Skip to content

U Čileu objavljena pjesnička antologija Chile-Croacia: 2024

Pero Pavlović

Nakladnik je RiL editores. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske  poduprlo je prijevod na hrvatski. Recenzent izdanja je čileanski književnik hrvatskih korijena Ramon Diaz Eterovic.

     Imena uvrštenih hrvatskih autora (po 2 pjesme i životopis) su Krešimir Bagić, Boris Domagoj Biletić, Božica Brkan, Diana Burazer, Ljerka Car Matutinović, Dunja Detoni  Dujmić, Stanka Gjurić, Dražen Katunarić, Siniša Matasović, Daniel Načinović, Pero Pavlović, Diana Rosandić Živković, Davor Šalat, Stjepan Šešelj i Borben Vladović.

     Po paritetu slijede i čileanski autori: Mirka Arrigada Vladillo, Margarita Bustos Castillo, Juan Cameron, Andrea Campos Parra, Yolanda Duque Vidal, Theodoro Elssaca, Jorge Etcheverry Arcaya, Reynaldo Lacamara, Cristina Larco Briseno, Eduardo Llanos Mellusa, Juan Rojas, Carmen Troncoso Baeza, Ximena Troncoso, Enrique Winter i Alejandra Ziebrecht.

     Cilj ove antologije je, prema riječima njenih autorica, uspostava književnih, kulturnih i drugih mostova suradnje između zemalja Čilea i Republike Hrvatske koje su povijesno bliske zemlje. Čile je danas jedna, po mnogočemu, od najperspektivnijih zemalja u Južnoj Americi. Gospodarski i socijalno je najstabilnija zemlja u širem okružju. Ima blizu 20 miliona stanovnika. U Čileu živi oko 380 tisuća stanovnika koji su hrvatskog podrijetla. Po religijskoj pripadnosti stanovništva apsolutno su najbrojniji katolici. Hrvati su ovamo počeli stizati od 1870.  Najprije su došli u Ognjenu zemlju  u vrijeme ”zlatne groznice”. Drugi veliki val hrvatskih useljenika pristiže u Čile između dva svjetska rata. Hrvati su o u ovoj zemlji uvijek bili cijenjeni i zauzimali visoke položaje kako u politici, gospodarstvu tako i u kulturi. Ovdje žive  brojni književnici hrvatskog podrijetla koji ne zaboravljaju svoje hrvatske korijene. Aktualni predsjednik Čilea Gabriel Borić je Hrvat. Kada je izabran za predsjednika, bio je najmlađi predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik u svijetu. Ima  ovakvih sličnih primjera s Hrvatima u svijetu na polju politike, gospodarstva, znanosti, kulture i sporta. I dok se redaju nizovi riječi spontano mi se nameće jedna misao. Danas ima približno jednako Hrvata u Hrvatskoj kao i onih koji žive rasuti po svim zemljama i kontinentima svijeta. Kaneći se raznih političkih polarizacija i spletki, evo pitanja: Može li se naći načina da u najvišem tijelu vlasti Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, bude zastupljeno bar desetak Hrvata iz inozemstva?

     No, vratimo se temi književnosti. Čini  se da je najzaslužnija osoba što je spomenuta knjiga ugledala svijetlo dana književnica, autorica,  prevoditeljica i diplomantica dr.sc. Željka Lovrenčić. Još je i dopredsjednica Društva hrvatskih književnika i dopisna članica Hispanoameričke književne akademije te članica Međunarodnog udruženja književnika i umjetnika sa sjedištem u SAD-u. Antologija se svečano pojavljuje u povodu tridesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Čilea. Autorica je provela 5 uspješnih godina u Punta Arenasu i Santiagu i dobro upoznala zemlju pjesnika – pais de poetas. Prevodila je na hrvatski knjige Pabla Nerude, Roberta Ampuera, Diega Munoza Valenzuele, Andresa Moralesa Milohnica, Guillerma Mimice, Juana Mihovilovicha, Oscara Barrientosa Bradasica, Eodora Elsacce, Erica Golesa, Ramona Diaza Eterovica i drugih. Izvor: Večernji list, BiH