Živimo u vremenu ‘električne’ fotografije koja je pred dvije godine proslavila svoj 120 rođendan
Ivica Kiš
Prve fotografske slike snimljene električnom rasvjetom nastale su 1901. godine.
Od otkrića tog moćnog medija (fotografije), 1839. godine do 1901. (62 godine) fotografske slike su se snimale (i izrađivale) samo pri dnevnoj (prirodnoj) svjetlosti.
Na sjednica akademije znanosti u Parizu 7. siječnja 1839. godine, u predstavljanju otkrića Louisa Daguerrea, Dominique François Arago je rekao:
“Ovim otkrićem nastat će preokret u umjetnosti crtanja i bakroreza, kojem se posljedice još ne mogu predvidjeti, budući da se tim otkrićem priroda ista u jednom trenu oka i bez pomoći ljudske ruke, kao u zrcalu ulovljena prikazuje.”
(pogledaj; http://fotozine.org/index.php?knjiga=odkritje)
Pisao sam nešto o tome i objavio u fotozinu i na facebooku
http://fotozine.org/index.php?knjiga=galerije&poglavlje=436&list=11309&element=757672
https://web.facebook.com/photo/?fbid=10160792303999835&set=pcb.10160792307759835
Mala knjižica džepne biblioteke “Die Photographie im Dienste wissenschaftlicher Forschung ” (“Fotografija u službi znanstvenih istraživanja”), ostavština je mog djeda, ‘majstora fotografskog slikanja’, iz vremena dok je fotografija još bila mlada, a omogućila je i prostom puku (a ne samo kraljevima i gospodi) da se “ide slikati kod slikara”.
Iz vremena kada su ‘svjetlopisci’ snimali i izrađivali (fotografske) slike samo pod dnevnim svjetlom, jer još nije bilo “struje”.
Iz vremena dok je i elektrika bila mlada (prije “električarskog rata” između gospode Edisona i Tesle) i kada se još nije ni mislilo da će doći i vrijeme “električnih slika”, a došlo je i mi sada živimo u dobu električnih slika.
I prije te davne 1909. godine nastale su prve električne slike, snimljene ljudskom oku nevidljivom svjetlošću koje su davale električne ‘lampe’ čija je svjetlost prodirala do kosti.
I ne samo do kosti, nego i kroz kosti.
Nisu ih snimili fotografi nego znastvenici,
Samo osam godina prije izlaska te knjižice iz tiska, gospodin Wilhelm Conrad Röntgen dobio je 1901. godine prvu Nobelovu nagradu (iz fizike) za otkriće nevidljivih svjetlosnih zraka kojima je snimao ‘prve električne slike’.
I drugu fotografsku sliku bez dnevnog svjetla snimila je gopsođa Maria Skłodowska-Curie i bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu 1903. godine (iz fizike).
Knjižica na 224 stranice donosi pregled znanstevenih područja u kojima je fotografija (prije više od 100 godina) našla nenadomjestivu primijenu, u 11 poglavlja i to:
1. -Himmelsphotographie und Spektrographie (na stranicama, 7-51)
2. -Das Stereoskop in derAstonomie (na stranicama, 52-61)
3. -Die Photographie im Dienste der Metorologie (na stranicama, 62-104)
4. -Mikrophotographie (na stranicama, 105-143)
5. -Rontgenphotographie (na stranicama, 144-158)
6. -Photographie ohne Licht (na stranicama, 159-184)
7. -Nachtbilder (na stranicama, 185-189)
8. -Die Wellen des Lichtes-Photographie der Farben (na stranicama, 190-207)
9. -Photographische Phonetik (na stranicama, 208-212)
10. -Fliegende Geschosse (na stranicama, 213-215)
11. -Elektrische Entladungsfiguren und Elektroradiographie (na stranicama, 216-222)
Svaka knjiga je ‘vremenska kapsula’ svog vremena, i zastarjela je već danom objavljivanja, budući da vrijeme protiče, a da je knjiga objavljena samo godinu dana kasnije bila bi daleko opsežnija i sveobuhvatnija.
Opsezi poglavlja ove knjige pokazuju koliki su tada bili dosezi (zanimanja) za znanosti u koje je ušla primijena fotografije, a brojne ilustracije pokazuju dio fotografske opreme koja je do tada razvijena za specijalizirana fotografska snimanja na područjima pojedinih znanosti.
Kako god bilo, ova knjiga je bibliofilska poslastica ne samo za fotografe, nego sve autor današnjih ‘električnih slika’.
Pretpostavlja se da danas na svijetu (pored analognih snimki), svake minute nastaje veći broj ‘električnih’ slika (i video zapisa) no što ih je (ukupno) nastalo od izuma fotografije do nastanka prvih ‘električnih’ slika.
Čitava knižica “Die Photographie im Dienste wissenschaftlicher Forschung ” (“Fotografija u službi znanstvenih istraživanja”)
(u .pps formatu)
može se ‘skinuti’ (do 18 June, 2023.) sa poveznice:
Stojte zdravo i uživajte 🙂
