Marija Galić stilistikom bliskoj lirskoj apstrakciji, ali i traganjem širinom asocijativne figuracije opredmećuje stanja punine smisla postojanja i upućenosti čovjeka transcedentalnom
Meditativno u tvarnom izložba je Marije Galić otvorena 4. ožujka u galerijskom prostoru Zelenih i plavih Sesveta u Sesvetama, a može se pogledati do 24. ožujka 2024. godine
Stanko Špoljarić
DUHOVNOST MEDITATIVNOG U TVARNOSTI SLIKARSKOG ČINA
Meditativni pristup u slikarskom činu, vjerojatno spada u posebno intimni vid odnosa umjetnika i djela. Vidljiv u slojevitom otkrivanju promišljene ideje, suptilnom karakteru forme, često psihogramskog kazivanja. I uvjetom bez kojeg se ne može – iskrenosti. Marija Galić stilistikom bliskoj lirskoj apstrakciji, ali i traganjem širinom asocijativne figuracije opredmećuje stanja punine smisla postojanja i upućenosti čovjeka transcedentalnom. Svojim svjetonazorom povezuje zbilju slikanja i molitvu, do stanja ispunjenog osjećanjem sakralnog. Bez navođenja doslovno činjeničnog u prizorima kršćanske ikonografije, Marija slikarskom i duhovnom dubinom s razumjevanjem prihvaća poruke Evanđelja, koncentrirane na njihov sukus, i otvorenošću pitanjima nade i radosti. Takav stav traži umjetničku i ljudski odgovornost, slikarsku odmjerenost, no bez kalkuliranja slikanja na sigurno, već prepuštanja i nitima emocionalnog. I kada se radi o ozračju lirskog, i konotacijama dramatskog. S utkanošću doživljaja i prije prvog poteza kistom, rasta u svakoj dionici stvaranja. S mogućim logičnim zastancima, i sadržajno zrelim nastavljanjem novom energijom u kontroliranom i slobodnom slikarskom uzletu.. U polju slike reda i silnica povremenih simpatičnih nepredvidljivosti, kompozicijskog razlomka, s rezultatom Marijinog prepoznatljivog rukopisa. I geste napete oblikovne mrljolikosti, i smirnog poteza pravilne ritmizacije. Dva pola nisu u suprotnosti, relativna marnost izvedbe i blago ekspresionističko pulsiranje jeka su raspoloženja, utkana u jedinstvo dojma. I htjenja osvajanje ljepote. I to ne one površne atraktivnosti, već one unutrašnje, sinonima za već spomenutu meditativnost. I imenovanje slika o tome govori, “Molitva”, “Tragom svjetla” … Ozarene njegovanjem slikarske površine, stvorenog sklada segmenata i cjeline, s primjenom i organičkih, metaforičnih, oblika. I kružnosti sunca (nebeskog savršenstva) i naglašenih vertikala, s izrastanjem u dojmu i izvan fizičke datosti konkretnih slika ispunjenih blistavošću svjetla. Te čvrstih ploha s vibrantnim izdancima, prožetim bliskim joj kolorističkim vrijednostima. S primjerima i tonske suzdržanosti, ali i kromatike visokog intenziteta. Marija ne teži toliko raznolikosti palete već zvučnošću pojedine boje (primjerice crvene) izražava i smiraj i krik, te tvarnošću titraja palete simbolično naznačuje put kojim misaono svakom slikom prolazi. U opusu stilske dosljednosti sačuvane i u potrebitom udaljavanju od nukleusa posvojene poetike. I umjetnošću dosegnute prisnosti sa svevremenošću u nadprostornosti teološkpg, prepoznatog od Marije i u prividno oku neznatnom, no darovanom ljubavlju. Marija ne isključuju niti note intrigantnog, na osobnoj i univerzalnoj razini, sa svjesnošću konstante svetog u svakodnevici.
U djelima zanimljivog korištenja novih mogućnosti slikarske gradnje. Slike pod slikom. Ispod naslikanog, postoji i drugo lice. Uglavnom reduciranije likovne razvedenosti, drugačijeg karaktera boja, vidljivo tek okom posebne kamere. Čineći na ovaj ili onaj način (uz poneki izuzetak) sastavnicu sadržaja prvog plana. Sa samodostatnošću lica i svojevrsnog naličja. InfraRed Art oznaka je tehničke inovacija povezane s umjetničkim tvorbenošću. Nikako se ne radi o pukoj dosjetci, već konceptu drugačijeg, slojevitijeg čitanja, dijaloga vidljivog i memoriranog, s izmjenom položaja slika u sintezi doživljaja. S prizvukom tajnovitog. Marija Galić veliki broj dojmljivih djela posljednjih godina slikala je tom metodom, prezentiranim i na ovoj izložbi, dajući važan prilog i ovom načinu izražavanja u ukupnosti hrvatske moderne umjetnosti.
Autorica fotografija: Mirjana Spajić Buturac
