U eri definiranoj brzini informacija i složenosti svjetskih narativa, sloboda medija postala je spas za demokratsku odgovornost i žrtvu ponovnog autoritarizma. Govoreći na nedavnom ključnom godišnjem samitu, snažan poziv na akciju uputila je najviša diplomatica, podtajnica UN-a Olga Algayerova (2017-23). Bilo je to tijekom prvog Dopunskog sastanka o ljudskoj dimenziji (SHDM) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) 2025. godine, pod nazivom „Uloga civilnog društva u promociji i zaštiti međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava“ koji je organizirao Međunarodni institut IFIMES
57 država članica OSCE-a i njihovi partneri sa Bliskog istoka i Azije razgovarali su o aktualnom geopolitičkom trenutku i sigurnosnim izazovima današnjice. Manje je poznato izvan Europe, OSCE je drugi najveći multilateralni sustav u svijetu, odmah poslije sustava UN-a. Jedinstvena organizacija koja okuplja sve, od Vankuvera do Vladivostoka, započela je kao strateška konferencija za popuštanje napetosti između zapadnog i sovjetskog bloka, u obliku Dekaloga u Helsinkiju, davne 1975. godine.
Ovogodišnji SHDM, u organizaciji OESS-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), ponudio je platformu predstavnicima civilnog društva, međunarodnih organizacija i vladinih dužnosnika da se angažiraju na eroziji ekosustava ljudskih prava diljem OESS regije i šire. Odgovarajući na poziv OSCE-a, IFIMES je pozvao praktičare i vodeće mislioce, kao što su Steve Clemons (SAD), Nathan Coyle (UK), dr. Philipe Reinnisch (AUT) i dr. Harvey Dzodin (SAD), između ostalih, a predsjedavao je prof. Anis H. Bajrektarević (CH), sa ekselencijom Algayerovom koja je imala uvodnu riječ.
Nakon što se panelistima i sudionicima obratio direktor IFIMES-a dr. Zijad Bećirović , uvodno obraćanje gospođe Algayerove poslužilo je i kao upozorenje i kao poklič, u prijevodu: opstanak slobode štampe ne smije biti samo na plećima novinara – to je kolektivni (društveni) teret, to je poziv na akciju.
Generalna podsekretarka UN-a posebno je naglasila suštinsku ulogu slobodnih medija u razotkrivanju zlouporabe, potsticanju transparentnosti i doprinosu izgradnji povjerenstva u društvu, te pozivanju na odgovornost – tema koja je nažalost duboko odjeknula na našoj trenutnoj svjetskoj sceni.
Globalna slika je sumorna. Sa najmanje 124 ubijena novinara samo u 2024. godini, svjedoci smo alarmantne erozije slobode medija. Novinari diljem kontinenta žigosani su kao strani agenti, ućutkani zastrašivanjem ili zatvaranjem, iu najmučnijim slučajevima, ubijani zato što su jednostavno obavljali svoj profesionalni zadatak. Digitalno carstvo, nekada utočište za slobodno izražavanje, sve više postaje bojno polje. Nadzor, kibernetski napadi i koordinirane kampanje dezinformacija ugrožavaju ne samo medijske aktere već i sam integritet javnog diskursa u cjelini.
Algayerova je također naglasila da to pitanje nije ograničeno samo na autokratske režime. Čak iu demokratskim društvima, porast dezinformacija i polariziranih medijskih mreža posijalo je nepovjerenje javnosti, stvarajući plodno tlo za manipulaciju, ekstremizam i autoritarni narativ. „ Sa svakom slobodom dolazi i odgovornost “, istakla je ona, naglašavajući vitalnu potrebu za etičkim novinarstvom i čvrstim medijskim standardima.
Ipak, usred ovih mračnih oblaka, poruka nije poruka očaja, već odlučnosti. Međunarodna pravna arhitektura – usidrena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima – ostaje bedem demokratije. Institucije poput OSCE-a, Vijeća Europe i raznih organizacija za praćenje kao što su Reporteri bez granica i Komitet za zaštitu novinara nastavljaju da prate, zastupaju i izvještavaju hrabro i dosad.
Ipak, budućnost traži više od promatranja. To zahtijeva djelovanje. Jačanje međunarodne suradnje kroz prekogranične istražne napore kao što su Panamski dokumenti, korištenje alata poput UNESCO-ovih opservatorija ubijenih novinara i pozivanje počinitelja na odgovornost kroz različite diplomatske, pravne i političke mehanizme ključni su koraci. Ovi mehanizmi predstavljaju zube međunarodnog sustava. Iako su neki možda simbolični, oni ostaju sposobni da grižu kada su ojačani političkom voljom i javnom podrškom.
Štaviše, ekselencija Algayerova se založila za jači stav protiv digitalne represije. Ona je pozvala na priznavanje gašenja interneta i digitalne cenzure kao kršenja ljudskih prava i pozvala vlade i institucije da osporavaju takvu praksu pravnim sredstvima. “ Moramo držati digitalne prostore otvorenim ”, rekla je ona, ukazujući na primjer kao što je Iran, gdje su šifrirane aplikacije za razmjenu poruka poput Signala poštanske veze za novinare unatoč upornim naporima države da ih blokira. Ovo naglašava potrebu za tehnologijama protiv nadzora i pritisaka na tehnološke tvrtke da podrže digitalna prava i transparentnost. Kombinacija ovih kolektivnih akcija, moderne karakterizacije i stavova bit će ključna za sljedeću deceniju. To će definirati krajolik samog bojnog polja kojim se moramo kretati s budnošću, odlučnošću i nepokolebljivom posvećenošću temeljnim pravima.
A možda put s najvećim nadom također leži u prevenciji: podsticanje medijske pismenosti i građanskog obrazovanja, kao što je primjer finskog nastavnog plana i programa usmjerenog na budućnost, i ugrađivanje kulture kritičkog mišljenja koje osnažuje naše buduće generacije. Osposobljavanje građana – posebno mladih – vještinama da razaznaju dezinformacije i razumiju medijske strukture od suštinskog je značaja za ponovno ulijevanje povjerenstva u novinarstvo i šire u demokratske procese.
Širi kontekst ključnih napomena Algayerove usko je u skladu s temom OSCE-ovog SHDM: nezamjenjiva uloga civilnog društva u zaštiti i promicanju međunarodnog prava ljudskih prava. Slobodni mediji su, na kraju krajeva, jedno od najmoćnijih oruđa civilnog društva. Daju glas marginaliziranim, obasjavaju svjetlo na mračnim mjestima i nameću odgovornost sustava, koji bi inače djelovali u tajnosti. Bez toga, sam odar zaštite ljudskih prava počeo bi da posustaje.
Na kraju, uvodno obraćanje Njene Ekselencije Olge Algayerove podsjeća nas da odbrana slobode medija nije briga samo novinara. To je zajednička demokratska dužnost i zajednička potreba, koja se proteže od globalnih institucija do nacionalnih vlada, od građanskog društva do svakog pojedinca koji cijeni neometan uvid u stvarni svijet. Svijet koji ostavljamo iza sebe – onaj u kojem se etičko novinarstvo ili prećutkuje ili slavi – ovisi o odlukama koje donosimo danas.
Nora Wolf nedavno je kao koautorica izdala knjigu o Europskoj uniji (institucije i instrumenti) za američkog izdavača. Do sada je ova knjiga imala nekoliko prijevoda (na istočnoeuropske jezike i mandarinski), a ponovno je objavljena u Europi i Aziji.
IFIMES, Ljubljana/Ženeva, 25. travnja 2025.
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije ( IFIMES )[ 1 ] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Nora Wolf je specijalistica za međunarodnu politiku i ekonomiju s Kingstona i Sveučilišta u Ženevi. U svom tekstu pod naslovom „Sloboda medija na novom raskršću? Zajednička odgovornost u digitalnom dobu“ ona piše o ključnom doprinosu generalne podsekretarke UN-a (2017-2023) i članice Savjetodavnog odbora IFIMES Olge Algayerove tijekom prvog Dopunskog sastanka o ljudskoj dimenziji (SHDM) Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) 2025. godine pod nazivom „Uloga civilnog društva u promociji i zaštiti međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava“ u organizaciji Međunarodnog instituta IFIMES.
