Skip to content

Izvješće sa zatvaranja Kreativne riznice 2024.

Završena 10. Kreativna riznica. Pogledajte izvješće sa zatvaranja uz fotografije

Svi smo mi revolucionari, jer peta je industrijska revolucija počela baš one godine kada je na Ekonomskom fakultetu pokrenuta Kreativna riznica. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, prof. dr. sc. Vladimir Cini, tadašnji dekan EFOS-a, dao je nama, rizničarima, zadatak držati korak s petom svjetskom revolucijom, odnosno petom industrijskom revolucijom. Od tada do danas izgradili smo model kružne kreativnosti, mapirali sektore kreativne industrije, brendirali Ekonomski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, grad Osijek, Osječko-baranjsku županiju i Republiku Hrvatsku. Znanost i umjetnosti idu ruku pod ruku, jer znanstvenici su umjetnici, a umjetnici su znanstvenici. Spojeni inovacijom temeljnoj na vještini i znanju, kreativnost nadvladava ograničenja uvjetovana sustavom i okolnostima. Petu smo industrijsku revoluciju prepoznali 2015., u godini njezina nastanka, te danas proslavljamo desetu godinu Kreativne riznice utemeljene istodobno s revolucijom koju predstavlja. Zahvaljujem na podršci po kojoj smo svi zajedno revolucionari i jedni drugima vodici, gorivo koje nas vodi budućnosti.

Ovim je riječima prof. dr. sc. Jasna Horvat u četvrtak (25. travnja) navečer progasila zatvorenom 10. Kreativnu riznicu, popularizacijski simpozij kreativne industrije koji je u tri dana okupio velik broj praktičara i teoretičara kreativne industrije, a prije svega nastavnika i studenata – volontera zbog kojih je ovo događanje svojedobno zaslužilo i Državnu nagradu za znanost, a o njemu se, kao o primjeru dobre prakse, govorilo na mnogim svjetskim sveučilištima, pa i onima u SAD-u i Kini.

Inovativni se model kružne kreativnosti, koje su u svojoj knjizi Brendiranje kulturom: glagoljica predstavile prof. dr. sc. Jasna Horvat i prof. dr. sc. Josipa Forjan, osnivačice Kreativne riznice, pokazao u punom sjaju i na gala Vodikovoj svečanosti u Auli glagoljice. Počelo je odom Ars Hidrogenum, čiji je tekst napisala Jasna Horvat, a uglazbio ju je Luka Gotovac. “Vodikova oda proslavlja najjednostavniji kemijski element vodik/hydrogen čije je kreativnost upisana u sve što nas okružuje pa tako i u nas. Vodik je

zvjezdano gorivo i gorivo budućnosti koje u Auli glagoljice gori i večeras ohrabrujući nas na stvaranje”, rekla je Josipa Forjan, koja je uz dekana prof. dr. sc. Borisa Crnkovića bila voditeljica svečanosti. Cini je, uz zahvalu njezinim podržavateljima i pokroviteljima, istaknuo kako je obljetničko izdanje Kreativne riznice bilo posvećeno rizničarskoj kreativosti zaokružujući na taj način sve  prethodne godine rizničarenja koje su obilježile i usmjerile životopise rizničara i svih sudionika.

Josipa Forjan naglasila je važnost vodstva i kreativne vizije, progasivši dekane Cinija i Crnkovića Dekanima Vodicima. “Predvoditi osim vizije znači i ravnopravno surađivati i razgovarati sa svojim suradnicima. Poticati ih i hraniti njihov entuzijazam”, opisala je nagrađenike. Nagrada Vodik pripala je i sudionicima panela koji je ostvario najviše ocjene posjetitelja na 9. Kreativnoj riznici. Riječ je o sudionicima panel-rasprave Krađa autorstva Mariju Romuliću, Valentini Vižintin, Vladimiru Novickom, Slavenu Batoreku, Marijani Bošnjak i Ivici Muratu.

Prof. dr. art. Robert Raponja, predsjednik povjerenstva Milenijskog natjecanja iz kreativne industrije, koje je iznjedrila Kreativna riznica, uručio je pak nagrade u kategoriji Kreativni planet, u kojoj su se natjecali studenti iz cijelog svijeta. Treće je mjesto pripalo timu Dioklecijanovi psiholozi Filozofskog fakulteta u Splitu (mentor: Tonći Jukić, članovi tima: Marta Penava, Tia Grgin), drugo mjesto timu Digitalna glagoljica Ekonomskog fakuteta u Osijeku (mentorica; Karla Bilandžić Tanasić, članovi tima: Matija Rakitić, Robert Ello, Filip Škoro), a prvo timu Vilonija s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Osijek (mentorica: Stela Jokić, članovi tima: Karolina Sušac i Klara Opačak).

Sudionike Milenijskog natjecanja pokreću posvećenost i entuzijazam, a gorivo je to koje pogoni uvijek iznova i brojne rizničare. “Od prvog nacrta Kreativne riznice do danas ona se razvila u platformu na kojoj se njeguje mentorska suradnja nastavnika i studenata te smo kroz deset godina organiziranja svjedočili snažnim uzajamnostima, učenjima i napretku naših studenata. Hvala vam svima! Rizničari su i profesori, odnosno organizatori Kreativne riznice”, naglasila je Forjan pozvavši uzvanike da pogledaju film o deset godina ovog jedinstvenog popularizacijskog simpozija. “Uspjeli smo pronaći i pohraniti dragocjenosti koje pripadaju svima nama, ali nikome pojedinačno sve dok od njih ne načinimo rijetkosti potpisane imenom tvorca, stvorca i kreativnog umotvorca”, istaknula je.

Istinitost tvrdnje Jasne Horvat, znanstvenice, sveučilišne nastavnice i književne autorice renesansnih interesa za znanje, kakvom ju je opisao prof. Cini, prema kojoj su znanstvenici umjetnici, a umjetnici znanstvenici, zrcalila se i u umjetničkom segmentu Vodikove svečanosti, demonstrirajući u svoj svojoj raskoši model kružne kreativosti ovdje i sada, baš na Ekonomiji!

U režiji prof. dr. art. Roberta Raponje, a u izvedbi Katice Šubarić, Davora Tarbuka i Ane Stanković, prikazani su Ars Hidrogenium, Ars Meandrum, Ars Eugenium, Atanor i Marko Polo (dio romana Vilijun), dok je Bojan Draksler zaslužan za videoprojekcije.

Ivana Jobst interpretirala je Abecedu kreativne industrije, pa završimo tako obljetničku Kreativnu riznicu, i to glagoljičkim pismom, koje Ekonomski fakultet i Institut Andizet žele upisati u Popis svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a. “Ja koji poznajem slova govorim da je dobro časno živjeti na Zemlji”, glagoljala je na početku 10. Kreativne riznice Jasna Horvat. Neka to bude i zaključak i moto.