Skip to content

Selma Hafizović: Reproduction

Nakon Londona, New Yorka, Philadelphije, Stuttgarta, Ljubljane i Dubrovnika umjetnica Selma Hafizović zagrebačkoj javnosti svojim se radovima prvi put predstavlja od 4. do 30. travnja u Galeriji Josip Račić

Izložba „Reproduction“, u kustoskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Romine Peritz, koja je u suradnji s Brankom Franceschijem ravnateljem Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i autorica likovnog postava, predstavlja devet recentnih ulja na platnu iz istoimene umjetničine serije. Za sliku „Zec“, u kojoj se bavi sjećanjima i djetinjstvom kao i očekivanjima od vlastitog tijela, Selmu Hafizović inspirirale su knjige za djecu, a sliku „Ruža“, koja se motivima ružičastog cvijeća na neutralnoj pozadini jedina stilski izdvaja iz ove serije, posvetila je američkom slikaru, grafičaru i crtaču Philipu Gustonu, jednom od svojih umjetničkih uzora. Intenzivnim koloritom i energičnim potezima umjetnica je na slici „Par“ obrisima isprepletenih tijela dočarala strastven trenutak ljubavnika, a u radu „Tootsie Roll“ na duhovit je način obradila temu reprodukcije kroz muško tijelo koje lebdi u svemiru u kojem oko njega plutaju gigantski spermatozoidi.

„Moja je namjera od početka prisvojiti likovni jezik na način koji mi pruža kontinuirano zadovoljstvo. Željela sam da moj gledatelj bude u stanju kognitivne disonance“. „Sve vještine koje ne uspijevam imati u životu, posjedujem u slikarstvu. Treba imati viziju, ali ne držati je se, treba imati strah ali ga savladati i onda nakon svega treba imati svijest da zapravo ne znaš ništa o slikarstvu“, istaknula je Selma Hafizović.

Umjetnica rođena 1979. u Mostaru, odrasla je u Južnoj Kalifornijii, a živi i radi na relaciji New York – Dubrovnik. Studirala je na School of Visual Arts u New Yorku, a poslijediplomski studij završila na Goldsmiths University of London. Dosad je izlagala na 11 samostalnih i 11 skupnih izložbi. Poznati su i njezini kustoski projekti Gatara na Dubrovačkim ljetnim igrama 2021. i Get Out of My Star Chart (Izađi iz moje zvjezdane karte) u Muzeju Nikola Tesla, u Zagrebu 2020.

Izložbu u Galeriji Josip Račić prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Romine Peritz koji je grafički oblikovala dizajnerica Ana Zubić.

Romina Peritz
Selma Hafizović: Reproduction

Ima nešto konceptualno u radovima Selme Hafizović, iako su ostvareni u tradicionalnom i klasičnom mediju slikarstva.

Za razumijevanje umjetničkih faza i njezine umjetnosti općenito, potrebno je ući u njezin um i pokušati shvatiti kako ona vidi sebe kao umjetnicu, kao i svoju ulogu.

Njoj je slikarstvo tek sredstvo za postavljanje pitanja, poligon za progovaranje o temama koje nadilaze umjetnički kontekst i koje su više društvenog i filozofskog karaktera. Nije zanemarivo ni njezino formiranje na međunarodnoj sceni, zatim multikulturalnost kojom je bila okružena tijekom godina provedenih u New Yorku, kao i studij slikarstva na Sveučilištu Goldsmiths u Londonu koji je poznat po svom inovativnom i interdisciplinarnom pristupu. Kada govori o svom radu, Selma Hafizović koristi se citatima iz različitih kulturnih sfera, a to što želi postići argumentira potrebom da promatraču priušti novi i posve drugačiji doživljaj ne samo slike kao umjetničkog djela nego kroz nju i stvarnosti u kojoj živi. Zanima je, naime, onaj trenutak kada svjetovno ili prirodno postaje transcendentalno, stoga se u njezinim radovima često pojavljuju figure u nedefiniranim, slobodnim krajolicima.

See also  Rijeka - Nives Kavurić Kurtović: Dnevnički crteži

Njezina je namjera izravno uključiti gledatelja u kreativni čin, kroz svoje često nedokučive prikaze, ona vjeruje da bi se gledatelj trebao „boriti“ da upotrijebi svoju maštu da doživi djelo, kao što je, uostalom, i ona radila u njegovu stvaranju.

Slike Selme Hafizović, ono što one prikazuju i predstavljaju, rezultat su promišljanja smisla ljudskog postojanja i budućnosti čovječanstva u odnosu na razvoj tehnologije, nerijetko s feminističkim predznakom. 

Za nju je slikarstvo posljednja i konačna granica spoznaje – kodirano i ugrađeno u naše tijelo može se transformirati i pretočiti u živi spomenik i ogledalo ljudskog iskustva. Ono predstavlja „zamjenu“ za ljudsku povijest, odnosno svjedok je naše evolucije, našeg sjećanja ili njegova gubitka. Selmi Hafizović slikarstvo je, ukratko, sredstvo kojim ona izražava svoja filozofska, moralna, etička, ponekad čak i politička stajališta. Prema vlastitom priznanju, uvijek se žestoko borila s kritičarima i profesorima za svoje pravo da proširi rječnik slikarstva koliko god je to moguće: „Moja je namjera od početka prisvojiti likovni jezik na način koji mi pruža kontinuirano zadovoljstvo. Željela sam da moj gledatelj bude u stanju kognitivne disonance“.

Na koncu, sam čin stvaranja slike ova umjetnica uspoređuje sa životom: „Sve vještine koje ne uspijevam imati u životu, posjedujem u slikarstvu. Treba imati viziju, ali ne držati je se, treba imati strah ali ga savladati i onda nakon svega treba imati svijest da zapravo ne znaš ništa o slikarstvu“. 

U svom novom ciklusu Selma Hafizović posegnula je za temom koju, kako smatra, ne susrećemo često u umjetnosti i slikarstvu – a to je tema reprodukcije. Polazište za ovu seriju bilo je njezino zapažanje da slikarstvo uvijek „kasni“ da se pozabavi suvremenim temama.

Nju zanima reprodukcija u odnosu na vlastito tijelo, ali istodobno i to kakav imamo odnos prema prirodi, tehnologiji i kreaciji u kontekstu razvoja umjetne inteligencije, što je izvor i budućnost stvaranja te kakvu funkciju u svemu tome ima žensko tijelo. Reprodukciju ova umjetnica shvaća „kao održavanje i nastavak postojećih društvenih odnosa.“ 

See also  Željko Jančić Zec: KALEIDOSKOP STANJA

Seriji „Reproduction“ prethodili su stilski vrlo slični radovi u kojima je, potaknuta nedavnom događajima i situacijom u kojoj se našlo čovječanstvo, prikazala svijet nakon velike katastrofe te put u svemir nakon što je uništena civilizacija. Te slike ostvarene kombinacijom figurativnih i apstraktnih formi dočaravaju beskonačna prostranstva svemira, osjećaj napuštanja tijela, ali i sve ono što ostaje iza nas, jednu posve drugu i drugačiju stvarnost. Cilj joj je bio kod promatrača stvoriti „prirodi, tehnologiji i kreaciji“ čak i izvantjelesno iskustvo na više razina. Istu ideju nastavlja razrađivati i u slikama koje su uslijedile.

U ciklusu „Reproduction“ kompoziciju gradi mrljama tek s naznakama obrisa pojedinih formi u kojima se naslućuju ljudske siluete, ponekad samo profili, a pojavljuju se i čitava tijela ili amorfne tvorevine koje kao da lebde u prostoru slike. Topli tonovi i organske forme u kombinaciji s dinamičnim potezima kistom i prskanjem istodobno sugeriraju krajolik i lik.

Selma Hafizović primjenjuje jarke, ponekad gotovo fluorescentne boje većinom na tamnoj, nerijetko crnoj pozadini. Nekoliko se radova, međutim, izdvaja, u njima rasvjetljava paletu, no ostaje vjerna stanovitoj monokromiji u izboru boja koje povezuju ovaj njezin ciklus s jednim ranijim nastalim prije nekoliko godina, u kojem je koristila poseban plavi pigment. 

Kao i u ranijim djelima i u seriji „Reproduction“ Selma Hafizović promatrača stavlja pred izazov da otkriva kroz specifične motive i jednu posve jedinstvenu mitologiju. Čini se na momente i da se umjetnica u ovom svom ciklusu na neki način i poigrava našom, ali i vlastitom percepcijom i shvaćanjem reprodukcije. Slika „Zec“ koju je naslovila prema životinji koja je simbol reprodukcije, nadahnuta je ilustracijama u dječjim knjigama. U njoj se bavi djetinjstvom, očekivanjima od vlastitog tijela kao i sjećanjima na stvari iz prošlosti. Efekt „svjetlucanja“ služi joj pak kao svojevrsni pokazatelj tehnološkog prostora u kojemu se sve, na koncu, odvija. I dok iz slike „Par“ izranjaju obrisi isprepletenih tijela ljubavnika u žaru strasti dočaranom energičnim potezima i bojama koje sugeriraju vatru po svojim tonovima, u radu „Tootsie Roll“, koji predstavlja muško tijelo u svemiru, na duhovit način pristupa temi reprodukcije – kroz svemir plutaju gigantski spermatozoidi. 

Posebno se u ovoj seriji stilski izdvaja slika „Ruža“ koja s motivima ružičastog cvijeća na neutralnoj pozadini podsjeća na starinske tapete dok je u središtu kompozicije amorfna crvenkasta forma kojom aludira na oblik maternice, ali koja je istodobno i posveta jednom od umjetničkih uzora autorice – američkom slikaru Philipu Gustonu u čijim se radovima često pojavljuju na sličan način naslikane ljudske glave.

Selma Hafizović
Životopis / Biography

OBRAZOVANJE / EDUCATION 

Master of Fine Art, Goldsmiths University of London, UK, 2018.

See also  36. SALON MLADIH, od 27. travnja

Bachelor of Fine Art, School of Visual Arts, New York, 2004.

SAMOSTALNE IZLOŽBE / SOLO EXHIBITIONS 

They Called Her Salt, British Arts Council London, UK, 2020. 

Herz, Selma Hafizovic, Dubrovnik Contemporary, 2018. 

Goldsmiths MFA diplomska izložba, Goldsmiths University London, London, UK, 2018. 

Fool Eater, Goldsmiths University London, British Arts Council, 2018. 

Final Girl, Dubrovnik Contemporary Gallery, 2017. 

Bok Choy, Dubrovnik Contemporary, 2013. 

Seven… Anouk Souvage, Stuttgart, Njemačka / Germany, 2012. 

Lazareti, Dubrovnik, 2008. 

Selma Hafizovic, V&A, New York, 2007. 

Your Mother Can Save You, V&A, New York, 2006. 

KoolAidRuin, Jonathan Shorr Gallery, New York, 2006. 

SKUPNE IZLOŽBE / GROUP EXHIBITIONS 

Gatara, Dubrovnik, Summer Festival, 2021. 

One women’s Floor, London UK 2018, Goldsmiths University of London, 2019. 

Stripped Zigaljica, Ljubljana, Slovenija / Slovenia, 2017. 

Raise me, Lazareti, Dubrovnik, Hrvatska / Croatia, 2016. 

Little Berlin, Philadelphia, 2012. 

I Like It a Little, V&A, New York, 2008. 

BoundLES, Educational Alliance, New York, 2007. 

Doglio, Hafizovic, and Kotler, V&A, New York, 2006. 

Space Between the Spokes, KSART, New York, 2005 

Armory Show, Fredericks Freiser Gallery Fictions, 109 Crosby Street Gallery, New York, 2005. 

Sugar and Stress, Fredericks Freiser Gallery, New York 2005.

KUSTOSKI PROJEKTI / CURATORIAL PROJECTS 

Gatara, Dubrovnik Summer Games, 2021. Get Out of My Star Chart, Nikola Tesla Museum, 2020.