Skip to content

MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA DR.SC. KOMUNIKOLOGIJE, ZAGREPČANKOM, LJILJANOM BUHAČ

Mudar čovjek ne kaže sve što misli, ali misli sve što kaže

Kroz rad i u komunikaciji s ljudima sam uočila da meni a i ostalim sugovornicima nedostaju adekvatni komunikacijski alati. Da često jedno mislimo drugo kažemo, da se nađemo u situaciji da trebamo obrazlagati što smo rekli, nedostaje nam primjerena komunikacija, ne vladamo svi baš najučinkovitije komunikacijskim alatima i da se često zbog krive riječi na krivome mjestu i nerazumijevanja nađemo u neugodnoj situaciji pa čak i konfliktu. Područje komunikologije me zanimalo pa sam i svoje akademsko obrazovanje, stručno usavršavanje usmjerila na komunikaciju. Najuži interes moga komunikacijskog rada je neverbalna komunikacija. Odlučila sam se da ću se na tom području obrazovati i usavršavati te svoje znanje i iskustvo podijeliti i prenijeti.

Kako biste definirali komunikologiju?

Komunikaciju bih definirala kao najljudskiji pojam moderne znanosti i prakse. Komunikacija je važna društvena vještina za cijeli život. Sve počinje i završava  komunikacijom. U životu ne dobivate što zaslužijete već ono što komunicirate. Dobrom komunikacijom gradimo dobre odnose kako na poslovnom polju tako i u privatnom  životu. Komunikacija je razmjena informacija. Zato imamo dva uha jedna usta što nam govori da više slušamo manje govorimo. Komunikacija je spoj  racionalnog i emotivnog. U komunikaciji postoje šest osnovnih načela koji utječu na uspješnost komunikacije i izgradnji dobrih odnosa: 1. Komunikacija je neizbježna – u interpersonalnoj situaciji nije moguće NE- komunicirati. 2. Komunikacija je nepovratnac- trebamo birati riječi. Riječi trebaju raditi za nas a ne protiv nas. Kriva riječ na krivome mjestu je kao nagazna mina. Zato trebamo biti na oprezu. Odgovorni smo za izgovorenu riječ.  3. Komunikacija je neponovljiva –  nemoguće je ponoviti potpuno istu situaciju. 4. Komunikacija sadrži verbalni i neverbalni dio –  93% komuniciramo neverbalno  od toga 55% komuniciramo tijelom – geste, mimika, položaj tijela, rukovanje… 38% komuniciramo paraverbalno to su riječi, boja glasa, brzina govorenja 7% komuniciramo sadržajno. Prvo svi vidimo i čujemo 93% a onda se fokusiramo na 7% sadržaj. Jedno bez drugoga ne može. Zato ja uvijek kažem Gledajte što vam drugi govore! 5. Komunikacija je dvosmjerna- za komunikaciju je potrebno dvoje onaj tko govori i onaj tko sluša i obrnuto. 6. komunikacija ima sadržajni i odnosni aspekt – sadržajni aspekt se odnosi na predmet razgovora, odnosni aspekt se odnosi na očekivanja i stavove sugovornika. Komunikacija uključuje povjerenje, integritet, empatiju i iskrenost.  Mnogi će stvarati dojam o nama na temelju komunikacijskog stila. Kao što možemo vidjeti da komunikacija nije baš jednostavna.  Osnovno pravilo    komunikaciji je nije važno što kažete, nego kako vas razumiju, nije važno što  pokažete, nego što drugi vide i nije važno što ste mislili, nego što su drugi razumjeli.

See also  Razgovor s osnivačicom udruge za osobe s intelektualnim teškoćama, Šemsom Mustačević

Mi smo narod koji kafeniše i puno govori. No, je li se čujemo i razumijemo?

Poznati smo po  „kafenisanju“, druženju ali nažalost i po tome da smo loši slušači. Puno pričamo ništa ne kažemo, ništa ne čujemo, a najmanje se razumijemo. Govor je izvor svih nesporazuma – Antoine de Saint-Exupéry: Mali princ.

Mogu li se svi problemi riješiti asertivno kroz razgovor?

Asertivna komunikacija je jedini prihvatljiv i najučinkovitiji stil komuniciranja. To podrazumijeva direktnu i iskrenu komunikacija. To ne podrazumijeva što na umu to na drumu. Asertivno komuniciranje je iznošenje svojih stavova, želja, potreba a pritom uvažavati to  isto kod sugovornika.  Važno je da poštujemo svoje potrebe i prava u komunikaciji, poštujemo prava i potrebe sugovornika i da uvažavamo različite stavove i mišljenja. Govor je dar bogova- iskoristimo ga. Asertivno komuniciranje nije tko je u pravu a tko u krivu već što je ispravno. Ovaj stil komuniciranja je put od razumijevanja, od razgovora do dogovora. Kažu da je put u pakao popločen – dobrim namjerama tako je i sa lošim razgovorima. Asertivnost nam neće uvijek garantirati dogovor s drugima,  ali će nam pomoći  da se osjećamo bolje, jer smo jasno rekli što mislimo i što želimo u pravo vrijeme i na pravome mjestu. Komunikacija je kao vožnja bicikla – ako želiš da održiš ravnotežu i odnose trebaš birati riječi. – to je asertivnost.

Nedostaje li nam kvalitetnog razgovora?

Svi uspješni ljudi znaju odlično razgovarati. Razvili su sposobnost da prirodno i spontano komuniciraju sa skoro svakim i snalaze se svim komunikacijskim okolnostima. Vještina dobrog razgovora/komunikacije pomaže nam u stvaranju dobrih odnosa s ljudima u poslu  i privatnom životu. Mudar čovjek ne kaže sve što misli, ali misli sve što kaže. U komunikaciji osnovno pravilo je dva puta mjeriti jedanput rezati. Od viška može zaboljeti glava.  Lijepe riječi vrijede puno, a stoje malo!

Naravno, nedostaje kvalitetnog razgovora. Razgovori su se sveli na osobnu razinu a ne sadržajnu. Kvalitetan razgovor zahtjeva uvažavanje sugovornika i ako se ne slažemo s njegovim mišljenjem i stavom.  Nemamo strpljenja slušati jedni druge, prekidamo sugovornika, dovršavamo tuđe rečenice. Sve su to odlike nekvalitetne komunikacije. Mnogi bi problemi na svijetu nestali kad bi ljudi razgovarali jedni s drugima, umjesto jedan o drugima.  Pa možemo zaključiti da ponekad, nakon razgovora s nekim ljudima, čovjek osjeti potrebu da prijateljski pomiluje  kamen, osmjehne se drvetu i sa puno poštovanja  skine kapu pred magarcem….

See also  MALI ŽENSKI RAZGOVORI S UMIROVLJENOM PRAVNICOM I PREDSJEDNICOM ŽUPNOG CARITASA U VARAŽDINU, ANICOM TURKOVIĆ

Koji narodi međusobno imaju razvijenu najslabiju komunikaciju?

Ne bih mogla istaknuti niti jedan narod da ima slabo razvijenu međusobnu komunikaciju. Ne možemo ne komunicirati. Neke nacije su malo zatvorenije neke otvorenije ali svi komuniciraju. Nijemci su nacija koji ne troše puno riječi, suzdržaniji su,  kod njih komunikacija je jasno i kratko, Talijani komuniciraju u jednom dahu – ne znate gdje im je prekidač da ih zaustavite. Divne su različitosti i u tim različitostima možemo uživati u razgovoru.

Koliko IT tehnologija utječe na međusobnu komunikaciju?

IT tehnologija puno utječe na međusobnu komunikaciju. Koliko ima svojih prednosti toliko ima i nedostataka. Prednost je što informacije možemo brže proslijediti a nedostatak je što se izgubio socijalni kontakt. Mi smo društvena bića i socijalni kontakt nam je bitan. Osobno korištenje društvenih mreža doživljavam kao otuđenje od ljudi.  IT tehnologija  je  postala naša svakodnevnica i jedan od načina brze razmjene informacija i postala je pokretač promjena. IT tehnologija zasigurno utječe na međusobnu komunikaciju ali sve ovisi o nama. Ne bismo smjeli dozvoliti da nas „strojevi“ otuđuju.

Jesmo li prije kojih 50 godina kvalitetnije komunicirali nego danas?

Zasigurno se  je prije 50 godina kvalitetnije komuniciralo. Ljudi su se družili, više razgovarali.  Svi su imali sve informacije, problemi su se rješavali raspravom.  „Svađali“ smo se uživo a to danas radimo preko društvenih mreža. Nakon dobre rasprave svi su završavali na druženju a danas „tučemo“ do sedmog koljena u nesporazumima. Uvažavali su se sugovornici bez obzira na osobni stav o osobi, komunikacija je bila sadržajna, nisu se javno koristile pogrdne riječi.  Bilo je vrijeme veće kulture u razgovoru.

Vjerujem da će se to promijeniti bez obzira na napredak tehnologije. Empatija i odnosi se ne razvijaju preko mobitela već osobnim kontaktom.

Koje knjige volite čitati?

Strastveni sam čitač, pa se u mom spektru knjiga osim stručne literature koja je vezana za moj posao, mogu naći i dobri krimići, putopisni zapisi a volim i autobiografije osoba koje su obilježile povijest i unijele promjene.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Volim boraviti u prirodi. Stanujem u predgrađu grada i okružena sam prirodom. Uživam u društvu svojih ljubimaca. Opuštam se uz dobru knjigu i volim se družiti sa prijateljima.

Do kojih vrijednosti držite u životu?

Elvis je jednom rekao “Vrijednosti su poput otisaka prstiju. Svatko ima svoje i ostavljamo ih gdje god da krenemo.“  Moje temeljne životne vrijednosti su obitelj,  odnosi s ljudima, dostojanstvo, poštenje, ljubav, kultura, priznati grešku vrlina je velikih ljudi, humanost – Humanost je ocean; ukoliko se nekoliko kapi oceana uprlja, cijeli ocean ne postaje prljav. – Mahatma Gandhi, zahvalnost i sreća, sloboda, empatija, davanje…

Kako ste si posložili prioritete?

Prioritete u životu sam posložila po načelu Charlesa Knighta  “…vaše zdravlje je na prvom mjestu, bez toga nemate ništa.  Obitelj dolazi na drugo mjesto. Zatim slijedi vaš posao, prijatelji.  Bolje je da prepoznate i organizirate prve dvije stvari, da bi se mogli posvetiti trećoj.”

See also  MALI ŽENSKI RAZGOVORI S UVAŽENOM PJESNIKINJOM I KNJIŽEVNICOM, PROF. HRVATSKOG I ENGLESKOG JEZIKA, BOŽICOM JELUŠIĆ

Profesionalni planovi za budućnost?

Budućnost vidim i dalje u prenošenju svoga znanja i iskustva. Nastavit ću ono što najbolje znam i volim educirati kako komunicirati, kako teške stvari kazati na mekši način i  pritom uživati u razgovoru.

Kakva nam je razina političke komunikacije u Saboru i na javnim mjestima?

Političari se ne mogu pohvaliti da komuniciraju sukladno njihovim funkcijama. Pogrdne riječi, vulgarizam, prostačke riječi i birtijaški vokabular postale su sastavni dio medijskog diskursa. Osobe koje obnašaju najviše državne dužnosti trebale bi biti uzor građanima, mladima svojim ponašanjem i komunikacijom. Svjedoci smo verbalnog rata istaknutih političara. Komunikacija se odvija na osobnoj razini, puca se po obitelji ne biraju se riječi. Glavni akteri neprimjerene komunikacije su osobe koje trebaju postavljati pravila ponašanja, poticati vrijednosti, osuđivati govor mržnje, biti tolerantni na različito mišljenje i stav je neprihvatljivo. Zabrinjavajuće je što akteri takve komunikacije smatraju da je to sloboda govora, da mogu izreći svoje mišljenje od drugome a da pritom ne vode računa da svojom izgovorenom riječju štete integritetu osobe o kojoj govore, uvjereni su  da je taj način verbalnog nasilja društveno prihvatljiv i samodopadno se smješkaju i pritom su jako dobro zabavljaju.  Komunikacija u javnom prostoru od odgovornih osoba vrlo je niska.  Kriva je percepcija stvorena u javnosti da sloboda govora funkcionira na principu mogu reći što hoću i gdje hoću. U javnom prostoru komunikacija trebala bi biti proaktivna, poštivati različita mišljenja i stavove, baviti se sadržajem, a ne osobom, da nas uči dijalogu i uvažavanju.  Nama kao građanima niti je smiješno niti zabavno.  Trebali bi primijeniti onu Tolstojevu: “Rijetko ćeš se pokajati zbog onoga što si prešutio, a veoma često ćeš se pokajati zbog onoga što si kazao, i još češće bi se kajao kada bi znao sve posljedice svojih riječi“.