Željka Lovrenčić u Pamploni održala predavanje o hrvatskoj književnosti

Pero Pavlović

Željka Lovrenčić u Pamploni održala predavanje o hrvatskoj književnosti

Željka Lovrenčić rođena je u Koprivnici 1960. Hrvatska je književnica, prevoditeljica, esejistica i proučavateljica hrvatskog iseljeništva, osobito onoga na području španjolskog govornog izričaja. Doktorirala je 2011. na temi Hispanistička Croatica – tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla na Hrvatskim studijama. Boravila je u mnogim zemljama svijeta. Radila je u hrvatskoj diplomaciji. Danas je voditeljica zbirke Inozemne croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Napisala je, uredila i prevela četrdesetak knjiga. Članica je Međunarodne organizacije udruge književnika i umjetnika, aktualna dopredsjednica Društva hrvatskih književnika i dopisna članica Hispanoameričke akademije književnosti. Vrlo je aktivna u širenju književnih veza između Republike Hrvatske i svijeta. Vidljivo je to i u njenim sadašnjim aktivnostima.

U okviru kulturne promidžbe Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te na poziv Hrvatskog veleposlanstva u Španjolskoj, dopredsjednica Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić krajem rujna boravila je u Madridu i Pamploni. U prostorijama jedne od najstarijih španjolskih kulturnih institucija Nuevo Casino Principal u samom središtu Pamplone, na španjolskom je jeziku održala predavanje naslovljeno „Suvremena hrvatska književnost i hrvatsko-španjolske veze kroz književne prijevode“. Nuevo Casino Principal osnovan je 1856. i u njemu se svakodnevno održavaju razni kulturni događaji.

Ovo je predavanje uz Hrvatsko veleposlanstvo u Madridu i hrvatski  počasni konzulat u Pamploni organizirala i kulturna udruga Ateneo Navarro, a potaknule su ga veleposlanica RH u Španjolskoj Nj. E. Nives Malenica i hrvatska  počasna konzulica u Pamploni gđa Elica Brajnović de Liery.

Prije dolaska u glavni grad pokrajine Navarra Lovrenčić je boravila u Madridu gdje je posjetila Hrvatsko veleposlanstvo. Održan je radni sastanak s veleposlanicom Malenicom i diplomatskom savjetnicom Danielom Lučev te s ministrom savjetnikom Ivanom Salopekom i konzulom Denisom Karakašem.            

U Pamploni se sastala s Elicom Brajnović i njezinom sestrom Olgom, kćerima hrvatskog iseljenika Luke Brajnovića koji je živio u tome gradu i u njemu ostavio snažan trag.

Predavanje o hrvatskoj književnosti održano je 25. rujna u 19:00 sati. U publici su, među ostalima, bili Daniela Lučev, Olga Brajnović te književnici José Luis Allo Falces, Javier Asiain i Begoña Pro. Pozdravni govor održala je književnica Regina Salcedo, a uvodno slovo Elica Brajnović.

U svome izlaganju, Željka Lovrenčić je napravila presjek hrvatske književnosti od tridesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Osim književnosti, spomenula je i društvene okolnosti u kojima se ona razvijala. U uvodnome dijelu obuhvatila je razdoblje od 1929. do 1952. godine te istaknula književni rad Miroslava Krleže i njegovu ulogu u našoj književnosti. Spomenula je Dragutina Tadijanovića, Tina Ujevića i Dobrišu Cesarića, govorila o književnosti koja se pisala od 1952. do 1969., o krugovašima i njihovoj kozmopolitskoj orijentaciji, o poeziji, prozi i drami koje su se pisale pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, o pjesnicima okupljenima oko časopisa Razlog, istaknutim književnicima Slavku Mihaliću i Ivanu Slamningu, o tzv. jeans prozi. Vezano uz temu postmodernizma i suvremene književnosti, nakon objašnjenja društvenih okolnosti sedamdesetih godina prošlog stoljeća, istaknula je osnovna obilježja književnih procesa te spomenula hrvatske fantastičare, pjesnike Dragu Štambuka i Dražena Katunarića, suvremene trendove u hrvatskoj književnosti te književnost koja se pisala tijekom Domovinskog rata. Naglasila je i značaj hrvatske iseljeničke književnosti te časopisa Hrvatska revija.

U posljednjem dijelu predavanja govorila je o hrvatsko-španjolskim književnim vezama.

Posebno zanimanje izazvao je niz od šezdesetak naslovnica knjiga koje je prevela ili napisala. Među njima su i one hrvatskih autora Dragutina Tadijanovića, Zvonimira Baloga, Dražena Katunarića, Mire Gavrana, Drage Štambuka, Davora Velnića, Pere Pavlovića te razne pjesničke panorame objavljene u Španjolskoj i pojedinim zemljama Latinske Amerike.

Nakon predavanja uslijedio je razgovor s publikom: prisutne je zanimala uloga Društva hrvatskih književnika u hrvatskoj kulturi, najnoviji prijevodi ove književnice i prevoditeljice, njeno posebno zanimanje za opus Pabla Nerude…

Iz postavljenih se pitanja vidjelo da je, usprkos sve većem broju prevedenih knjiga u Španjolskoj i sve češćem gostovanju naših autora, hrvatska književnost u toj zemlji još uvijek nepoznanica, ali i da izaziva znatno zanimanje.

U Španjolskoj objavljena izabrana poezija Dražena Katunarića

U izdanju nakladničke kuće Katelani 2000, u Barceloni je objavljen izbor iz poezije uglednoga hrvatskog književnika, akademika, nakladnika, urednika i filozofa Dražena Katunarića naslovljen Undía era de noche: poesíaselecta.

Knjiga obuhvaća 94 pjesme iz dviju Katunarićevih zbirki Jednoga dana bila je noć (napisane od 1983. do 2015.) i Znak u sjeni (2017.) te dvadeset još neobjavljenih. Među prevedenim pjesmama su Sfinga, Jednoga dana bila je noć, Došao sam po svoje nekada, Misa na webu…

Izbor, prijevod i predgovor naslovljen Poeta de paralelismos potpisuje Željka Lovrenčić. Knjigu je uredio Jordi García Jacas, a naslovnicu izradio Raúl Grabau. Na stražnjoj su korici knjige uz životopis autora navedeni isječci iz kritika Tee Benčić Rimay, Zvonimira Mrkonjića i Tonka Maroevića.

Potporu za prijevod dalo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Ovo je šesta knjiga jednoga hrvatskog autora objavljena u spomenutoj nakladničkoj kući.