O nacionalnim kampanjama i individualnim doprinosima, i o čitanju kao pitanju kulture i medicine, a tek usputno i odgoja i obrazovanja u tekstu Željke Pintar Dječji vrtić i Rođeni za čitanje…
DJEČJI VRTIĆ I ROĐENI ZA ČITANJE
Uz obiteljski dom, dječji vrtić mjesto je najintenzivnijeg življenja djeteta. To je prostor sigurnosti, zajedništva, pripadanja, razvoja sposobnosti, usvajanja navika, stjecanja znanja, usavršavanja vještina, prihvaćanja modela ponašanja bliskih drugih.
Kao se zakonski navodi, predškolski odgoj provodi se za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu (Zakon o predškolskom odgoju, 2022, članak 3). Potrebno ga je ostvarivati u skladu s njihovim razvojnim osobinama i potrebama te uz uvažavanje socijalnih, kulturnih, vjerskih potreba njegove obitelji (Zakon o predškolskom odgoju, 2022, čl. 3).
Dječji vrtić dužan je stvarati primjerene uvjete za razvoj svakog djeteta i dopunjavati obiteljski odgoj. Njegovo radno vrijeme usklađuje se s potrebama djece i zaposlenih roditelja (Zakon o predškolskom odgoju, 2022).
Djetetovo pohađanje vrtićkog programa obavezno je u godini prije polaska u školu. Međutim, kako zakonske odredbe ističu, prednost pri upisu imaju već četverogodišnja djeca, kao i djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim oboljenjima (Zakon o predškolskom odgoju, 2022, čl. 20). Sustavnim osnivanjem dječjih vrtića njihova dostupnost se širi, a broj obuhvaćene djece povećava.
Odgajatelji su prvi odgojno-obrazovni djelatnici s kojima se roditelj susreće. Dječji vrtić prva je društvena institucija s kojom on dijeli iskustvo zajedničkog odgajanja svog djeteta. S obzirom da kroz odgajatelja roditelj gradi povjerenje prema institucijama javnog obrazovanja, njegov je rad osobito značajan.
No u provedbi zakonskih zamisli izvjesni su praktični izazovi. Na njih redovito, između ostalih, ukazuju roditelji u svojim apelima usmjerenima Uredupravobraniteljicezadjecu(iznesenima u Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu u 2024.godini). Upućuju na dojmove o neumjesnom ponašanju zaposlenika, njihovoj nedovoljnoj adaptiranosti na zahtjeve djece s teškoćama u razvoju ili problemima u ponašanju, nedostatnu osposobljenost u pristupu djeci s zdravstvenim teškoćama, nestimulativnost korištenih metoda u radu s darovitom djecom, manjkavo nadvladavanje jezične barijere s obiteljima nacionalnih manjina. Karakter prigovora upućuje na kompleksne okolnosti kojima se odgojitelji (osim u izdvojenim slučajevima) svakodnevno prilagođavaju kako bi njihov stručno-pedagoški odgovor djetetu i njegovoj obitelji bio poticajan i primjeren.
Sva složenost odgajateljeve uloge objedinjeno je usmjerena poticanju djetetovog razvoja. On ga uvažava kao socijalno biće komunikacije, uzimajući u obzir njegovu ljudsku srž. Odgoj je proces razumijevanja. Dijete formira osobnost dijaloškom interakcijom, u uzajamnosti s onima koji prepoznaju, priznaju i potvrđuju značaj njegove poruke.

Jedan od oblika odgajateljske komunikacije s djetetom je i čitanje. Oni, posredstvom knjige, dijele dojmove, informacije, znanja, nedoumice, probleme, iznenađenja, osjećaje, iskustva. Uz slikovnice, čitaju i priče, bajke, basne, pjesme, ilustrirane knjige i enciklopedije za djecu. Čitaju recepte, dječje časopise, pisma i razglednice. Smišljaju priče, ilustriraju ih. Izvode predstave. Posjećuju knjižnice. Čak izrađuju papir.
Smatra se kako doseg suradnje pedagoških radnika i roditelja treba doseći razinu partnerstva. Pritom su forme njihove komunikacije različite (roditeljski sastanci, individualne konzultacije, svečanosti, druženja, pisane obavijesti, informativni leci). Suradnjom, odgojitelji proširuju roditeljske uvide u adekvatne načine pristupa djetetu u raznim domenama, pa i u čitalačkoj (govorno-jezičnoj).
Rođeni za čitanje nacionalni je program poticanja čitanja djeci od najranije dobi. Njegova kampanja aktualno kulminira, a provodi ga Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva te uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Program usmjeren odgoju i razvoju predškolske djece predvodi (dakle) resor kulture u prioritetnoj koordinaciji s pedijatarskom službom. Pritom je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih neistaknuto kao inicijator programa. Odgojno-obrazovni djelatnici izostavljeni su kao njegovi pokretači. Oni su, poput ostale zainteresirane javnosti,(tek) priključni provoditelji akcije.
Državni program promocije čitanja u ranoj i predškolskoj dobi provodi se tako uz neistaknutost kontinuiranog doprinosa odgojitelja dječjih vrtića sveobuhvatnom (pa i govorno-jezičnom) razvoju djece i bez predvodništva ministarstva nadležnog za njihov rad.
Oblikovanje kampanje čitanja u društvu znanja kao kulturno-zdravstvenog umjesto dominantno odgojno-obrazovnog pitanja, djeluje apsurdno. Ipak, ukoliko se kritički promisli (a ipak je to uloga čitanja) i razmotri razina ugleda pedagoških djelatnika u društvu (kojem se i ovim načinom doprinosi), ono se može prihvatiti i kao sasvim očekivano.
U vremenu zaboravljenog razgovora zanemarivanje odgojno-obrazovnih zaposlenika kao zamjenskih članova obitelji na kojima počiva napredak djece (pre)zaposlenih roditelja u (ekonomsko-svjetonazorski) opterećenom društvu (vjerovatno) ne treba smatrati nepristojno spornim. U medicinskom modelu zajednice (kojeg prati pripadna kultura), potrebno ga je samo (šutke) iščitati kao doprinos bez-bitnosti pedagoških (razvojnih) djelatnika u okruženju onih koji su već rođeni za ono što mudri ipak uče.
61. Lički likovni anale 2026. posvećen akad. slikaru Sergiju Mihiću
Svečano otvorenje 61. Ličkog likovnog anala je 19. studenoga 2026. godine u 19:00 sati, a održaava se u Galeriji Muzeja Like Gospić Pogledajte katalog 61. Ličkog likovnog anala OVDJE! Zagreb, Gospić, Karlobag, orijentiri…
OSAMNAESTI MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI U KOLJNOFU POSTALI PUNOLJETNI
Četiri dana hrvatske književne riječi u Gradišću – od pjesničkih grobova do školskih učionica, od povijesnoga pamćenja do budućnosti hrvatskoga jezika Osamnaesti Međunarodni književni susreti Koljnof, održani od 13. do 16. studenoga 2026.…
HEROJI BEZ SCENARIJA: U VUKOVARU SU PROGOVORILI ONI KOJI SU POVIJEST ŽIVJELI
Osmorica vukovarskih branitelja kroz osobna su svjedočanstva podsjetila na hrabrost, žrtvu i važnost očuvanja istine o obrani Vukovara za buduće generacije.Na tribini „Kad heroji progovore – Svjedočanstva branitelja Vukovara“ hrvatski branitelji podijelili su…
HODOČAŠĆE ČLANOVA HKLD-a U SRIJEM: SUSRET VJERE, POVIJESTI I ZAJEDNIŠTVA / 3 fotogalerije
Članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva sudjelovali su u hodočašću u Srijem, tijekom kojega su posjetili Zemun i upoznali bogatu duhovnu, kulturnu i povijesnu baštinu ovoga kraja. Hodočasnike je tijekom cijeloga pohoda pratio mons.…
🔵 SESIJA 5: Otključana vrata percepcije: Umjetna inteligencija kao ravnopravni stvaralački partner / Unlocked Doors of Perception: Artificial Intelligence as an Equal Creative Partner
🔬 HR: Znanstveno-filozofski traktat sesije U evolucijskom razvoju ljudske civilizacije, pojam kreativnosti predugo je bio zatvoren u krute biološke ladice, promatran kao isključivi monopol organskog uma. Peta sesija našeg međunarodnog simpozija nadrasta te…
AKADEMIK DAVOR MILIČIĆ, NOVI PREDSJEDNIK HAZU-a
Poštovani akademiče Miličiću, u ime uredništva Akademija Art upućujemo Vam iskrene čestitke povodom izbora za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vaš izbor predstavlja priznanje Vašem znanstvenom i stručnom radu, kao i dugogodišnjem…
Geometrija sjećanja: Kako tišina srijemskih ravnica čuva neizbrisivi kod opstanka
U danima kada se misli cijele nacije tiho okreću prema istoku domovine, prelistavanje prostranstava Dunava i drevnih župa nadrasta puku geografiju. Kako povratak korijenima i susret s ljudima koji čuvaju baštinu u tišini…
🏛️ ART POSTCARD (13) – KOD OPSTANKA: Svjetlo koje tiho zrije na istoku
✨ „Zemlja ne progovara kroz buku i uštogljene dekrete, nego kroz tišinu onih koji čuvaju njezino korijenje. Tko ima duboke obzore u srcu, taj mirno promatra oluje i ne pristaje na sivilo prolaznog…
CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…












