Za vrijeme blagdana božićna drvca u dnevne boravke donose sjaj i toplinu diljem svijeta. U Beču, božićna drvca mnogim kućanstvima sjaj i toplinu donose i nakon blagdana
Lara Kuš
Bečki Magistratski odjel za gospodarenje otpadom, čistoću i vozni park (MA 48) i ove godine prikuplja božićna drvca koja gradsko energetsko poduzeće Wien Energie potom koristi za proizvodnju čiste i ekološki prihvatljive energije u spalionici otpada Pfaffenau. Bečka kućanstva spomenutu energiju dobivaju u obliku električne energije i daljinskog grijanja, a božićno drvce dobiva novi život.
Bečanima tako do 17. siječnja na raspolaganju stoji gotovo 600 odlagališta božićnih drvaca diljem metropole i to potpuno besplatno. Čak i nakon ovog datuma Bečani će božićna drvca moći odložiti na bilo kojem od 13 gradskih odlagališta otpada. Naravno, prethodno je s drvca potrebno ukloniti sve božićne ukrase.
S odlagališta božićna drvca putuju prema spalionici otpada Pfaffenau gdje se termički obrađuju s kućanskim otpadom. Prošle je godine na odlagalištima prikupljeno oko 142 000 božićnih drvaca zajedno teških 686 tona. Pri spomenutoj količini moguće je proizvesti dovoljno energije koja će 1200 bečkih kućanstava opskrbljivati strujom, a više od 2200 kućanstava pružiti uslugu grijanja tijekom jednog mjeseca.
Spalionica otpada Pfaffenau u bečkom okrugu Simmering jedno je od najmodernijih postrojenja u Europi. Ondje se godišnje termički obradi oko 250 000 tona zaostalog otpada odnosno otpada koji se ne može reciklirati. Energiju nastalu ovim postupkom poduzeće Wien Energie koristi za opskrbu oko 25 000 kućanstava čistom električnom energijom te oko 50 000 domova daljinskim grijanjem.
CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat,…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju…
