Skip to content

Maslinovi viseći vrtovi

U blizini Neuma susrećemo divlju maslinu, mastrinku, Olea oleaster. Ostaci korijenja divlje masline iz kojega raste mlado šiblje imaju promjer veći od 1 m, po čemu možemo zaključiti da neke masline potječu iz Isusova vremena

Pero Pavlović

     Svaki put kada putujem suvremenom magistralnom cestom iz pravca Neuma prema Stocu, ili obrnuto, rađa se nova ideja pisanja o ovom bajkovitom kamenom krajoliku. Iako sam više puta sagnut nad perom prelijevao sve bogatstvo  misli na papir o zavidnim ljepotama, ne mogu stati a da ne pišem i bilježim sve što stane u moj opažaj.

     Ako čovjek putuje nekim nepoznatim predjelima koje posebno ne voli, ne zapaža svu ljepotu kojom je Bog uresio sve predjele ove naše planete. Ali, ovo je Humska zemlja, rodna Hercegovina i kad to kažeš, srce ti življe kuca. Putujući ovim pravcem, spuštaš se ili penješ. Misli ti pjesmom dokuče  stihozbirku ”Vrtovi zemlje humske”. Najljepša je to knjiga domaćeg hrvatskog književnika Nikole Martića. Okolo su lijepa ”kaduljina brda”, svitavska brda i ponosna Žaba, mnogobrojni vrtovi, krška poljica i njive. Nešto uredila sama priroda, a nešto čovjek. Sve još odiše iskonom i nevinošću, iako je moderna prometnica učinila svoje. Kroz srce planine Žabe prošao je tunel. Ako njen najviši vrhunac ponosno nosi ime ”Sveti Ilija”, naći će se dobrih ljudi koji će tako imenovati i ovaj tunel. Pogledajmo samo simboliku: dužina tunela otprilike je jednaka  nadmorskoj visini planine. Mladi ljudi iz Neuma već su počastili ovu kamenu ljepoticu latinskim imenom ”Anura”. To je ime njihova planinarskog društva. Sve je to lijepo, odiše zdravim duhom  za sport i rekreaciju. Anur i Anura mogu biti i osobna imena. Sveti Ilija i planina Žaba čuvali su okolne predjele kroz povijest od raznih pogibelji. Sve do nedavno  se služila  sveta Misa  na vrhu Žabe na predjelu koji se zove još i Crkvina. I dok Nikola u svojoj knjizi  obrađuje svoje ”pjesničke vrtove”, sam reljef ovih krajeva  nekako podsjeća na legendarne Semiramidine viseće vrtove. Viseći vrtovi Babilona jedno su od sedam svjetskih čudesa. Ti vrtovi, navodno, sagrađeni su oko 600.  prije Krista i dao ih je sagraditi Nabukodonosor II.  za svoju ženu Amitis  od Medije  koja je čeznula za svojom domovinom  Medijom. Druga pretpostavka kaže  da su vrtovi sagrađeni za  mitološku kraljicu  Semiramidu koja je vladala  na prijelazu 9. u 8. stoljeće prije Krista. Evo nas duhom negdje na srednjim katovima Semiramidinih vrtova. To je Podžablje  s lepezom maslinovih vrtova  i ograda. Citiram pjesmu Jakše Fiamenga: ”I kad trpi maslina to čini s vjerom da tako mora biti. Instinkt majke nikada ne posustaje”. Citirao ja jednom svoju pjesmu posvećenu maslini gdje je bio nazočan i Jakša Fiamengo. Jako mu se svidjela pjesma i zamolio me da mu dam tekst pjesme, što sam i učinio. Maslina ”Noina golubica/ Nosi je u kljunu// Tamno zelena/ Bjelkasto srebrna/ Nebo i zemlja u jednom imenu// Uljika/ Amfora pretočena suncem” U Podžablju i Prapratnici ima oko 5000 stabala maslina. Prašuma maslina. Kao da se pljusak maslina  spustio s nebeskih visina na zemlju. Kao da je nebo zemlju poljubilo. Plamena neman  je 2022. zahvatila sve to rajsko bilje  i zamalo sve u prah pretvorila. Ipak krajnjim ljudski naporima i žrtvom  rajski maslinovi vrtovi  spašeni su od strašne katastrofe. Nije li tako bilo i s maslinama Vesne Parun? Ova književnica napisala je oko 60  knjiga poezije i proze. Prvi svoj rad objavila je u listu ”Anđeo čuvar” kada je imala 10 godina. Njena kultna knjiga je ”Crna maslina” koja je objavljena 1955. Ovaj pridjevak ‘crna’ asocira na veliki preokret  koji je doživjela u pjesničkoj duši. Kako ovaj tvarni i onaj duhovni svijet mogu skladno pulsirati na istoj valnoj dužini? Svjedoči to knjiga koja nosi naslov ”Knjiga o maslini i 251 recept” koju je napisao Veljko Barbieri a objavio V.B.Z.d.o.o.,  Zagreb, 2021. O maslinarstvu na neumskom području posvjedočuje stručni rad koji su objavila trojica autora: neumski gradonačelnik Dragan Jurković te Nino Rotim i Božo Mustapić. Dragan i Božo su domaći ljudi, a po struci se s njima našao Nino Rotim. Tekst je objavljen u publikaciji ”Glasnik zaštite bilja”. Na popularan i pristupačan način  tu možemo saznati o povijesti neumskog maslinarstva, sadašnjem aktualnom trenutku i  budućim planovima ove uspješne gospodarske grane. Već nekoliko godina maslinari melju maslinove plodove besplatno u uljari kod Babina Dola. Najstariju ljudsku povijest prati povijest maslinarstva. Tako je Homer maslinovo ulje nazvao tekućim zlatom. Hipokrit je maslinovim uljem liječio više od 60 bolesti.

     Na slikovnom prikazu  anđeo Gabrijel  drži u ruci maslinovu grančicu kada navješćuje Mariji da će po Duhu Svetomu začeti i roditi Isusa. Isusov slavni ulazak u Jeruzalem  praćen je oduševljenim poklicima mnoštva i bacanjem preda nj maslinovih i palminih grančica. Isus kleči u Maslinskom vrtu i moli, dok mu s čela padaju krvave kaplje znoja na zemlju. Prema predaji, Isus ja razapet na križ od maslinova i cedrova drveta. Maslina ili Olea europaea! U blizini Neuma susrećemo divlju maslinu, mastrinku, Olea oleaster. Ostaci korijenja divlje masline iz kojega raste mlado šiblje imaju promjer veći od 1 m po čemu možemo zaključiti da neke masline potječu iz Isusova vremena. A kako su dospjele pitome masline u Podžablje? O tome u spomenutom stručnom tekstu govori Slavko Katić. Mato Matić iz Broćanca imao je sina Pilipa. U vrijeme Ali paše Rizvanbegovića Mato je radio na Šipanu u jednog dubrovačkog vlastelina. Svaki put kada bi dolazio u Broćanac, donio bi sadnice maslina koje bi sadio i uzgajao. Bio je to pionirski posao na koji  stanovnici Podžablja  mogu biti ponosni. O kvaliteti maslinovog ulja najbolje bi mogao govoriti Josip Matić dobitnik mnogih nagrada za kvalitetu ulja.

     Kada su se višestoljetne masline u Broćancu  našle na tragu buduće trase magistralnog puta, trebalo ih je premještati i spašavati. O tome pjeva moja pjesma posvećena živim maslinovim spomenicima.

Masline koje hodaju


Koliko ih ima, otima ih pero
I krasotu slovca toči kap po kap
U amforu srca i rječište zrelo
Uljika je pjesma, a stihovez slap


Našle se na putu ne znajuć za rime
Kad pogledaš sliku, ukaže se ram
Dragošću im Slavko okrunio ime
Zakrijesila java, a uskrsno san


Ko antički bozi sad kraj puta stoje
Vedrine i sjene ćuhom gode štih
Maslinove duše plamom mira gore


Iz okreska debla izbojci će nići
Od Žabe do mora sve pozlati slik
Znamenu ću ovom ko oltaru prići

Izvor: Večernji list, BiH

olive, fruit, tree