SLAVONSKI BIENNALE – NOVE PARADIGME SREĆE, OD OSJEČKE DADE DO SUVREMENOG KAOSA
Izložba 28. slavonski biennale otvorena je u četvrtak 15. prosinca 2022. u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Otvorenju je prethodio performans Slavena Tolja pod nazivom „Osijek, prosinac 2022.“
Katica Kaniža
Okupljene je u ime Ocjenjivačkog suda pozdravio Darko Šimičić koji je održao i kratak govor o samoj izložbi. Čast proglašenja pobjednika pripala je višoj kustosici MLU-a i kustosici izložbe 28. slavonski biennale, Valentini Radoš. Riječ je zatim preuzela zamjenica gradonačlnika Jasenka Crnković. Za kraj se, u ime Ministarstva kulture i medija, obratila Jasna Vaniček – Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija te proglasila izložbu otvorenom.
Laureati 27. slavonskog biennala su:
GRAND PRIX: Slaven Tolj, za performans Osijek, prosinac 2022.
NAGRADA VLASTIMIR KUSIK (samostalna izložba u produkciji MLU): Tomo Savić-Gecan, za rad Bez naziva, 2022. – 2024.
TRI JEDNAKOVRIJEDNE NAGRADE EX AEQUO:
Format C, Dina Karađžić i Vedran Gligo za rad Pivilion/EXEno1: TOGETHER TOGETHER
Kristina Marić za rad Release
Jaka Babnik za rad Stilske vježbe
TRI JEDNAKOVRIJEDNA PRIZNANJA:
Weasley John Fourie za rad Poem for an unknown mountain (Mafadi)
Grupa ABS, za rad Mia San Mia
Kaloyan Ivanov, za rad Moon on the sea
Tanja Dabo za rad Visoki kriteriji
Nakon svečanog otvorenja izložbe u MLU, kao popratni dio programa otvorenja, održan je koncert kvarteta MILK u caffe baru Trica (Lučki prilaz 2). Koncerta je organizirao Analogni ured, a realizira je pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.
Izložba 28. slavonski biennale – Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa otvorena je do kraja veljače 2023. g. na sljedećim lokacijama: Muzej likovnih umjetnosti, Galerija Waldinger, Kulturni centar, Galerija Knifer te autobusna stanica GPP, Gajev trg (Naša stanica sreće).
O SLAVONSKOM BIENNALU:
Slavonski biennale najveća je i najznačajnija žirirana izložbena manifestacija na istoku Hrvatske koja se od 1968. godine održava u Muzeju likovnih umjetnosti. Za 28. izdanje slavonskog biennalea, ocjenjivački sud u sastavu: Miško Šuvaković, (predsjednik), Olga Majcen Linn, Darko Šimičić, Miran Blažek, i Valentina Radoš (kustosica manifestacije) odabrao je radove 53 autora/ica te umjetničkih suradnja, od ukupno 254 rada pristiglih na natječaj. Međunarodni interes za manifestaciju vidljiv je iz sve većeg broja prijava za svako novo, a ovogodišnje 28. izdanje broji prijave iz više od 40 država svijeta.
Prepoznajući globalna gibanja kao polaznu točku u tumačenju naslova Nove paradigme sreće, podnaslov pak fokusira mjesto održavanja, kulturološko i geopolitičko ishodište Slavonskog biennala – od osječke dade do suvremenog kaosa. U kolovozu 1922. godine u kinodvorani nekadašnjeg hotela Royal u Kapucinskoj ulici ovoga našeg omanjeg grada na rubu Europe održana je Dadaistička matineja, koja je instantno povezala ovdašnje kulturne tijekove s avangardnim težnjama znatno većih sredina. Nekolicina je gimnazijalaca tada, prije stotinu godina, hrabro iskoračila iz okvira paradigme zavičajnosti u šire prostore povijesti (umjetnosti). Mala iskra, toliko malena da lako prolazi nezapažena ako trepnemo, no dovoljno monumentalna da pridonese povijesnim tijekovima našeg grada. Vlastimir Kusik, dugogodišnji kustos Slavonskog biennala u Muzeju likovnih umjetnosti, u svojoj knjizi eseja Adresa, posvećenoj Osijeku i umjetnicima koji su u njemu stvarali i kroz njega prolazili, citira Lewisa Mumforda: „Grad je, simbolički govoreći, započeo kao čitav jedan svijet, a završava sa svijetom, koji je, praktički, postao jedan veliki grad.“
Valentina Radoš
„Izložbom treba pokrenuti premještanja predmeta, postavljanja situacija i izvođenja događaja koji anticipiraju, sugeriraju ili, možda, ostvaruju afekte prijateljstva, ljubavi i sreće. Ali, to fatalno i neizbježno „ali“ suočava nas s mitovima, tautologijama i hrapavim značenjima, odnosno neočekivanim emocijama/afektima koji čine sreću, ljubav i prijateljstvo tako složenim i kontradiktornim oblicima života – paradigmama koje nam se istovremeno primiču i izmiču, koje nam se obećavaju i koje nas iznevjeravaju. Zato, jedini zahtjev, ozbiljan zahtjev, jest nastaviti (going-on) ići iz umjetničkog djela i impakta u umjetničko djelo i u neočekivane impakte koji proizlaze iz likovnosti, performativnosti, novomedijske učinkovitosti, prostorne situiranosti ili konceptualne analitike. Sve navedene taktike mogu se pronaći u izabranim djelima za ovogodišnji biennale. Navedene nas taktike kao gledatelje ili gledatelje-sudonike-participatore suočavaju s radikalnim i provokativnim aktivizmom koji zastupa generička mnoštva – beskrajna mnoštva slučajeva traganja za prijateljstvom, ljubavlju i srećom. Navedene nas taktike kao gledatelje ili gledatelje-sudionike-participatore suočavaju s forenzikom koja analizira i rekonstruira generička mnoštva – beskrajna mnoštva slučajeva traganja za prijateljstvom, ljubavlju i srećom.
Umjetnost – ma koliko bili različiti estetski i poetički umjetnici i njihova umjetnička djela – jest osvajanje mnogostrukosti, drugim riječima osvajanje potencijalnosti i aktualizacija beskrajne složenosti i hibridnosti prijateljstva, ljubavi i sreće.“
Miško Šuvaković
Vizuali:
Kaloyan Ivanov
Mjesec na moru / Moon on the Sea, 2022.
spandeks, partcipatorna instalacija / spandex, participatory installation
dimenzije varijabilne / variable dimensions
Slaven Tolj
Osijek, prosinac 2022. / Osijek, December 2022
performans / performance
dimenzije promjenjive
Format C / Dina Karadžić & Vedran Gligo
Pivilion/EXEno1: TOGETHER TOGETHER”, 2022.
3D print, serverski multimedijski kolaž / 3D print, server multimedia collage
