Skip to content

Izvješće s panel-rasprave Potražnja za idejama – Kreativna riznica 2023.

PANEL-RASPRAVA „POTRAŽNJA ZA IDEJAMA“
Sve ideje nisu i ne moraju biti velike i genijalne

„U procesu kreativnosti dovoljno je da svaki dan napraviš malu stvar. Mladi su pod velikim pritiskom jer imaju pogrešnu predodžbu da se uspjeh drugih dogodio preko noći, što nije istina. Ne moraš s 18 godina imati koncept svog života i karijere, niti sve tvoje ideje moraju biti velike i genijalne“,  zaključna je misao izrečena na panel-raspravi Potražnja za idejama, koja je održana u srijedu (26. travnja) u okviru Kreativne riznice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Izrekla ju je Rene Krasnić Velicki, suvlasnica i kreativna direktorica Zlatarnica Karat, u raspravi o idejama kao temelju kreativnih procesa, o tome je li samo posjedovanje ideje dovoljno da se uspije na tržištu te jesu li autori ideja i kreativni poduzetnici, u kojoj su, uz moderaciju Filipa Živaljića, sudjelovali i grafički dizajner Marko Jovanovac, Sunčica Barišić Insolate, DJ-ica i producentica, te Ivan Jelušić, inovator i suosnivač tvrtke Orqa. 

I Marko Jovanovac slaže¸se da nisu sve ideje genijalne, nego, u njegovu slučaju, strukturirani proces dovodi do dizajna. „Ideja je nekada rezultat emocija, ponekad čak i ljubomora na tuđu dobru pjesmu može biti inspirativna“, dodala je Barišić. Ljubomoru na konkurenciju u smislu uspoređivanja na zdrav način inspirativnom smatra i Jelušić. „Ideja nikad ne nedostaje, razlika je samo u egzekuciji. Ideju je važno ispravno postaviti u okvire, voditi računa o tome je li njezina realizacija financijski ostvariva i isplativa“, naglasio je Jelušić.

Je li novac presudan u odluci o razvoju ideje? Jelušić kaže kako financijska isplativost proizvoda važan kriterij pri odlučivanju o tome koliko će novca biti uloženo. Kod Krasnić Velicki odluka ovisi o kapitalu i djelatnicima. „U našem slučaju razvoj ideje košta nas naših radnih sati, jer ja svoje ideje ne naplaćujem. Nisu sve moje ideje isplative, neki su modeli nakita sigurni aduti u prodaji, a neki su reputacijski korisni za poslovanje i tek neizravno utječu na profit“, naglasila je Krasnić Velicki. 

See also  Sanaderov prigovor na stručnu procjenu Igora Zidić

Kada je riječ o krađi ideja, Barišić se ponekad plaši da bi mogla nešto nenamjerno „posuditi“, a Jovanovac drži kako je ideje teško ukrasti, zapravo je bitan rad na njima, kao i autorski dijalog. Krasnić Velicki tvrdi da u modnoj industriji svi kradu, pa je rješenje prvi krenuti s trendom. Jelušić ističe kako postoje ljudi koji imaju slične ideje, no rijetko se direktno krade. Doduše, postoje razlike od industrije do industrije.

Na pitanje je li za realizaciju ideja važniji timski ili individualni rad, Barišić daje prednost samotnjaštvu, iako u posljednje vrijeme više surađuje. Krasnić Velicki kaže kako bez svojeg tima ne može zamisliti realizaciju svojih ideja, jer njezin joj tim jamči autentičnost.  Jovanovac naglašava kako je u dizajnerskom poslu, ako gradiš ime, bolji individualni pristup, a za studio timski.

Uspješnost svojih ideja svi mjere (i) financijskim uspjehom, jer to je važna varijabla u održivosti posla. Teško je kvantificirati ideje, posebice one koje se naplate tek nakon nekoliko godina. 

Poriv za kreativu za Barišić je bila posebna veza između nje i glazbe, Jelušić smatra da je poduzetništvo najbolji posao i ne zna bi li mogao raditi nešto drugo. Jovanovca su na početku karijere živcirale neke stvari u dizajnu i poželio je to promijeniti. „Mladima bih poručio: Što kreativnije, to bolje“. Umjetna će inteligencija raditi puno toga umjesto ljudi, no određene kreativne procese i originalne ideje neće moći nadomjestiti algoritmi, zaključeno je. Dobra je ideja bio i ovaj panel koji je pokazao baš tu nezamjenjivost kreativaca.