Mladen Grdović održao fenomenalan koncert povodom 45 godina karijere
Na koncertu su gostovali Duško Lokin, Antonija Šola, Davor Borno i klapa More.
Fotografije: Jurica Cvitanić














Kralj dalmatinske fešte Mladen Grdović, koji obilježava 45 godina sjajne pjevačke karijere, zbog velikog interesa publike, s velikim zadovoljstvom najavljuje drugi koncert na istom mjestu, a održat će se 7. travnja 2026. godine.
Kralj dalmatinske fešte priredio spektakl i pjevao gotovo 3 puna sata
„Dobro mi došli moji ljudi! Pjevao sam na ovoj sceni i u ovoj dvorani od početka osamdesetih godina čak više od 200 puta. Uvijek se rado vraćam ovdje i s užitkom pjevam u Lisinskom“, istaknuo je Mladen Grdović. Popularni Zadranin publiku proveo kroz sve etape svojih pjevačkih uspjeha, od dalmatinskih evergreena do njegovih najvećih hitova, a publika svih generacija je veći dio koncerta provela u pravoj euforiji, na nogama, pjevajući uglas svaku pjesmu. Grdović je koncert otvorio uz pjesmu „Nije u šoldima sve“, pa nastavio nizati hitove „Evo mene moji ljudi“, „Sve za ljubav“, „Mama Maria“, „Tu je moj dom“, „Sveta zemlja Dalmatina“, „Dalmatinac sam“, „Ministar“, „Crveni Ferrari“, „Oči boje lavande“, „Tamo gdje sam rođen“, „Samo ti Dalmacijo“, „Košulja bila“ i mnoge druge. Uz klapu More, Mladenu su se na bini tijekom koncerta pridružili i drugi popularni gosti i njegovi prijatelji – Antonija Šola, Davor Borno i Duško Lokin, s kojima ga veže dugogodišnja suradnja, a koncert je vodio Branko Uvodić.
Razgaljeni Mladen Grdović je pjevao puna srca, a nije propustio spustiti se među svoje fanove i pjevati s publikom. Karizmatični i uvijek autentični Zadranin, u pratnji svog benda, Grupe Romantic, Grdović je još jednom pokazao zašto je apsolutni kralj dalmatinske fešte i domaće zabavne glazbe, iza kojeg stoji višedesetljetni posvećeni pjevački i autorski rad u samom vrhu naše glazbene scene. Zbog velikog zanimanja publike za njegov slavljenički koncert u Lisinskom, uz održani koncert, Grdović će u Lisinskom zafeštati još jednom, 7. travnja, a sudeći po dosadašnjoj pretprodaji i drugi će koncert biti vrlo brzo rasprodan.
Na sjecištu znanosti, etike i duhovnosti – Okrugli stol HKLD-a uoči blagdana svetog Luke, zaštitnika liječnika i umjetnika
Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) najavljuje monumentalni simpozij na Pravnom fakultetu i svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Marka, otvarajući bezvremenska pitanja o dostojanstvu ljudskog života. U suvremenom društvu, u kojem tehnološki napredak…
Art Postcards (3): Bezvremenska snaga hridi – Svečani pozdrav iz Dubrovnika pod okriljem svetoga Vlaha
Treća interaktivna razglednica donosi mistične zidine u purpurnom sutonu i samotne brodice u starom porat, slaveći neprolazni kôd hrvatskog juga. Naša međunarodna plovidba bez inertnosti prošlosti nastavlja se duž jadranskih hridi, sidreći se…
Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga Duje
U povodu blagdanske objave o solinskom mučeniku, interaktivni format Stjepana Katića i Mete AI oživljava antologijski motiv Splita naslikan prije 30 godina Nakon otvaranja serijala zlatnim zaprešićkim perivojem, druga postaja našeg bezgraničnog kulturnog…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres
Stol ukrašen jarkim jesenskim koloritom i poslužena prva popodnevna kava nisu luksuz, već naša posljednja linija obrane od digitalnog ludila Suvremeni čovjek svakodnevno vodi tihe bitke s kognitivnim preopterećenjem, hitnim administrativnim rokovima i…
Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva
Pečenje kruha iz srca i duše nadrasta obični recept. Zašto su ruke u brašnu i miris toplog kvasca najmoćniji digitalni štit baštine? Postoji jedna drevna, bezvremenska vještina koja u sebi krije savršenu sintezu…






