U trenutku kada globalna ekonomija testira otpornost gotovo svake industrije, hotelijerstvo prolazi vlastitu redefiniciju. Best Stay 2026, održan 12. i 13. veljače u Sheraton Zagreb Hotelu, okupio je više od 250 hotelijera, investitora i tehnoloških partnera iz Europe s ciljem rasprave o pitanju koje nadilazi operativu: kako u novoj tržišnoj realnosti planirati profit, umjesto čekati da se on dogodi.
Ton konferencije postavio je Tomas Bäcklund, CMO Elite Hotels of Sweden, jasnom porukom da hoteli koji se natječu isključivo cijenom dugoročno gube. U digitalnom okruženju u kojem gost jednim klikom sortira ponudu prema najnižoj tarifi, hotel bez jasnog identiteta i diferencijacije postaje roba. Problem, naglasio je, nije u tržištu, nego u brendu.
Premium vrijednost ne komunicira se kroz popuste, već kroz iskustvo, ljude i emociju. Branding je operativna odluka koja omogućuje podizanje cijena bez erozije lojalnosti. Ta je teza dobila konkretan okvir kroz dvije studije slučaja.
Ana First, CEO Dubrovnik Sea Sun Hotels, kroz primjer Hotela Sumratin otvorila je pitanje ključno za razvijene destinacije: kada destinacija već posjeduje snažan narativ, što ostaje hotelu? U gradovima poput Dubrovnika, gdje gosti dolaze vizualno i emocionalno „zasićeni“, hotel ne može nadglasati grad. Umjesto toga, mora preuzeti ulogu zaštitnika – značenja, ritma i autentičnosti. Dubrovnik je opstao mjerom i razumijevanjem konteksta, a taj je princip pretočen u dizajn prostora i strukturu usluge. U poznatim destinacijama hospitality ne treba govoriti glasnije, već promišljenije.







Sličnu razvojnu perspektivu ponudio je Bruce Yerkovich, CEO i suosnivač The Resort Company, predstavljajući projekt „Srce Like“. Održivi resort, istaknuo je, ne nastaje nametanjem koncepta prostoru, već iz njegovih vrijednosti i lokalne zajednice. Takav model ne gradi samo komercijalni objekt, već dugoročno društveno i ekonomsko nasljeđe.
Drugi dan otvorio je pitanje osobne otpornosti lidera. Igor Šehić, Business Preformance Coach govorio je o pritisku pod kojim rade hotelski menadžeri i ponudio konkretne tehnike upravljanja energijom i stresom, podsjetivši da bez stabilnog liderstva nema stabilnog poslovnog modela.
Na tu se raspravu nadovezala tema longevityja kao nove kategorije hotelskog proizvoda. Umjesto klasičnog wellnessa, tržište se sve više okreće medicinski utemeljenim programima koji integriraju san, oporavak i prevenciju. Otvoreno je pitanje hoće li hoteli razvijati partnerstva s klinikama ili će zdravstvene institucije postati investitori u hotelske projekte. Longevity se sve manje promatra kao dodatna usluga, a sve više kao strateški smjer razvoja.
Tehnološki segment razdvojio je entuzijazam od operativne realnosti. Umjetna inteligencija definirana je kao odluka o poslovnom modelu, a ne softverski dodatak. Slično se raspravljalo i o autonomnim vozilima, tehnologiji koja već danas otvara prostor za razvoj novih destinacijskih i hotelskih proizvoda.
Posebnu dimenziju toj temi dao je studentski izazov proveden prije konferencije. Od tridesetak prijava, pet finalista predstavilo je projekte pilot-primjene autonomnih vozila za Zagreb, Rab i Dubrovnik. Prvo mjesto osvojila je Delia Melters s Berlin School of Economics and Law, drugo Lukrecija Novaković s RIT Croatia, a treće Nikola Stjepan Gabrić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Njihovi su projekti pokazali da autonomna mobilnost nije samo prometno pitanje, već alat za dizajn novog hotelskog iskustva, od personaliziranog dolaska do integriranog upravljanja kretanjem gosta.
Zaključak konferencije bio je jasan: industrija ulazi u fazu u kojoj se profit ne prepušta tržišnim okolnostima, već se planira kroz disciplinu, identitet i tehnologiju. Najuspješniji hotelski sustavi neće biti oni koji reagiraju najbrže, već oni koji kombiniraju brzinu s jasnom dugoročnom strategijom.
Sljedeće izdanje Best Stay konferencije održat će se 18. i 19. veljače 2027. u Zagrebu.
Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
Ovu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta.…
Sabor kao repriza bez gledatelja
Daljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica,…
Hrvatski Rafale presreo putnički Boeing iznad Hrvatske nakon uzbune zbog mogućeg sigurnosnog incidenta
Malteški zrakoplov na letu iz Grčke prema Njemačkoj bio je označen kao moguća prijetnja nakon aktiviranja koda 7500. Hrvatski Rafale vizualno ga je identificirao i pratio do izlaska iz hrvatskog zračnog prostora, izvijestio…
Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE
Italo Calvino TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki…
Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića
“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…






