Novi ciklus “Trubaduri” duboko je ukorijenjen u duh Dubrovnika, grada koji je stoljećima bio raskrižje kulture, ideja i umjetničkih strujanja
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Ante Barišić stekao je glas kreatora koji unosi žestoke novine u umjetnost. Služeći se vješto i kontinuirano digitalnom tehnikom kreirao je cijeli niz ciklusa, posvećenih različitim motiima. Svi su oni iznimno zanimljivi i izazovni.
Novi ciklus Trubaduri, osobito je vezan za Dubrovnik.
-Novi ciklus “Trubaduri” duboko je ukorijenjen u duh Dubrovnika, grada koji je stoljećima bio raskrižje kulture, ideja i umjetničkih strujanja. Dubrovnik za mene nije samo geografski prostor, već simbol otvorenosti, dijaloga i kreativne slobode. U ovom ciklusu pokušavam oživjeti arhetip trubadura kao nositelja univerzalnih poruka – ljubavi, mudrosti i otpora prolaznosti – i smjestiti ga u suvremeni, digitalni kontekst. Time Dubrovnik postaje ne samo kulisa, već i aktivni sudionik u stvaranju novog vizualnog narativa.
Ciklus je realiziran u stilu geometrijskog kubizma.
-Odabir geometrijskog kubizma nije slučajan – taj stil omogućuje mi da razložim stvarnost na osnovne oblike i boje, stvarajući vizualni jezik koji je istovremeno apstraktan i prepoznatljiv. Geometrijski kubizam u digitalnom mediju otvara nove mogućnosti za eksperimentiranje s prostorom, svjetlom i teksturom, čime se tradicionalna slikarska disciplina transformira u suvremeni vizualni kod. Ovim pristupom želim pokazati da digitalna umjetnost nije samo tehnička inovacija, već i filozofski iskorak prema novim oblicima percepcije.
Ciklus je posvećen izmišljenim umjetničkim djelima.
-Ciklus “Trubaduri” svojevrsna je oda izmišljenim umjetničkim djelima – onima koji nikada nisu postojali, ali su mogli postojati u nekoj paralelnoj povijesti Dubrovnika. Kroz digitalnu imaginaciju stvaram slike koje su istovremeno hommage prošlosti i viziji budućnosti. Ovaj pristup oslobađa me povijesnih okvira i omogućuje mi da istražujem granice između stvarnog i mogućeg, između dokumenta i mita.
Inspiracija za novi ciklus bili su suvremeni Dubrovački trubaduri.
-Inspiraciju sam pronašao u suvremenim dubrovačkim trubadurima – umjetnicima, glazbenicima i pjesnicima koji i danas, svatko na svoj način, nastavljaju tradiciju slobodnog izražavanja i kreativnog otpora. Njihova energija, hrabrost i autentičnost potaknule su me da reinterpretiram trubadurski arhetip kroz prizmu digitalnog doba, stvarajući najviše između prošlosti i sadašnjosti.





Cijeli se ciklus doima kao paralelni svijet.
-Ciklus je zamišljen kao paralelni svijet – prostor u kojem se povijest, s kojom se i osobna imaginacija isprepliće u novoj vizualnoj stvarnosti. Kroz digitalne slike otvaram vrata u univerzum gdje su trubaduri i dalje živi, gdje boje i oblici komuniciraju izvan granica jezika, gledatelj postaje sudionikom u procesu otkrivanja skrivenih značenja.
Ciklus je prepun simbolike.
-Simbolika je temeljni sloj ovog ciklusa. Svaki oblik, boja i kompozicijski odnos nosi višestruka značenja – od univerzalnih simbola slobode, ljubavi i transformacije, do suptilnih referenci na dubrovačku povijest i mediteranski krajolik. Digitalni medij omogućuje mi da slojevito gradim slike, ostavljajući prostor za interpretaciju i dijalog s gledateljem.
Uvijek pitam, što ima još novo u atelijeru?
-U atelijeru uvijek vlada kreativni nemir. Trenutno istražujem mogućnosti proširene stvarnosti (AR) i interaktivnih digitalnih instalacija, s ciljem da publika ne bude samo promatrač, već i aktivni sudionik umjetničkog djela. Paralelno radim na novim ciklusima koji tematiziraju odnos između identiteta, tehnologije i suvremenog društva, nastojeći proširiti granice onoga što digitalna umjetnost može biti.
CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat,…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju…












