrvatske glazbene škole i Umjetničke akademije u Splitu nastao je bogat kulturno umjetnički program ‘Tragom glagoljice u glazbenom vremeplovu’ izveden 23. veljače u Kući umjetnosti Arsen povodom obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Tako se Glazbena škola Ivana Lukačića četvrtu godinu zaredom pridružuje obilježavanju ovoga značajnog datuma.

Nakon uvodnog izlaganja ravnateljice Glazbene škole Ivana Lukačića Ruže Raguž Cukrov kojim je ukazala na važnost promicanja ljepote i vrednote glagoljaškog pjevanja, koje i danas nastavlja biti velika inspiracija mladim glazbenicima, zanimljivo predavanje Glagoljica kao geometrijski i simbolički sustav izložio je akademski slikar Valentino Dražić Celić. Glagoljaške napjeve i hrvatske skladatelje i skladbe koje su izvodili učenici predstavljao je dr.sc. Mirko Jankov, asistent Umjetničke akademije u Splitu. Prva je nastupila klapa Dota Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika, učenici solo pjevanja i Muška klapa Glazbene škole Josipa Hatzea iz Splita. Pjevački odjel Glazbene škole Ivana Lukačića izveo je starohrvatske crkvene pjesme. Pjevanjem su se izrazili učenice solo pjevanja Glazbene škole Ivana Lukačića Paula Pirjak i Lucija Orlović, Glazbene škole Josipa Hatzea iz Splita Ani Willamson, Ana Zoraja, Maksim Musinov, Paško Bradarić Šlujo, Ivano De Micheli Vitturi i Rafaela Šegota, Glazbene škole „Dr. fra Ivan Glibotić“, Imotski Klara Ljubičić, Glazbene škole Blagoja Berse iz Zagreba Lucija Zmijanović. Za kraj je nastupio srednjoškolski zbor Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika pod vodstvom profesorice Marice Berić. Program su pripremile i učenike budno pratile profesorice Sanja Erceg-Vrekalo, Ivana Šutić, Ana Grubić Miškić, Mira Grujić, Alma Mimica i Klasja Modrušan. Klavirska pratnja pripala je profesoricama Kristini Pešić, Mirjani Erceg Runjić, Mari Sekso i Petru Krokaru. Lucija Zmijanović je izradila vizualni identitet ovogodišnjeg događaja.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, prepoznatljivo obilježje hrvatske pismenosti i kulture, te važan simbol hrvatskog identiteta. Slova glagoljice ne nose samo lijep vizualni identitet, već imaju i značenje. Tako primjerice, prvih devet slova glagoljskoga pisma (A = az, B = buki, V = vjedi, G = glagolju, D = dobro, E = jest, Ž = živjeti, DZ = zelo, Z = zemlji) izriču poruku „Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti (na) Zemlji”. Ta misao iznosi stav da je pismenost temelj dobroga života. U prekrasnom „afteru“ već su kovani planovi slijedećeg glagoljaškog susreta, koji je postao prepoznatljivim kulturnim događajem grada Šibenika.