21. Noć muzeja u Galeriji Mata CROata u Vrbovcu

Možete pogledati kako je 21. Noć muzeja izgledala u Galeriji Mata CROata akademskog kipara Mate Turića u Vrbovcu

Ljiljana Lipovac

Sinoć su posjetitelji zaista ponovno mogli uživati u Noći muzeja na izložbi Mate Turić Croate.

Večer su započeli sjajni glazbenici, harmonikaški orkestar “Mali princ” iz glazbenog odjela O.Š. Marije Jurić Zagorke iz Vrbovca. Bili su vođeni stručnom voditeljicom orkestra Barice Tutek.

Do sada su nastupali na mnogim natjecanjima, izdvojila bih 2025. godinu natjecanje u Francuskoj, Monteri, gdje su osvojili treće mjesto, trofej Mondial Del. Akordeon, drugu nagradu.

2025. godinu bili su i na Međunarodnim susretima harmonikaša u Puli i osvojili četvrto mjesto i prvu nagradu.

Ove godine ponovno mi je pripala čast biti moderator i voditeljica u Noći muzeja na izložbi Mare Turića.

Nakon glazbenog uvoda pozdravila sam sve prisutne te predstavila prof. dr. sc. Enesa Quiena, čovjeka koji je imao što o Mati Turiću i njegovom radu govoriti, prateći ga od samih početaka vizualizirajući budućnost njegovih radova.

Enes Quien: “S otvorenja izložbe vrhunskog akademskog kipara (s diplomom Akademije u Širokom Brijegu) 39-godišnjega Mate Turića alias Mata Croate, majstora rezanja kamena pilom i vizionara forme u kamenu koji, poput Michelangela Buonarrotija, vidi formu “zarobljenu” u kamenom bloku, koju samo treba osloboditi iz kamena i u kamenu. Iznimno vješt, Mate Turić izveo je već nekoliko tisuća kamenih skulptura, znan po svojim brodicama i brodovima, jedriju i jedrima, jedrilicama i jedrenjacima, ali i križevima, pticama, ribama, arkama (korabljama) poput Noine i mnogim drugim stiliziranim, u bijelom kamenu izrezanim kiparskim oblicima i formama.”

Enes je profesor španjolskog i portugalskog jezika, doktor povijesti i umjetnosti te je 25 godina radio na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na odsjeku za Katalonsko romaničko zidno slikarstvo. Magistrirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu povijest i umjetnost na temu Minijature gotičkog stila u misalima zagrebačke nadbiskupije. Doktorirao na Sveučilištu u Zadru s temom Kipar Rudolf Valdec. Bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu te predstavnik Akademije likovnih umjetnosti. Do sada je objavio preko 900 članaka. Bio je sudionik Domovinskog rata Hrvatski branitelj u specijalnoj jedinici Crne Mambe.

Nakon njegovog izlaganja o Matinim jedrima, glazbenici su nas ponovno obradovali melodijom.

SNAGA TIŠINE I KAMENA

Tišina ne govori,
ali pamti.
U njoj se lome koraci vremena
i talože misli koje nisu bile izrečene.
Kamen šuti stoljećima,
a ipak znade sve.
Težinu sunca
hladnoću kiše
dodir ruke koja traži oslonac
dodir ruke koja ga obrađuje.
U tišini kamen progovara
u kamenu tišina postaje snaga.
Niti jedno nikuda ne žuri
oboje vječno traju.
Kad se svijet raspada u boci
tišina te nauči slušati
kad se srce umori od lomljivosti
kamen te podsjeti kako ostaješ čvrst, bez gorčine.
Jer prava snaga ne viče
ona stoji
ona diše
ona čeka.
Tako i Matina jedra
u tišini stoje
dišu i čekaju
prema pučini da otplove.

Ljiljana Lipovac

Sinoć sam pripremila i malo iznenađenje Matinim roditeljima, majci i ocu, pozvavši ih da iskažu svoje osjećaje povodom jedanaeste godine Matinih izložbi u kući, povodom Noći muzeja. Bili su naravno ponosni na svog sina i velika podrška u njegovom radu. Posjetitelji su im s radošću zapljeskali, a nakon njih ja sam pročitala svoju tematsku pjesmu “Snaga tišine i kamena”.

Ponovno sam pozvala glazbenike jer je izrazio želju da prije njegovog govora pozovem Velimir Jendriša, poduzetnika iz Vrbovca te mu u znak zahvale darovao jedro.

Od velike pomoći bila je i predivna Ivana Tenšek koja je podijelila tombolu te smo najavili nakon Matinog obraćanja prisutnima bit’ će izvučena dva broja. Prvi izvučeni broj, dobitnik je moje prozne knjige “Dnevnik istrganih stranica” koju sam donirala Mati za tombolu.

Drugim, izvučenim brojem dobitnik je predivnog jedra, i zaista slučajnost… dobitnik je bio Velimir Jendriš, poduzetnik iz Vrbovca. Dakle kući se vratio s dva predivna jedra.

Nakon ponovne glazbene numere predstavila sam Matu Turića. Mate je najistaknutiji hrvatski kipar mlađe generacije. Rođen je u Zagrebu, nakon osnovne škole završio je klesarsku školu na Braču, zvanje klesar tehničar. Zatim je otišao u Široki Brijeg gdje je završio Akademiju likovne umjetnosti te je stekao zvanje magistar kiparstva i profesor likovne umjetnosti.

Njegove skulpture u kamenu prepoznate su u svijetu po prorezima, kako im je sam dao ime REŽI ME.

2015. godine dobitnik je nagrade Artist On Globe za najboljeg mladog umjetnika u Republici Hrvatskoj.

2018. godine primljen je u HDLU.

2020. godine sudjelovao je u Parizu na Pariškom jesenjem salonu sa skulpturom “A Return to Life”, možemo naglasiti da je to bio veliki presedan jer je treći umjetnik nakon Ivana Meštrovića i Hrvoje Dumančića koji je izlagao na tom sajmu svoje skulpture.

2923. godine dobitnik je nagrade u Parizu za originalnost.

Prije samog kraja dala sam riječ gospođi Nadi Far, kod koje je Mate prije deset godina prvi puta izlagao svoje skulpture u Galeriji specijalne policije. Govorila je o ugovorenoj izložbi u Galeriji u Beču i njegovom osobnom rastu u radu sa skulpturama.

Bila je tu i predsjednica udruge “Jedra”, Sandra Karabatić, ujedno i glavna sestra na odjelu za bolesti pluća Jordanovac te suorganizator pri nedavnoj promociji međunarodne knjige “Budi i ti”, kao podrška svim onkološkim bolesnicima koje se nalaze u bolničkoj knjižnici na onkološkom odjelu. Govorila je o njihovoj suradnji te njegovom jedru koje je Mate donirao za udrugu gdje se i nalazi.

Mate Turić je iako mlad za njega govore da je odraz velikog, poštenog čovjeka.

“On samo želi uljepšati svijet i usrećiti mnoge ljude svojim snovima koje pretače u jedra”.

Inače, ovogodišnja Noć muzeja bila je bez određene teme, kao što je bila i u početnim godinama, a s ciljem da svim muzejima i galerijama bude omogućeno sudjelovanje sukladno njihovim mogućnostima i vlastitom izboru tematike koja ih trenutno zaokuplja. Posjetitelja u 21. Noći bilo je 530.559, a održana je 30. siječnja 2026. godine.

Foto, video: Marijana Šatrak