Skip to content

PRAZNIK KULTURE, SLAVLJE HRVATSKOG NARODA U CRNOGORSKOM SRCU

Povodom 13. siječnja, Dana Hrvata u Crnoj Gori

U srcu crnogorske obale, među slikovitim fjordom Bokokotorskog zaljeva, 13. siječanj postaje dan kada se čuje zvuk ponosa i slavlja. To je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, jedinstvena prigoda okupljanja zajednice kako bi proslavili svoju bogatu kulturnu, književnu i jezičku baštinu

Fokus ovog autorskog teksta usjmeren je ka Boki kotorskoj, regiji koja je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju i očuvanju hrvatskog identiteta unutar Crne Gore. Boka kotorska, poznata po svojoj nevjerojatnoj ljepoti i dugoj povijesti, nije samo prirodno blago, već i kulturni epicentar. Gradovi poput Kotora i Tivta predstavljaju mjesta gdje se prepliću stranice najlepše hrvatske i crnogorske istorije. Ovom prilikom, sjećamo se bogate književne tradicije koja je procvjetala upravo na ovim prostorima, gdje su pisani stihovi koji su vješto prenosili ljepotu i patnju ovog kraja. Grad Kotor, okružen svojim impresivnim zidinama, nosi u sebi priče velikih pisaca koji su kroz svoja djela obogatili hrvatski književni korpus. Njegova kulturna scena uvijek je bila inspiracija, a hrvatski jezik, oblikovan snažnim utjecajem katoličke tradicije, odražava jedinstveni identitet Hrvata u Crnoj Gori. Ova regija bila je domaćin mnogim istaknutim književnicima čija su djela odjekivala širom Balkana. Kotor, Perast, Tivat, Budva, Bar, Hereg Novi i druga primorska mjesta sjedište vlastele i gospodara, su prostor đe su se ispisivale najlepše stranice istorije. Kotorske palate i dvorci svjedoče o periodima sjaja i moći, a istovremeno su bili nosioci umjetnosti i kulture. Vlastela koja je kroz stoljeća vladala ovim prostorima bila je nosilac kulture koja je prožimala i obogaćivala zajednicu, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Jedrenjaci i brodovlasnici, čije su bogatstvo utkali u katedrale i kapele, daju posebnu čar i raskoš ovom pejzažu. Njihova nesebična podrška umjetnosti i arhitekturi nije samo ostavila neizbrisiv pečat na gradovima Bokokotorskog zaliva, već je i obogatila kulturnu baštinu ovog područja, stvarajući jedinstven spoj pomorskog sjaja i duhovne veličanstvenosti. 

Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori prilika je da se odaje počast ovim gradovima, svim Hrvatima i njihovoj neprocjenjivoj ulozi u oblikovanju identiteta. Ovaj dan simbolizuje zajedništvo, kulturnu raznovrsnost i ponos na nasleđe koje je duboko usađeno u tkivo Bokokotorskog kraja. Neka svaki korak ovih gradova odjekuje sjećanjem na prošlost i osvijetli put ka budućnosti, đe se različitost slavi kao bogatstvo koje obogaćuje svaku zajednicu. U tradiciji jednog naroda ogledaju se njegova prošlost i budućnost, a iz nje možemo mnogo naučiti i o hrvatskoj sadašnjosti. Tradicija nosi važnu poruku o tome kako se snagom, nadom, ljubavlju, čvrstom vjerom i zajedništvom mogu prevazići poteškoće, sačuvati ognjište i ostvariti suživot sa drugim narodima u Crnoj Gori. Posebnu ulogu i značaj u očuvanju hrvatske kulturne i političke baštine u Crnoj Gori imaju:  Adrijan Vuksanović, vođa Hrvatske građanske inicijative, nije samo ključni politički lider Hrvata u Crnoj Gori, već se ističe kao jedan od najprepoznatljivijih i najinspirativnijih savremenih političkih lidera Hrvata, ne samo u Crnoj Gori, već i u Evropi. Njegova neumorna predanost zajednici, vizionarski pristup i sposobnost da izgradi mostove između različitih zajednica postavljaju ga u red istaknutih lidera koji oblikuju budućnost Hrvatskog naroda u ovom dijelu Evrope. Vuksanovićev doprinos političkom pejzažu nosi sa sobom ozbiljan uticaj na unapređenje položaja Hrvata i promovisanje zajedništva unutar evropskog konteksta. Zvonimir Deković, sa druge strane, izrastao je u nezaobilaznu figuru u očuvanju i promociji hrvatske kulture u Crnoj Gori. Njegova strast prema umjetnosti, književnosti i tradiciji nije samo odjekivala u riječima, već se konkretizovala kroz stvaranje brojnih knjiga, publikacija i časopisa koji ne samo da svjedoče o bogatstvu Hrvatskog naroda, već i osvjetljavaju put za nove generacije. Dekovićeva uloga nije samo u čuvanju naslijeđa; on neumorno inspiriše mlade da ne samo cijene, već i njeguju svoj kulturni identitet, ostavljajući neizbrisiv trag koji će nositi kroz vlastitu budućnost. Ana Vuksanović, neumorna profesorica i posvećena službenica Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, svojim velikim doprinosom ne samo da obogaćuje hrvatsku zajednicu, već i postavlja standarde predanosti i odanosti svojim zadacima. Njena posvećenost organizacionim aspektima i naporima u promovisanju interesa Hrvata u Crnoj Gori čine je nezaobilaznom figurom unutar zajednice. Njeno liderstvo nije samo administrativno; ona osvetljava put prema jačanju zajedništva, istovremeno hrabreći pojedince da budu ponosni na svoj kulturni identitet. Ana Vuksanović, kroz svoj rad, postavlja temelje za očuvanje nasleđa i kontinuirano jačanje zajedničkog identiteta Hrvata u Crnoj Gori. Dijana Milošević, predana profesorica, ne samo da prenosi znanje u učionici, već je i ključna figura u očuvanju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori. Njena posvećenost obrazovanju ne samo da jača svijest o bogatom kulturnom nasleđu, već i inspiriše mlade naraštaje da cijene svoje korijene. Njena posvećenost prema predavanju ne završava se samo na prenošenju gradiva; ona gradi mostove između prošlosti i sadašnjosti, pomažući svojim učenicima da shvate značaj očuvanja tradicije. Miloševićeva uloga u obrazovanju predstavlja neizostavan dio u formiranju identiteta Hrvata u Crnoj Gori, stvarajući buduće nosioce kulturne svijesti i ljubavi prema vlastitom nasleđu. Marin Čaveliš, inženjer, književnik i naučnik, ne samo da odražava vrhunsku stručnost u svojoj inženjerskoj karijeri, već i unapređuje hrvatsku kulturu svojim doprinosima književnosti. Njegov višestruki talenat ogleda se u njegovom posvećenju razvoju inovativnih tehnologija, istraživanju i stvaranju u području inženjeringa, istovremeno noseći perom očaravajuće priče koje preplavljuju dušu i osvetljavaju put ka dubljem razumevanju hrvatskog identiteta. Čavelišev doprinos Hrvatima nije samo u njegovim tehničkim dostignućima, već i u obogaćivanju kulturne i književne baštine svojom jedinstvenom perspektivom i strašću prema rastu i razvoju zajednice. Navedeni pojedinci zajedno sa mnogima drugima čine neprocjenjivu mrežu entuzijasta i vizionara posvećenih očuvanju i jačanju hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Njihov doprinos ističe se kao svetionik u izgradnji mostova između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskog naroda u našoj prelijepoj Crnoj Gori. Draga braćo Hrvati, Neka vaš praznik, Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori, bude ispunjen toplinom, radosti i nezaboravnim trenucima. Neka svako crnogorsko srce osjeti snagu zajedništva koju dijelimo, jer su vaša tradicija, kultura i identitet neizbrisivi djelovi bogatstva naše zajedničke baštine. U ovim trenucima proslave, želim vam obilje ljubavi, sreće i mira.  Nema te oluje, bure i orkana koja može umanjiti snagu hrvatskog naroda i duha. U srcima vas Hrvata plamti ponos koji hrani vašu volju za slobodom, tradicijom uklesanom u kamenu vaše prošlosti. Vi ste narod neugasivog plamena, čuvari vatre koja obasjava put ka budućnosti. Ujedinjeni u srcu, nepobjedivi u duši – Hrvati kročite naprijed sa hrabrošću svojih predaka i snagom svojih snova.