Skip to content

Sudbinski zvuci Brahmsa i Beethovena uoči blagdana Svih svetih

Uoči blagdana Svih svetih, u utorak 31. listopada 2023. u 19.30 sati, na programu je riječkog  Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca simfonijski koncert „Sudbinski zvuci: Brahms, Beethoven“

Milena Jerneić

Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor, pod dirigentskim vodstvom šefa dirigenta, maestra Valentina Egela, izvest će prigodna uzvišena djela dvojice velikih skladatelja, Johannesa Brahmsa i Ludwiga van Beethovena.

Prvo djelo na programu Brahmsov  je Begräbnisgesang, op. 13 („Pogrebna pjesma“), njegovo rano, mladalačko remek-djelo iz razdoblja kad je tek počeo pisati zborsku glazbu. Istodobno tragično i puno nade, napisano je 1858., dvije godine nakon smrti Roberta Schumanna, pa se pretpostavlja da je skladano upravo njemu u sjećanje kao najljepši glazbeni nekrolog. Stilski besprijekorno, iako neveliko djelo ima vrlo dirljiv, potresan učinak

Prije nego što se nastanio u Beču, Brahms je bio zborski dirigent u raznim mjestima i pritom razvio istančan osjećaj za zborsku glazbu, posebno glazbu za orkestar i zbor. Probio se svojim slavnim Njemačkim requiemom 1868., nakon čega su uslijedila druga djela za mješoviti zbor i orkestar. Jedno takvo djelo je njegova „Sudbinska pjesma“, Schicksalslied, Op. 54, uglazbljeni niz stihova Friedricha Hölderlina u kojima pjesnik opisuje život na nebu i na zemlji: u nebeskim visinama ispunjenim svjetlom samo je osjećaj blaženog mira, dok ovdje na zemlji nemirno lutamo i uranjamo u neizvjesnost. Takav kontrast vapio je da bude uglazbljen. „Blistavi, nebeski povjetarci“ podareni vječno blaženima suprotstavljeni su nemirnom postojanju ljudskih bića koje je podložno okrutnim hirovima i prijetećim olujama sudbine. Ponekad nazivanom Brahmsovim “Malim requiemom”, „Sudbinskom pjesmom“ autor je stvorio  vrlo osobnu interpretaciju teme sudbine u bezvremenom glazbenom djelu koje i danas duboko impresionira slušateljstvo u koncertnim dvoranama.

A nakon Brahmsove „Sudbinske pjesme“, u drugom dijelu koncerta slijedi veličanstvena Beethovenova Sudbinska simfonija, Peta simfoniju a c-molu, op. 67.

Dramatična i revolucionarna, praizvedena 1808. godine, brzo je postala najprepoznatljivije djelo klasične glazbe na svijetu, prvenstveno zahvaljujući snažnom početnom motivu od četiri note, najpoznatijima u klasičnoj glazbi, koje su prepoznate kao „kucanje sudbine na vrata“.

Beethovenova Peta simfonija kreće od tragičnog fatalizma pa do plamtećeg trijumfa.

Rađala se pune dvije godine, od 1805. do 1807. godine Ugledni svjetski muzikolozi našli su i literarno tumačenje četiriju stavaka ove simfonije: Borba, nada, očajanje, pobjeda.

Optimized by Optimole