Iz tiska je izišla, i u Zagrebu će biti promovirana (utorak, 10. veljače 2026. godine, Galerija Kranjčar, Kaptol 226, Zagreb) Panorama „Prijeći preko svega“, koju je sastavio akademik Krešimir Bagić, a tiskao i objavio Menadar Media, Zagreb, 2025. godine
Panorama „Prijeći preko svega“ zamišljena je kao kronika hrvatskoga pjesništva objavljenog u autorskim knjigama tiskanim 2023. i 2024. godine. Prema uvidu autora panorame Krešimira Bagića, i podacima koje se može rekonstruirati uvidom u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u te dvije godine izdano je oko 500 (novih) pjesničkih knjiga.
Panorama donosi 81 pjesnički mikroportret, među kojima se nalaze i pjesme Tomislava Marijana Bilosnića iz njegove zbirke „Tigar u Salamanci“. Prvo, hrvatsko izdanje „Tigar u Salamanci“, tiskano je u Zadaru 2024., a drugo izdanje (El Tigre en Salamanca Tigrul în Salamanca Le Tigre á Salamanque) na francuskom, španjolskom i rumunjskom jeziku, odmah potom u Rumunjskoj.




U prvom je planu naznačivanje raznolikosti pjesničke scene i predstavljanje izgrađenih pjesničkih glasova i rukopisa, a ne eksplicitno ili implicitno vrednovanje koje bi se očitovalo u dodijeljenu prostoru, broju izabranih pjesama i sl. U izboru se pojavljuju autori svih generacija, pa i oni koji su preminuli ali su im u te dvije godine objavljene knjige prije neobjavljenih tekstova. Po naravi stvari panorama nudi šaroliku lepezu poetičkih rješenja, autorskih stilova, idejnih preokupacija, motiva, emocija i lirskih gesta, lepezu koja marljivo „provjetrava“ intimni i javni prostor, prošlost i sadašnjost, dikciju i fikciju. Kao što su činili njihovi prethodnici, tako i suvremeni pjesnici iznova propituju jezik kojim govore i svijet u koji s tim jezikom dospijevaju.
PANORAMU „PRIJEĆI PREKO SVEGA“ TREBA SHVATITI KAO PROJEKT KOJI JE NUŽNO NASTAVITI I RAZVIJATI
Krešimir Bagić: Prijeći preko svega, Panorama hrvatskog pjesništva 2023. i 2024., Meandar Media, Zagreb 2025.
Panorama „Prijeći preko svega“ predstavlja iznimno vrijedan i u kulturnom smislu gotovo nezamjenjiv projekt, čija se važnost ne iscrpljuje samo u trenutku njegova nastanka, nego se proteže prema budućnosti hrvatske književnosti i njezina proučavanja. Zamišljena kao kronika hrvatskoga pjesništva objavljenog u autorskim knjigama tiskanima tijekom 2023. i 2024. godine, ova panorama sustavno bilježi i interpretira jedno iznimno plodno razdoblje poetske produkcije, u kojem je, prema uvidu autora panorame Krešimira Bagića i podacima rekonstruiranima iz kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice, objavljeno oko pet stotina novih pjesničkih knjiga.
Upravo ta činjenica – golemi opseg građe – čini panoramu neprocjenjivim alatom. U vremenu kada se književna produkcija ubrzava, a pojedinačna djela često ostaju raspršena, slabo vidljiva ili brzo zaboravljena, ovakav projekt djeluje kao mjesto sabiranja, orijentacije i pamćenja. Panorama ne samo da evidentira naslove i autore, nego uspostavlja okvir unutar kojega se suvremeno hrvatsko pjesništvo može sagledavati u cjelini, u njegovoj raznolikosti poetika, generacija i tematskih interesa.
Za nastavnike u osnovnim i srednjim školama te profesore na sveučilištima panorama je dragocjen izvor pouzdanih i aktualnih informacija. Ona omogućuje lakši izbor tekstova za nastavu, osmišljavanje kolegija koji prate suvremene tokove književnosti te povezivanje teorijskih pristupa s recentnom praksom. Studentima pak pruža pregled terena: mapu suvremenog pjesničkog krajolika koja im pomaže u istraživačkom radu, pisanju seminarskih i diplomskih radova, ali i u oblikovanju vlastitog čitateljskog i kritičkog senzibiliteta.
Jednako je važna i za književne kritičare te prevoditelje. Kao svojevrsni bazen informacija i djela, panorama olakšava praćenje produkcije, prepoznavanje relevantnih autorskih glasova i uočavanje trendova koji mogu biti zanimljivi za širu, međunarodnu recepciju. Time projekt ne djeluje samo unutar nacionalnog okvira, nego otvara mogućnost sustavnijeg predstavljanja hrvatske poezije izvan njezinih granica.
Zbog svega navedenog, panoramu „Prijeći preko svega“ treba shvatiti kao projekt koji je nužno nastaviti i razvijati. Njezina vrijednost ne leži samo u dokumentiranju prošlogodišnje i ovogodišnje produkcije, nego u stvaranju trajne baze znanja – arhiva živoga pjesništva. U tom smislu, ona nije tek presjek jednog razdoblja, nego temelj na kojemu se može graditi buduće razumijevanje suvremene hrvatske poezije i njezina mjesta u kulturnom i obrazovnom prostoru.
80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka
Osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog života Boris Markuš 80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka – osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog životaMatica umirovljenika grada Osijeka obilježila je 80 godina postojanja i djelovanja,…
U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, koji se u svijetu obilježava 1. listopada
“Život koji traje – ali traži da ga čujemo” Venina Markuš Doba dugovječnosti: Što ćemo učiniti s godinama koje smo dobili?Svakog 1. listopada svijet se nakratko zaustavi. Ne zbog spektakla, ne zbog praznika…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (20): Sveti Vinko Paulski – Apostol milosrđa, štit siromaha i neiscrpni izvor djelotvorne ljubavi
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Jubilarni, dvadeseti nastavak našeg serijala posvećen je Svetom Vinku Paulskom, velikom reformatoru karitativnog…
Je li to diktatura tiho kuca na vrata
Sud zabranio štrajk radnika Holdinga. Eto, dragi ljudi, ne mogu baciti svoje pero u koš, jer kad pročitaš da onaj, koji bi trebao braniti pravo na slobodu, je potpuno guši. Pazite ovo licemjerje,…
Čitamo domaće: Zoran Ferić predstavlja novi roman “Balada o sretnoj osobi”
V.B.Z. nastavlja s jesenskim ciklusom ČITAMO DOMAĆE, posvećenim novim knjigama domaćih autora. Nakon predstavljanja debitantskog romana Srđana Gavrilovića i nove zbirke poezije Drage Glamuzine, ciklus nastavljamo jednim od najiščekivanijih domaćih književnih noviteta ove…
Anatomija nedjeljivog jutra – Zašto prva kava u tišini prkosi digitalnom ludilu?
Jutarnji ritual bez ekrana, poruka i vijesti nije samo hir modernih nostalgičara. To je naša posljednja linija obrane, prostor u kojem ponovno učimo kako pripadati sebi prije nego što nas preuzmu algoritmi. Živimo…






