Grad Beč u vrijeme klimatskih promjena dopunom Zakona o zaštiti drveća želi smanjiti rušenje stabala te povećati broj sadnica novog drveća
Sandra Knežević
Zelene površine u gradu imaju velik utjecaj na kvalitetu života, a Beč je jedna od najzelenijih metropola u svijetu.
Austrijska je prijestolnica s više od 500.000 stabala i oko 1.000 parkova jedna od najzelenijih u svijetu, a to uvelike utječe i na kvalitetu života njenih sugrađana. Drveća pozitivno utječu na mikroklimu, poboljšavaju kvalitetu zraka, snižavaju temperaturu i nude hladovinu za vrijeme velikih vrućina. Kako bi se zelene površine očuvale i dodatno proširile te se tako smanjile posljedice klimatskih promjena, u Beču će se krajem siječnja ove godine donijeti dopune Zakona o zaštiti drveća.
Osim kontinuirane sadnje novog drveća, zaštita i očuvanje postojećeg za austrijski je glavni grad od velike važnosti. Novim strožim propisima rušenje stabala bit će manje nemarno, a broj zamjenskih stabala kao i naknade za njihovo rušenje odnosno kazne bit će veći. Bečki zakon o zaštiti drveća time će postati najučinkovitiji u cijeloj Austriji, a sve s ciljem proširenja i očuvanja zelenih površina i njihove bioraznolikosti te zaštite klime. Kako ističu iz Odjela za zaštitu okoliša Grada Beča, poduzimaju se veliki koraci kako bi se do 2040. ostvario plan klimatski neutralnog grada.
Zaštita drveća učinkovitija i dulja
Zakonskim dopunama Grad Beč u prvoj liniji želi osigurati da je veći broj drveća zaštićen, da se manje drveća ruši te da kvaliteta stabla koje se sadi kao zamjena za posječeno bude veća, pa da tako ima veći utjecaj na klimu. Zamjensko drveće će tako morati imati opseg debla od 16 do 18 centimetara (umjesto dosadašnjih osam) te veliku krošnju. Moguća i je sadnja drveća starog 25 godina visine desetak metara s obujmom krošnje od četiri metra. Također, umjesto dva manja stabla, može se posaditi i jedno veće s opsegom debla od 25 do 30 centimetara. Vrijeme zamjenske sadnje produženo je s pet na deset godina, a novo stablo uživat će u takozvanoj početnoj njezi umjesto pet čak deset godina.
Više novca za zaštitu drveća
Gradska vlast godišnje dobije mnogobrojne zahtjeve za rušenjem stabala. Drveća se često nađu na putu kako građevinskim pothvatima tako i infrastrukturnim projektima poput proširenja linije bečke podzemne željeznice. Usto se stara, bolesna ili oštećena stabla kao i ona koja predstavljaju opasnost za sigurnost čovjeka moraju rušiti. I u tom slučaju je sadnja zamjenskog drveća obvezujuća. Povećanjem naknada za rušenje drveća osigurat će se više sredstava za zaštitu drveća i klime. Naknada od 1.090 eura nije se povećavala od njenog uvođenja 1998. godine, a sada će novim odredbama iznositi 5.000 eura. Onaj tko ruši drveće bez prethodno ishođene dozvole, može očekivati kaznu od minimalno 1.000 eura, a penali mogu dosegnuti visinu i od 70.000 eura.
Dopunama Zakona o zaštiti drveća Grad Beč hvata se u koštac s klimatskim promjenama. Svako dodatno stablo pomaže u lakšem podnošenju ljetnih vrućina te proširuje ponudu rekreacijskih mogućnosti u austrijskoj prijestolnici, ističe član bečkog poglavarstva za klimu Jürgen Czernohorszky. On također najavljuje kako se u Beču planira sadnja od 1.000 do 1.500 stabala godišnje na novim lokacijama.
O gradskom drveću i parkovima brine bečki Magistratski odjel za održavanje gradskih vrtova MA 42, bečko stambeno poduzeće Wiener Wohnen te privatna poduzeća.
