„Ivan Meštrović (1883. – 1962.): Kipar i građanin svijeta“
Galerie hlavního města Prahy/Galerija grada Praga, 24. 11. 2022. – 26. 2. 2023.
Partneri: Galerija grada Praga i Muzeji Ivana Meštrovića
Autorice i kustosice izložbe: Sandra Baborovská, Barbara Vujanović
Na izložbi je sabrano ukupno 166 izložaka, od čega 43 iz hrvatskih zbirki
Ana Petričić Gojanović
Izložba istražuje poziciju hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića (1883. – 1962.) u kontekstu srednjoeuropskog kiparstva početkom 20. stoljeća te njegovih veza s češkim političarima i umjetnicima. Naime, Meštrović je stvorio iznimno bogatu mrežu kontakata sa svojim suvremenicima, a unutar nje posebno se izdvajaju susreti s češkim umjetnicama i umjetnicima, političarima i političarkama.
Njegovo prvo predstavljanje izvan domovine i Beča bilo je u Pragu 1903. godine, na X. izložbi umjetničkoga udruženja Mánes, na kojoj je sudjelovao s drugim hrvatskim umjetnicima i umjetnicama. Meštrović ponovno sudjeluje na izložbi društva Mánes 1909., na kojoj izlaže i njegov prijatelj, kipar Bohumil Kafka, kojega je Meštrović godinu prije portretirao. Meštrović je zahvaljujući Kafkinu zalaganju 1929. postao počasni član Češke akademije znanosti i umjetnosti, te je kao počasni član odbora za postavljanje Spomenika Janu Žiški imao presudnu ulogu u odobrenju Kafkina projekta. Hrvatski je kipar osobito bio povezan sa slikaricom i kiparicom Růženom Zátkovom, koju je upoznao 1912. godine u Rimu. Njihov je odnos opisan u umjetnikovu autobiografskom romanu Vatra i opekline, te simbolički materijaliziran u mauzoleju obitelji Račić, to jest grobnoj kapelici Gospe od Anđelā u Cavtatu (1920. –1922.). Meštrović je 1914. prema narudžbi njezina supruga načinio Růženin monumentalni portret, a svojoj se muzi vraćao i drugim ostvarenjima.
Godine 1923. portretirao je i čehoslovačkoga predsjednika Tomáša Garriguea Masaryka, njegovu suprugu Charlotte i kćer Alice. Meštrović i Masaryk upoznali su se u Rimu početkom Prvoga svjetskog rata, a umjetnik je susrete, tijekom kojih su raspravljali o političkoj situaciji u njihovim domovinama, opisao u memoarima Uspomene na političke ljude i događaje. Političar spominje kipara u memoarima Světová revoluce za války a ve válce 1914–1918. Masaryk je kiparu ukazao čast pokroviteljstvom praške izložbe priređene 1933. godine, koja je bila jedan od vrhunaca njegove međunarodne karijere, ali i kruna prisutnosti na češkoj kulturnoj sceni.
Češke zemlje i Prag privlačili su od devedesetih godina 19. st. međunarodnu kulturnu pozornost sve većim brojem javnih kiparskih narudžbi te svojim kozmopolitskim i otvorenim kulturnim miljeom. Francuski kipar Auguste Rodin znatno je utjecao na ovu sredinu. U srednjoj Europi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pojavila se markantna generacija kipara koji su se na osebujan način nosili s Rodinovim utjecajem.
Izložbeni projekt također ima za cilj obnoviti interes za medij kiparstva. Skulpturalni opus Ivana Meštrovića, proizveden i raspršen diljem Europe i inozemstva, služi kao studija slučaja umjetničke prakse definirane ne samo lokalnom ukorijenjenošću već i međunarodnom uvjetovanošću, društvenom potražnjom i klimom. Izložba je koncipirana kao karta Europe u okviru koje je Meštrović izlagao i stvarao (Prag, Beč, Pariz, Cannes, London, Ženeva, Bern, Rim, Venecija, Zagreb, Beograd, Split, Cavtat, Dubrovnik, Knin, Bukurešt, Krakov, Varšava).
Na izložbi je sabrano ukupno 166 izložaka, od čega 43 iz hrvatskih zbirki (Muzeji Ivana Meštrovića – Galerija Meštrović i Atelijer Meštrović; Gliptoteka HAZU, Kabinet grafike HAZU, obitelj Meštrović (Olga Šrepel Holmberg). Nadalje, izlaže se 18 djela Ivana Meštrovića iz čeških zbirki (17 iz Narodne galerije u Pragu, jedna iz Alšova jihočeská galerie v Hluboké nad Vltavou), te 7skulptura Ivana Meštrovića iz Narodnog muzeja u Beogradu. Njima su pridružena djela Augustea Rodina posuđena iz Musée Rodin u Parizu, te djela čeških umjetnika iz zbirke Galerije grada Praga i drugih institucija. Izložbu prati dvojezični, češko-engleski katalog s tekstovima čeških, francuskih i hrvatskih autora (Irena Kraševac, Marijan Lipovac, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović).
Foto: Ivan Meštrović, Marija Magdalena pod križem, Rim, 1918., mramor, Fotografija: Josef Sudek, 1933. (snimljeno na Meštrovićevoj izložbi u Pragu), negativ na staklenoj podlozi, 15 × 10 cm. Repro © Vlado Bohdan – Institut za povijest umjetnosti Češke akademije znanosti, © nasljednici Josefa Sudeka, Ivan Meštrović, Tomáš G. Masaryk, portret, dvorac Lány, Češka Republika, 1923., sadra, vlasništvo Atelijera Meštrović, Zagreb. Foto: Zoran Alajbeg