Odabrane četiri nove dobitnice priznanja Za žene u znanosti 2024

Nacionalni program  L’Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ proslavio punoljetnost: u sklopu 18. ciklusa odabrane četiri nove dobitnice priznanja

Anja Ćurić Ivčević

VRIJEDNO PRIZNANJE IZVRSNIM MLADIM ZNANSTVENICAMA

Ovogodišnje dobitnice priznanja Nacionalnog programa L’Oréal-UNESCO „Za žene u znanosti“ su Ana Erceg (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu), Petra Radić (Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice), Maja Šetinc (Institut za antropologiju u Zagrebu) i Valentina Štimac (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu)

L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 18. godinu zaredom nagradili su četiri mlade znanstvenice iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja, pojedinačnim priznanjima u vrijednosti od 5.000 eura. Svečana dodjela priznanja po prvi put je održana pod krovom najstarije hrvatske kazališne ustanove – Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

„Nacionalni program „Za žene u znanosti“ u organizaciji L’Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija jedinstven je po propozicijama i kriterijima. Velika mi je čast i zadovoljstvo biti predsjednikom Izbornog povjerenstva kojeg čine renomirani znanstvenici iz različitih područja. Zahtjevan zadatak odabira četiriju dobitnica izvršen je prema najstrožim međunarodnim kriterijima za izbor u znanstvena znanja. Ova nagrada stekla je veliki ugled u hrvatskoj znanstvenoj zajednici. Dvije trećine studenata u Hrvatskoj su sada žene, a preko 50 posto doktorata znanosti dobivaju žene. Međutim, usprkos tome žene su još uvijek manje uključene u znanstvenoistraživačkim projektima i u tijelima gdje se donose strateške odluke. Ova nagrada ima važnu simboličku ulogu jer su nagrađene važne kao uzor, poticaj i poruka o promjenama tradicionalnih predrasuda o ženskim sklonostima za neka zanimanja. To je osobito važno zato što mi još nismo svjesni koliko znanost i obrazovanje utječu na razvoj cjelokupnog društva. Osim velike čestitke dobitnicama, također bih čestitao njihovim obiteljima, mentorima i institucijama u kojima rade“, istaknuo je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Izbornog povjerenstva Programa. Izborno povjerenstvo predvođeno upravo akademikom Zvonkom Kusićem i cijenjenim članovima hrvatske akademske zajednice akademkinjom Vidom Demarin, akademikom Krešimirom Nemecom, prof. dr. sc. Helenom Jasnom Mencer, prof. dr. sc. Đurđicom Ugarković, dr. sc. Katicom Biljaković, prof. dr. sc. Maricom Ivanković, prof. dr. sc. Leandrom Vranješ Markić i prof. dr. sc. Zrinkom Ljubešić te novim članom akademikom Goranom Durnom, odabralo je ovogodišnje dobitnice priznanja među 60 pristiglih prijava.

„Izuzetna mi je čast sudjelovati u dvostrukom slavlju, slavimo naše nove dobitnice priznanja ali i punoljetnost Nacionalnog programa L’Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“.  Zajedno s našim partnerom, Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija te svim dosadašnjim članovima Povjerenstva, odajemo priznanje iznimnim mladim znanstvenicama. Danas je više nego jasno da žene u znanosti doprinose razvoju novih znanja, te se bave globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, zdravlje, održivi razvoj ali i temama poput istraživanja svemira, što upravo pokazuju današnje i dosadašnje dobitnice priznanja“, naglasila je prilikom dodjele priznanja Irena Šarić Dombaj, članica Uprave i direktorica korporativnih komunikacija L’Oréal Adria Balkan.

Jedna od četiri ovogodišnje dobitnice priznanje je i mag. biotech. in med. Valentina Štimac, a ovom prilikom je poručila: „Velika mi je čast biti jedna od dobitnica ovog priznanja koje sam dobila za svoj znanstveni rad, ali i za sav uloženi trud proteklih godina. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez obitelji, mentorice, kolega i prijatelja te ovim putem želim istaknuti kako je priznanje i rezultat podrške onih koji su vjerovali u mene. U svome radu bavim se proučavanjem različitih mehanizama tijekom diobe stanice koji, ukoliko ne funkcioniraju pravilno, mogu voditi nastanku malignih promjena. Stoga mi je jako drago da je Povjerenstvo prepoznalo važnost ovakvog istraživanja za cjelokupnu znanost. Priznanje mi je veliki poticaj za daljnje znanstveno usavršavanje i dokaz da se trud na kraju dana prepoznaje te ovim putem želim potaknuti sve mlade znanstvenice da vjeruju u sebe i u ono što rade. Ovaj uspjeh inspiracija je da nastavim s istim entuzijazmom u budućim istraživanjima.“

Kroz Nacionalni program L’Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ od 2006. godine do sada je nagrađeno 70 hrvatskih znanstvenica u završnoj fazi izrade doktorske disertacije. Program predstavlja priznanje mladim znanstvenicama za njihov predani trud i rad te ističe važnost žena u znanosti i društvu, a ujedno ih ohrabruje i potiče da nastave karijeru u znanosti. Ovo dugotrajno partnerstvo između multinacionalne korporacije kao što je L’Oréal i organizacije Ujedinjenih naroda iz godine u godinu okuplja sve veći broj izvanrednih mladih znanstvenica.

O PROGRAMU »FOR WOMEN IN SCIENCE«

Program »For Women in Science« pokrenuli su 1998. L’ORÉAL i UNESCO s ciljem promocije znanstvenica i njihovih znanstvenih uspjeha te promjene društvene percepcije o ženama u znanosti. Program nagrađuje mlade perspektivne znanstvenice s područja prirodnih znanosti, medicine i zdravstva te biotehničkih znanosti uključujući i interdisciplinarna područja, potičući ih na provedbu daljnjih istraživanja i znanstveno usavršavanje.

Od revolucionarnih ideja u medicini koje unaprjeđuju kvalitetu života pa sve do otkrića koja će osigurati održivost planeta, postignuća znanstvenica koje program nagrađuje na svih pet kontinenata, imaju potencijal promijeniti svijet, poboljšati uvjete života i unaprijediti sve segmente društva. Suradnja između multinacionalne kompanije kao što je L’ORÉAL i Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u kontekstu globalizacije i sveprisutne digitalizacije, predstavlja nemjerljivu potporu razvoju znanosti kao i veliki korak prema napretku društva. Program »For Women in Science« diljem svijeta kroz poticaj znanstvenicama koje su svoje živote posvetile unaprjeđenju znanja i dobrobiti čovječanstva, ističe, nagrađuje i potiče budućnost i boljitak koju znanost predstavlja za čovjeka.

Program »For Women in Science« na godišnjoj razini danas uključuje 5 međunarodnih nagrada, 53 nacionalna i regionalna programa u više od 110 zemalja diljem svijeta. U 26 godina provođenja programa, priznanjima su podržane brojne znanstvenice diljem svijeta i na svim kontinentima bez obzira na njihovo područje interesa. Potporu je do sada dobilo preko 4100 znanstvenica u više od 110 zemalja, među kojima je više od 100 laureatkinja koje su primile L’ORÉAL-UNESCO nagradu, a sedam od njih su dobitnice i Nobelove nagrade.

STRUKTURA PROGRAMA »FOR WOMEN IN SCIENCE«                   

1. Međunarodna nagrada »For Women in Science«

Međunarodna nagrada »For Women in Science« dodjeljuje se znanstvenim laureatkinjama, znanstvenicama koje su svojim istraživačkim radom doprinijele znanstvenim otkrićima te koje stečeno znanje prenose na mlađe generacije. Pet znanstvenica, po jedna iz svake od pet svjetskih regija UNESCO-a, nagrađuje se novčanim iznosima od 100.000,00 dolara, a o dobitnicama odlučuje međunarodno povjerenstvo na temelju prijedloga nacionalnog povjerenstva. Od 1998. do danas na temelju iznimnog znanstvenog doprinosa ukupno je nagrađeno više od 100 laureatkinja.  

2. Program   »For Girls in Science«

Program „Za djevojke u znanosti“ osmišljen je tako da potakne srednjoškolke, počevši od drugog razreda srednje škole, kako bi izabrale znanstvenu karijeru. Cilj programa „Za djevojke u znanosti“ je pružiti priliku odabranim srednjoškolkama da se uključe u program podrške tijekom cijele školske godine, koji uključuje sudjelovanje u znanstvenim izazovima, znanstveno putovanje i inspirativne sastanke, kulturne izlete i posjete tvrtkama. Individualna akademska podrška također će biti ponuđena u skladu s potrebama srednjoškolki kako bi se ojačao njihov potencijal i kako bi se potaknulo više srednjoškolki da se usmjere ka znanstvenim karijerama.

3. Nacionalni program  »Za žene u znanosti«

Nacionalni program »Za žene u znanosti« u organizaciji L’Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija RH nastao je 2006. po uzoru na međunarodni program. Od tada svake godine četiri mlade hrvatske znanstvenice koje se nalaze u završnoj fazi stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja osvajaju priznanje u vrijednosti od 5.000 eura. Program »Za žene u znanosti« nagrađuje najbolje hrvatske znanstvenice i tako potiče razvoj obrazovanja, kulture i znanosti. Ne samo što predstavlja financijsku potporu znanstvenoj karijeri mladih znanstvenica, već i afirmaciju hrvatske znanosti i njenih znanstvenica kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj razini.

OSAMNAEST GODINA PROGRAMA KOJI NAGRAĐUJE IZVRSNOST ZNANSTVENICA

Nacionalnim programom »Za žene u znanosti« u organizaciji L’Oréal Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, zaključno s 2023. godinom, nagrađeno je 66 izvanrednih mladih znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja. Program se realizira uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz potporu Rektorskog zbora Republike Hrvatske, a priznanje se dodjeljuje u suradnji s vrhunskim hrvatskim znanstvenicima okupljenim u Izbornom povjerenstvu koje odlučuje o dobitnicama vrijednog priznanja.

L’Oréal ADRIA i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture u dosadašnjih sedamnaest godina dodijelili su priznanje sljedećim znanstvenicama:

1. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić – Prostorna raspodjela fitoplankotana u Jabučkoj kotlini
2. dr. sc. Marijana Ručević – Biološka i biokemijska karakterizacija granzima K, serinske proteaze i njegova potencijalna uloga u sistemskoj upali/sepsi
3. dr. sc. Ivana Vinković Vrček – Kvantno-kemijski studij biološki važnih kompleksa prijelaznih kovinskih iona s hidroksamskim kiselinama
4. prof. dr. sc. Anita Hafner – Kitozansko-lecitinske nanočestice za nazalnu i (trans) deramalnu primjenu melatonina
5. prof. dr. sc. Maja Čikeš – Ispitivanja regionalne i globalne morfologije te funkcije miokarda u različitim oblicima srčanog remodeliranja
6. dr. sc. Karolina Maduna Valkaj – Pripravak i karakterizacija heterogenih katalizatora za obradu otpadnih voda
7. dr. sc. Sonja Antić – Utjecaj slušne stimulacije na moždanu vazoreativnost
8. dr. sc. Ivana Bešlić – Osnovno stanje klastera helija i spin-polariziranog vodika
9. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić – Genska raznolikost bakterija roda
10. doc. dr. sc. Ivana Buj – Taksonomski položaj, filogenetski odnosi i morfološke osobine vijuna roda Cobitis Dalmacije i Hercegovine
11. dr. sc. Iva Kavčič – Modeliranje atmosferskih graničnih slojeva s doprinosom teoriji singularno perturbiranih problema
12. dr. sc. Petra Peharec Štefanić – Struktura, funkcija i proteom plastida kontrolnog i transformiranog tkiva hrena (Armoracia lapathifolia Gilib.) u kulturi in vitro
13. dr. sc. Ivana Šoljić Jerbić – Optimizacija procesa dobivanja aditiva mazivnih ulja na temelju kopolimera funkcionalnih metakrilata
14. dr. sc. Lana Vasung, dr. med. – Analiza kvantitativnih i kvalitetnih promjena fetalnih zona, prikazanih magnetskom rezonancijom, kao pokazatelja glavnih histogenetskih događaja u normalnom razvoju ljudskog mozga
15. doc. dr. sc. Rosa Karlić – Influence of histone modifications on mRNA abundance and structure
16. dr. sc. Ana Mužinić – Genetički i okolišni čimbenici varijabilnosti N-glikana u plazmi čovjeka
17. doc. dr. sc. Anna Mrzljak – Čimbenici rizika i etiologija kronične bubrežne bolesti nakon transplantacije jetre
18. prof. dr. sc. Ivana Stiperski – Valna rezonancija i prizemno strujanje u zavjetrini kompleksne orografije
19. dr. sc. Cvijeta Jakobušić Brala – Kationima pospješeni spregnuti prijelaz elektrona i protona
20. dr. sc. Martina Malnar – Mehanizam djelovanja kolesterola na cijepljenje i transport proteina APP
21. dr. sc. Nikolina Novosel – Eksperimentalna fizika čvrstog stanja: Magnetska svojstva odabranih nanočestica i njihob utjecaj na supravodljivost magnezij diborida
22. dr. sc. Galja Pletikapić – Nanomehanička svojstva površina stanica dijatomeja izvanstaničnih polimera
23. dr. sc. Helena Bilandžija – Molekularna evolucija špiljskih životinja
24. dr. sc. Slađana Bursać – Uloga ribosomskih proteina u aktivaciji supresora tumora p53
25. dr. sc. Željka Fiket – Geokemijske značajke sedimenata područja Novigradskog mora
26. doc. dr. sc. Ana Jurinjak Tušek – Razvoj procesa biotransformacije katehola u mikroreaktoru
27. dr. sc. Anita Horvatić – Spektrometrija masa fragmenata peptidnih iona nastalih djelovanjem radikala
28. dr. sc. Dajana Milovac Lerga – Sinteza i karakterizacija kompozitnog materijala na temelju hidroksiapatita i biorazgradivog polimera
29. dr. sc. Ana Šepac, dr. med. – Kardiomiociti diferencirani iz ljudskih pluripotentnih stanica kao eksperimentalni model za prekondicioniranje potaknuto anesteticima
30. dr. sc. Iva Šrut Rakić – Manipulation of Dirac electrons trough the nanoscale modulation of epitaxial graphene
31. dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med. – Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD)-čimbenik progresije kronične bubrežne bolesti
32. dr. sc. Nevena Cvetešić – Mehanizmi popravka greške leucil-tRNA-sintetaze sprječavaju nekanonsku minstranslaciju proteoma bakterije Escherichia coli
33. dr. sc. Anamarija Rogina – In situ sinteza hidroksiapatita u matrici bioragradivih polimera
34. dr. sc. Ksenija Uroić – Uloga S-proteina u probiotičkim bakterijama mliječne kiseline
35. dr. sc. Mateja Dumbović – Analiza i predviđanje utjecaja koroninih izbačaja na svemirske vremenske prilike
36. dr. sc. Dunja Margeta – Ultrazvukom potpomognuta oksidacijska desulfurizacija dizelskog goriva
37. dr. sc. Andreja Vukasović Barišić, dr. med. – Analiza građe autolognoga hrskavičnoga presatka uzgojenoga u bioreaktoru za liječenje koštano-hrskavičnih oštećenja na modelu ovce
38. dr. sc. Marija Marguš – Razvoj elektroanalitičkih metoda za detekciju i karakterizaciju nanočestica metalnih sulfida i elementarnog sumpora u vodenom okolišu
39. dr. sc. Tena Dubček – Sintetski magnetizam u kvantnim plinovima i fotoničkim rešetkama
40. dr. sc. Darija Juretić Perišić – Uklanjanje farmaceutika iz voda naprednim oksidacijskim procesom uz Sunčevo zračenje
41. dr. sc. Marina Raguž, dr. med. – Učinak perinatalne hipoksijsko-ishemijske encefalopatije na projekcijske puteve moždanog debla u nedonoščeta
42. dr. sc. Maja Žulj Mihaljević – Analiza genetske strukture i srodstva hrvatskih autohtonih sorti vinove loze
43. dr. sc. Andrea Bistrović Popov – Sinteza novih bioloških aktivnih halogeniranih hibrida bicikličkih heterocikla i 1,2,3 – triazola
44. dr. sc. Antonela Blažeković, dr. med. – Genetski mehanizmi lizosomske disfunkcije u Parkinsonovoj bolesti
45. dr. sc. Maria Brbić – Učenje reprezentacije za podatke iz jednog i više pogleda
46. doc. dr. sc. Martina Požar – O prirodi strukturnih fluktuacija u kompleksnim tekućinama
47. dr. sc. Ana Barić Žižić, dr. med. – Analiza kliničkih karakteristika i fenotipova u bolesnika s Hashimotovim tireoiditisom
48. dr. sc. Lidija Barić, dr. med. – Uloga oksidativnog stresa u nastanku endotelne disfunkcije uzrokovane kratkotrajnim velikim unosom kuhinjske soli u zdravih mladih ljudi
49. dr. sc. Andreina Belušić Vozila – Obilježja vjetra u sadašnjoj i budućoj klimi na temelju simulacija regionalnih klimatskih modela za šire područje Jadrana
50. dr. sc. Svjetlana Dekić Rozman – Utjecaj ekoloških čimbenika na faktore virulencije kliničkih značajne bakterije Acinetobacter baumannii
51. dr. sc. Antonia Ressler – Biomaterijali na temelju kitozana i hidroksiapatita supstituiranog metalnim ionima za primjenu u tkivnom inženjerstvu
52. dr. sc. Nataša Vučemilović Alagić – Computational study of the physical and interfacial properties of Imidazolium-based ionic liquids
53. dr. sc. Anamarija Šestak, dr. med. – Utjecaj vestibularne rehabilitacije na kupularno i otolitičko osjetilo kod pacijenat s unilateralnom vestibularnom hipofunkcijom
54. dr. sc. Lidija Kanižaj – Svojstva homo- i heterometalnih kompleksnih spojeva priređenih iz tris(oksalatnih) i tris(kloranilatnih) građevnih blokova
55. dr. sc. Jelena Kojčinović – Električna i magnetska svojstva dvostrukih i trostrukih volframantnih i teluratnih perovskita
56. dr.sc.Ivana Lapić, spec. med. biokem. i lab. med. – Doprinos određivanja svih sljednih varijanti u genima za von Willebrandov faktor i za faktor zgrušavanja VIII u dijagnostici von Willebrandove bolesti i razlikovanju od blage hemofilije A
57. mag. inf. et math. Ena Melvan – Modeliranje mikrobioma ljudskog crijeva in vitro u odnosu na pretilost
58. dr.sc. Helena Virić Gašparić– Dinamika razgradnje neonikotinoida u šećernoj repi uzgojenoj iz tretiranog sjemena i njihov učinak na štetnu i korisnu faunu
59. dr.sc. Natalia Ivanjko, mag.ing.biotechn. – Usporedba dinamike nastajanja ektopične kosti primjenom koštanog morfogenetskog proteina 2 na nosaču kolagenske spužvice i koštanog morfogenetskog proteina 6 u autolognom krvnom ugrušku
60. dr.sc. Katarina Mužina – Hidrotermalna sinteza i karakterizacija bakrom dopiranoga cerijeva (IV) oksida gena u eukariotskim stanicama
61. dr.sc. Ana Novačić – Uloge nekodirajućih RNA u regulaciji ekspresije gena u eukariotskim stanicama
62. dr.sc. Marsela Car – Podatna robotska manipulacija u agrotehničkim zahvatima zasnovana na strojnom i dubokom učenju
63. dr.sc. Andrea Hloušek-Kasun – Bakterijske i virusne makrodomene – struktura, funkcija i terapeutski potencijal
64. dr.sc. Antonija Mravak – Dizajn novih heterogenih katalizatora za primjenu u obnovljivoj energiji temeljen na metalnim kvantnim klasterima unutar okruženja
65. dr.med. Ivana Sopek Merkaš -Povezanost posttraumatskog stresnog poremecaja nakon akutnog koronarnog sindroma u bolesnika na kardiološkoj rehabilitaciji s kasnijim neželjenim kardiovaskularnim dogadajima
66. dr.sc. Ines Haberle – Modeliranje fizioloških procesa organizama primjenom teorije dinamickih energijskih proracuna kao potpora održivom upravljanju morskim resursima

Osamnaesti po redu natječaj Nacionalnog programa »Za žene u znanosti« trajao je od 6. studenoga do 4. prosinca 2023. Kandidatkinje za priznanje »Za žene u znanosti« moraju ispunjavati uvjete Pravilnika natječaja, prema kojima ne mogu biti starije od 35 godina na dan zatvaranja raspisanog natječaja i ne mogu se na isti prijaviti dvije godine zaredom, moraju biti hrvatske državljanke sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj te svoj istraživački rad moraju obavljati u znanstvenim institucijama Republike Hrvatske i biti u završnoj fazi izrade doktorskog rada.

Važni datumi 18. natječajnog ciklusa:

• 6. studenoga 2023. – otvorenje natječaja Nacionalnog programa „Za žene u znanosti“
• 4. prosinca 2023. – zatvoren natječaj Nacionalnog programa „Za žene u znanosti“
• 7. svibnja 2024. – svečana dodjela priznanja

ČLANOVI IZBORNOG POVJERENSTVA »ZA ŽENE U ZNANOSTI«

O dobitnicama priznanja odlučuje Izborno povjerenstvo programa sastavljeno od 10 uglednih hrvatskih znanstvenika.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Izbornog povjerenstva programa »Za žene u znanosti«

• Akademik Zvonko Kusić predsjednik je Izbornog povjerenstva Nacionalnog programa  L’Oreal-UNESCO »Za žene u znanosti« od njegova pokretanja 2006. godine u Hrvatskoj. Bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ravnatelj Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« i dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Uloga predsjednika Povjerenstva samo je jedna od brojnih koje akademik Kusić aktivno obnaša. Predsjednik je Odbora »Nagrade Vladimir Nazor«, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Posebni je savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja.

Akademkinja Vida Demarin, članica Izbornog povjerenstva

• Akademkinja Vida Demarin cijenjena je specijalistica neuropsihijatrije te redovita članica HAZU-a. Dvije godine zaredom je unutar 2% svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem na struku. Ujedno je i ravnateljica Međunarodnog instituta za zdravlje mozga te jedna od osnivača neinvazivne ultrazvučne dopler dijagnostike procjene moždane cirkulacije ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Bila je voditeljica  mnoštva programa prevencije cerebrovaskularnih bolesti i moždanog udara tijekom zadnjih desetljeća, kao i preventivnih programa sa svrhom unapređenja i očuvanja zdravlja mozga i poboljšanja kvalitete života. Svoje bogato iskustvo i znanje nesebično prenosi mlađim kolegama, a stručnim i znanstvenim radom značajno je utjecala na razvoj neuroznanosti u Hrvatskoj i svijetu te uspostavila plodnu suradnju s najprestižnijim svjetskim institucijama.

Akademik Krešimir Nemec, član Izbornog povjerenstva

• Akademik Krešimir Nemec hrvatski je književni znanstvenik i redoviti sveučilišni profesor. Objavio je više od 150 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu, a priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca poput Šenoe, Gjalskoga, Kovačića, Kozarca, Anića i brojnih drugih. Surađivao je na brojnim međunarodnim projektima i priredio tematske brojeve stranih časopisa posvećene hrvatskoj književnosti (Die Horen, Revue svetovej literatury). Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su samo neke od prestižnijih: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.), Herderova nagrada za književnost u Beču (2005.), Veliki zlatni dukat Vukovarsko-srijemske županije (2012.) i Nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2015.).

Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, članica Izbornog povjerenstva

• Profesorica emerita Helena Jasna Mencer bila je redovita profesorica u trajnom zvanju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i rektorica Sveučilišta u Zagrebu od 2002. do 2006. Objavila je više od stotinjak znanstvenih, stručnih i nastavnih radova, vodila brojne projekte razvojnog karaktera tematski vezane uz znanost i struku ili uz sveučilišnu politiku, upravljanje i menadžment u visokom obrazovanju. Uvijek se zauzimala za napredak, kvalitetu, društveno odgovorno poslovanje i ponašanje.  Za svoj akademski i znanstveni rad dobila je mnoga priznanja i nagrade od kojih ističemo Državnu nagradu za životno djelo i državno odličje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Prof. dr. sc. Đurđica Ugarković, članica Izbornog povjerenstva

• Prof. dr. sc. Đurđica Ugarković znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju Instituta Ruđer Bošković (IRB), redovita profesorica PMF-a Sveučilišta u Zagrebu te prva znanstvenica iz Hrvatske koja je 2000. godine izabrana u Europsku organizaciju za molekularnu biologiju (EMBO). oditeljica je projekata za popularizaciju znanosti među mladima, u okviru udruge Civitas, od 2009. Ti se projekti pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta uspješno provode u 50-ak osnovnih škola na području osam hrvatskih županija.

Dr. sc. Katica Biljaković, članica Izbornog povjerenstva

• Dr. sc. Katica Biljaković fizičarka je koja je svoju cijelu znanstvenu karijeru provela na Institutu za fiziku u Zagrebu. Surađivala je sa svjetski poznatim laboratorijima, objavila oko 200 publikacija te je dobitnica Državne nagrade za znanost. Tijekom svoje znanstvene i akademske karijere pomogla je educirati niz novih naraštaja mladih i uspješnih fizičara i fizičarki.

Prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, članica Izbornog povjerenstva, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Botanički zavod

• Iako je izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić članica Izbornog povjerenstva od 2022. godine, ovo nije njezin prvi susret s programom L’Oreal-UNESCO »Za žene u znanosti«. Bila je jedna od četiri dobitnice priznanja ovoga programa u 2007., a godinu kasnije doktorirala je na Biološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je brojnih znanstvenih radova, a sudjelovala je i na različitim međunarodnim projektima. Trenutno radi kao izvanredna profesorica na Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je voditeljica istraživačkog projekta »Utjecaj valova vezanih uz otok na primarnu produkciju« koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, članica Izbornog povjerenstva, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, Odjel za fiziku

• Prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić se pridružila 2022. godine Izbornom povjerenstvu Nacionalnog programa L’Oreal-UNESCO »Za žene u znanosti«. Redovita je profesorica u trajnom zvanju Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, gdje vodi grupu za kvantnu materiju. Od 2018. je prorektorica za znanosti i inovacije Sveučilišta u Splitu.  Usavršavala se na brojnim međunarodnim visokoškolskim institucijama, a višegodišnju znanstvenu suradnju ostvaruje sa Polytechnic University of Catalonia, Johannes Kepler University of Linz i University of Delaware, na kojem je boravila kao Fulbrightova stipendistica. Vodila i sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim projektima, od temeljnih istraživanja do izgradnje inovacijskog sustava i znanstvene infrastrukture. Članica je izvršnog odbora alijanse Europskog sveučilišta mora (SEA-EU), a za Sveučilište u Splitu vodi Obzor projekt kojim se jača istraživačka i inovacijska dimenzija SEA-EU, kao i Erasmus+ projekt kojim se šire karijerne mogućnosti doktoranada izvan sveučilišne zajednice.

Prof. dr. sc. Marica Ivanković, član Izbornog povjerenstva,Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za fizikalnu kemiju

• Prof. dr. sc. Marica Ivanković članica je Izbornog povjerenstva programa kojem se pridružila 2022. godine. Doktorirala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje i danas radi u Zavodu za fizikalnu kemiju. Bila je članica Znanstvenog vijeća za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednica Povjerenstva za pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa, a 2015. je osvojila Godišnju državnu nagradu za znanost.

Akademik Goran Durn, član Izbornog povjerenstva,Rudarsko-geološko-naftni fakultet – Zavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine

• Akademik Goran Durn se pridružio Izbornom povjerenstvu programa ove godine. Doktorirao je 1996. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geologija. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu gdje predaje na diplomskom i doktorskom studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i na diplomskom studiju Šumarskog fakulteta. Ekspert je Europske komisije za evaluaciju znanstvenih projekata iz geoznanosti i okoliša, a nagrađen je Nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području Prirodnih znanosti i matematike za 2011. godinu i Nagradom Grada Zagreba u 2019. godini. Od 2014. godine je član suradnik, a od 2016. godine redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Razred za prirodne znanosti).

DOBITNICE PRIZNANJA NACIONALNOG PROGRAMA L’ORÉAL-UNESCO »ZA ŽENE U ZNANOSTI« ZA 2024. GODINU

Ana Erceg, magistra fizike, rođena je 1996. godine u Zagrebu. Diplomski studij istraživačkog smjera Fizike završila je 2019. godine. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranom diplomskog rada iz astrofizike izrađenim na Institutu Ruđer Bošković. Trenutno je zaposlena kao doktorandica u Laboratoriju za astročestičnu fiziku i astrofiziku na Institutu Ruđer Bošković, gdje izrađuje doktorat. Doktorski studij je upisala na Radboud University, Nijmegen, Nizozemska. Disertaciju izrađuje u području astrofizike pod mentorstvom dr. Vibora Jelića, a tema je „Faradayeva tomografija međuzvjezdane tvari na sjevernom nebu“. Svrha disertacije je produbiti razumijevanje astrofizičkih promatranja koja su napravljena trenutno najvećim radionterferometarskim teleskopom na svijetu, LOFAR-om, koji promatra nebo na izrazito niskim radiofrekvencijama (na 150 MHz) i kroz to doprinijeti razumijevanju tvari u području između zvijezda u našoj Galaksiji. U sklopu pregleda neba LOFAR Two-metre Sky Survey (LoTSS) napravljena su promatranja polariziranih radiovalova koji dolaze iz naše Galaksije. U samim počecima projekta LoTSS, bilo je očekivano da će velika većina tih valova biti depolarizirana turbulentim magnetskim poljima, drugim riječima da ih neće biti moguće opaziti. No, kroz svoj doktorski rad pokazala je da to nije tako. Otkrila je da rijedak, ionizirani plin koji se nalazi u bliskom susjedstvu Sunčevog sustava obasjava niskofrekventno nebo zračenjem koje je puno informacija o interakciji Galaktičkog magnetskog polja i tvari između zvijezda. Tijekom doktorata završila je četiri specijalizirane škole za obradu i analizu podataka s radioteleskopa, te prezentirala svoje istraživanje u usmenom obliku na preko 15 međunarodnih konferencija i institucija. Sudjelovala je u objavi ukupno osam znanstvenih članaka, sedam u Q1 časopisu Astronomy & Astrophysics, od kojih su dva prvoautorska. Svojim znanstvenom radom osvojila je dvije nagrade, jednu za najbolju održanu prezentaciju na manifestaciji Young Scientist Festival 2023., a drugu na natječaju HrZZ-a, za najbolju znanstvenu fotografiju 2021. godine. Članica je Hrvatskog astronomskog društva i od 2020. godine sudjeluje u provedbi Natjecanja iz astronomije koje organizira AZOO. Slobodno vrijeme Ana voli provoditi baveći se sportom, trenutno uglavnom boksom, a kada je moguće trudi se povezati sport s boravkom u prirodi i druženjem s prijateljima i obitelji kroz planinarenje. Također uživa u društvenim igrama, čitanju knjiga te igranju videoigara. 

Petra Radić, doktorica medicine, rođena je 1991. godine u Zagrebu. Diplomirala je 2016. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2018. godine je dobila specijalizaciju iz kardiologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice. Paralelno sa specijalizacijom započela je i studij na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo. Pod vodstvom mentora, prof.dr.sc. Zdravka Babića, započela je izradu doktorske disertacije pod nazivom „ Analiza odabranih laboratorijskih i ehokardiografskih pokazatelja mikrotraume srca prije i nakon utakmice u igrača ragbija“. Poznato je od ranije i potvrđeno nizom epidemioloških studija kako je svakodnedna tjelesna aktivnost povoljna za prevenciju mnogobrojnih bolesti, osobito kardiovaskularnih. Unatoč tome, u slučaju profesionalnih sportaša koji su izloženi visokoj razini treninga izdržiljvosti ili sportskim udarcima (npr. ragbi), intenzivan tjelesni trening može imati štetan učinak na funkciju miokarda. Nedavna istraživanja procjenjuju da na godišnjoj razini od nagle srčane smrci umire 1 na 40 000 do 80 000 sportaša. Vrijednost ovoga istraživanja koje Petra provodi leži u prepoznavanju patoloških nalaza, osobito ultrazvuka srca, na vrijeme, ali i uočavanju mogućih akutnih štetnih učinaka kontaktnog sporta visokog intenziteta na miokard. Očekuje se da će rezultati ovog istraživanja pridonijeti razumijevanju uloge napora i traume na kardiovaskularni sustav. Glavni cilj jest utvrditi učinak fizičke aktivnosti visokog intenziteta na funkciju miokarda te doprinijeti unaprjeđenju i razvoju sporta, ali i individualnijem pristupu svakom sportašu. Disertacija je sada u svojoj završnoj fazi te je u tijeku objava prvoga članka s rezultatima istraživanja. Pc. Tijekom specijalizacije imala je priliku educirati se u Salzburgu i Beču te je sudjelovala na brojnim kardiološkim kongresima. U slobodno vrijeme voli putovati i otkrivati nove kulture. Veliki je gurman i voli isprobavati nova jela i okuse.

Maja Šetinc, magistra molekularne biologije, rođena je 1995. godine u Zagrebu. Diplomirala je 2019. godine na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je zaposlena na suradničkom radnom mjestu asistentice na Institutu za antropologiju u Zagrebu. Tamo izrađuje svoju doktorsku disertaciju pod nazivom „Biološke odrednice dugovječnosti u hrvatskoj populaciji osoba duboke starosti“ pod vodstvom mentorice dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić. Disertacija se temelji na uzorku 327 osoba dobi od 85 i više godina na kojem je u okviru ovog istraživanja provedeno mjerenje relativne duljine telomera te analiza 43 polimorfizma jednog nukleotida (single nucleotide polymorphism, SNP) koji su u drugim istraživanjima pokazali povezanost s dugovječnošću. Cilj ove disertacije usporediti je učestalosti genotipova i alela tih SNP-ova između dugovječnog i kontrolnog uzorka mladih osoba te utvrditi doprinose li neki od SNP-ova selektivnom mortalitetu, kao i postoji li razlika u genima koji doprinose dostizanju dugovječnosti (90 godina) u odnosu na ekstremnu dugovječnost (95 godina). Također, cilj je i ispitati utjecaj interakcija između SNP-ova, relativne duljine telomera te zdravstvenih čimbenika na preživljenje u dubokoj starosti. Ova disertacija trebala bi doprinijeti ukupnom znanju o temeljima dugovječnosti te znanju o međupopulacijskim razlikama u ovim genetskim obilježjima. Maja je imala priliku provesti tri mjeseca kao gostujuća znanstvenica u laboratoriju dr. Jorisa Deelena, vođe istraživačke grupe na Max Planck lnstitutu za biologiju starenja (Köln, Njemačka), za što je dobila stipendiju EMBO Scientific Exchange Grant, te započeti suradnju na daljnjoj analizi podataka HRZZ projekta HECUBA (lP-01-2018-2497) u sklopu kojeg izrađuje disertaciju. Dosad je objavila devet znanstvenih radova, od kojih su tri prvoautorska i sudjelovala je na osam konferencija, među kojima je bila i European Society for Human Genetics Conference, za čije je pohađanje dobila stipendiju Hrvatskog društva za humanu genetiku. Maja također rado sudjeluje u aktivnostima vezanima za popularizaciju znanosti.  Svoje slobodno vrijeme najčešće provodi šetajući, čitajući i u druženju sa svojim kućnim ljubimcima. Hobi joj je pravljenja kolače i slastica, dok posebnu ljubav gaji i prema makeup-u kojim voli izraziti svoju kreativnu stranu.

Valentina Štimac, magistra biotehnologije u medicini, rođena je 1995. godine u Rijeci. Diplomirala je 2019. godine na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Na institutu Ruđer Bošković zaposlena je od 2019. godine kao asistentica u Laboratoriju za biofiziku stanice na Zavodu za molekularnu biologiju gdje izrađuje i svoju disertaciju. Istovremeno upisuje i poslijediplomski studij Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Disertaciju izrađuje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Tolić, pod nazivom „Uloge augmina i aktina unutar diobenog vretena u kongresiji kromosoma, arhitekturi vretena i vjernosti mitoze“.  Centralna hipoteza rada je da je prisutnost augmina i aktina na mikrotubulima važna za uspješno diferenciranje različitih klasa mikrotubula i stvaranje pravilne arhitekture u središtu diobenog vretena, što zatim osigurava njegovu stabilnost te učinkovito kretanje i raspodjelu kromosoma u dvije stanice kćeri. Posljedice nedostatka augmina ili aktina su sveobuhvatne i uključuju nastanak tumora te neuroloških i razvojnih poremećaja povezanih s kromosomskim greškama. Stoga se istraživanje mehanizma kojim ovi proteini utječu na stvaranje diobenog vretena i podjelu kromosoma nameće kao ključan korak za razumijevanje događaja koji prethode nastanku navedenih bolesti. Do sada je uživo ili virtualno održala 6 usmenih i 7 posterskih prezentacija na 9 međunarodnih konferencija i radionica, pri čemu se posebno ističe konferencija Cell Bio|An ASCB|EMBO Meeting 2022 u Washingtonu gdje je njezino usmeno izlaganje bilo izabrano između više od 500 prijava kao jedno od 16 semi-plenarnih usmenih izlaganja mladih znanstvenika. Uz to, do danas je objavila dva znanstvena rada u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima eLife i Nature. Tijekom doktorskog studija usavršavala se na Danskom centru za istraživanje raka u Kopenhagenu, dobitnica je Nagrade Branimir Jernej i dvije stipendije za sudjelovanje na konferenciji Cell Bio|An ASCB|EMBO Meeting 2022, bila je članica organizacijskog odbora za međunarodnu radionicu Biophysics of Spindle Assembly, te sudjelovala u popularizaciji znanosti na Otvorenim danima Instituta Ruđer Bošković. Svoje slobodno vrijeme aktivno provodi u prirodi te u druženju s obitelji i prijateljima.

ŽENE U ZNANOSTI: RELEVANTNI PODACI

Prema podacima studije Europske komisije She figures 2021, žene predstavljaju tek oko jedne trećine (32.8 %) ukupnog broja istraživača na razini Europske unije. Nadalje, Hrvatska je na 13. mjestu po udjelu žena s doktorskim diplomama s 53.9 %, dok je europski prosjek 48.1 %. Hrvatska je ostvarila zavidan rezultat po udjelu samozaposlenih žena u znanosti i inženjerstvu i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, gdje se sa 43.8 % nalazi na prvom mjestu. Prosjek EU u toj statistici je samo 24.8 %.

Da su žene u znanosti nedovoljno zastupljene dokazuje i činjenica da je od 1901. do 2022., Nobelova nagrada ženama dodijeljena samo 61 put (pri čemu je pet Nobelovih nagrada dodijeljeno laureatkinjama „For Women in Science“ programa), a muškarcima čak 893 puta. To znači da je udio žena među dobitnicama Nobelove nagrade svega 6.9 %.

Prema Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. lipnja 2021. o promicanju rodne ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), Europska unija se i dalje suočava s kroničnim nedostatkom žena na radnim mjestima, ali i unutar obrazovnih programa u području STEM-a. To dokazuje podatak da unatoč tome što žene čine nešto više od polovice europskoga stanovništva (51%) i čine 57,7% ukupnog broja osoba sa završenim visokim obrazovanjem, u EU-u čine tek petinu ukupnog broja znanstvenika i inženjera. Ozbiljnu prepreku ravnopravnosti žena i muškaraca u znanosti predstavlja i činjenica da je među osobama s diplomom iz područja STEM-a samo 36 % žena.

PARTNERI NACIONALNOG PROGRAMA »ZA ŽENE U ZNANOSTI«                             

L’ORÉAL je posvećen ljepoti već 115 godina. Sa svojim jedinstvenim međunarodnim portfeljem od 37 različitih i komplementarnih marki, Grupa je u 2023. ostvarila prodaju u iznosu od 41,18  milijardi eura i zapošljava više od 90 000 ljudi diljem svijeta. Kao vodeća svjetska kozmetička tvrtka, L’Oréal je prisutan u svim distribucijskim mrežama: e-trgovina, masovno tržište, robne kuće, ljekarne, parfumerije, frizerski saloni, robna marka i putnička maloprodaja. Istraživanje i inovacije i predani istraživački tim od preko 4.000 znanstvenika i 6.400 tehnoloških stručnjaka u središtu su L’Oréalove strategije koji je usredotočen na definiranje budućnosti ljepote i postajanje snažnom Beauty Tech tvrtkom. Više informacija: https://www.loreal.com/en/mediaroom/

UNESCO je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu koja u Hrvatskoj djeluje pri Ministarstvu kulture i medija te radi uz pomoć sustava Nacionalnih povjerenstava koja su glavna poveznica u dijalogu država članica i UNESCO-a. UNESCO je praćenjem žena na područjima svojeg rada – obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja te otvorenom komunikacijom uvelike doprinio njihovom boljem položaju u svijetu, a samim time i položaju žena znanstvenica u Hrvatskoj. Ured Hrvatskog povjerenstva za UNESCO djeluje u sklopu Službe za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija od veljače 2004. Širok djelokrug koji obuhvaća sva UNESCO-ova programska područja: obrazovanje, prirodne znanosti, društvene i humanističke znanosti, kulturu i komunikacije, rad Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Službe za UNESCO, između ostalog se sastoji i od koordinacije i povezivanja s drugim ministarstvima te vladinim i nevladinim institucijama.

PARTNERSTVO L’ORÉAL – UNESCO

Partnerstvo kompanije L’Oréal i UNESCO-a kojim je nastao projekt »For Women in Science«, već više od 20 godina prepoznaje potencijal žena u svijetu znanosti i nastoji promovirati njihovu ulogu u društvu u cijelosti. Program nagrađuje znanstvenice za izvanredna postignuća u unaprjeđenju znanstvenih spoznaja i njihovih doprinosa društvu te potiče mlade znanstvenice u njihovom daljnjem istraživačkom radu. Ovo inovativno i prirodno partnerstvo između multinacionalne korporacije kao što je L’Oréal i organizacije Ujedinjenih naroda iz godine u godinu okuplja sve veći broj izvanrednih mladih znanstvenica.

Kontakti i informacije o programu: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, Runjaninova 2, Zagreb; tel.00 385 1 4866 304 unesco@min-kulture.hr  unescocro@min-kulture.hr  https://min-kulture.gov.hr/

Kontakti i informacije za medije: Anja Ćurić Ivčević, 099 4882 864 anja.curic@grayling.com   Josipa Lučić, 091 631 2078 josipa.lucic@loreal.com

PRATITE NACIONALNI PROGRAM »ZA ŽENE U ZNANOSTI« NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Zajednica hrvatskih znanstvenika i svih onih koji podržavaju Nacionalni program »Za žene u znanosti« aktivna je na Facebook stranici i YouTube kanalu programa.

novo